Rusija je u noći na 2. lipnja pokrenula veliki zračni napad na Ukrajinu, gađajući brojne gradove, uključujući i Kijev, projektilima i dronovima.
Prema službenim informacijama, najmanje je pet osoba poginulo, a 27 ih je ozlijeđeno, javlja Kyiv Independent.
U gradu Dnipru najmanje pet ljudi izgubilo je život, dok je 16 osoba ranjeno nakon što su projektili i dronovi pogodili više stambenih zgrada, izvijestio je regionalni guverner Oleksandr Hanza.
Fotografije i videosnimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju djelomično urušene manje stambene zgrade u Dnipru, no puni razmjeri štete još nisu poznati.
Na udaru se našao i Kijev. Prva eksplozija odjeknula je oko 1:30 po lokalnom vremenu, neposredno prije nego što je proglašena zračna uzbuna. Novi valovi eksplozija uslijedili su oko 2:15 i 4 sata ujutro, nakon čega su zabilježeni i kraći prekidi u opskrbi električnom energijom.
https://x.com/Gerashchenko_en/status/2061616526352941477
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko ubrzo je potvrdio da nekoliko gradskih četvrti ima problema s opskrbom strujom zbog ruskog napada.
U gradskoj četvrti Podilski zapaljeni su automobili, a na drugoj lokaciji ostaci projektila pali su na krov zgrade, izazvavši požar i razbili prozore, izvijestio je šef vojne uprave Kijeva Timur Tkačenko.
„Preliminarna izvješća pokazuju da ima ljudi zarobljenih pod ruševinama“, napisao je na Telegramu.
Kličko je dodao kako se nakon takozvanog „dvostrukog udara” u Podilskom srušio dio konstrukcije deveterokatnice te postoji mogućnost da su ljudi ostali zatrpani pod ruševinama.
Požari diljem Kijeva
Oštećenja su prijavljena i na stambenim zgradama od 15 i 24 kata u četvrti Solomjanski.
U Obolonskom su ostaci drona pali u blizini dječjeg vrtića, dok je na gradilištu izbio požar.
Požari su izbili i na benzinskim postajama u četvrtima Darnickoj i Ševčenkivskoj, na jednoj poslovnoj zgradi u Svjatošinskom, dok je u Ševčenkivskoj gorjela poslovna zgrada čiji su drugi i treći kat bili zahvaćeni vatrom.
U Holosijivskom su zabilježeni požari automobila te oštećenja pročelja medicinske klinike.
Od ukupno 11 ozlijeđenih u glavnom gradu, deset je osoba završilo u bolnici.
Tijekom napada poljsko ratno zrakoplovstvo podiglo je u zrak svoje i savezničke zrakoplove radi zaštite poljskog zračnog prostora.
Stanovnici Kijeva posljednjih su dana očekivali novi veliki napad. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je 29. svibnja upozorio da Rusija, prema obavještajnim podacima, priprema novu masovnu ofenzivu iz zraka.
„Molim vas da ozbiljno shvatite zračne uzbune i čuvajte se”, poručio je tada građanima.
U sljedećem obraćanju ponovio je upozorenje, istaknuvši kako međunarodni partneri pokušavaju diplomatskim kanalima spriječiti veliku eskalaciju, ali da Ukrajinci moraju ostati oprezni.
„Ne vjerujem da će se itko u Moskvi odjednom urazumiti”, rekao je Zelenski. „Svaku prijetnju treba shvatiti ozbiljno.”
Dan uoči napada ponovno je upozorio na mogućnost velikog udara.
„Obavještajna upozorenja o ruskim napadima i dalje su na snazi. Moguć je masovni udar – sve su pripremili. Naši branitelji neba spremni su 24 sata dnevno, koliko god to dopuštaju raspoloživi resursi”, izjavio je.
Upozorenja su uslijedila nakon javnih prijetnji iz Moskve te nakon što je Zelenski američkom predsjedniku Donaldu Trumpu poslao pismo u kojem upozorava na ozbiljan nedostatak sustava protuzračne obrane, posebno onih namijenjenih presretanju balističkih projektila.
Ruska upozorenja
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je 25. svibnja američkom državnom tajniku Marcu Rubiju da Rusija planira napade na ukrajinska „središta donošenja odluka” te pozvao Washington da evakuira svoje veleposlanstvo u Kijevu.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova također je preporučilo stranim državljanima, uključujući diplomate, da napuste grad. Unatoč tome, nijedno strano veleposlanstvo nije povuklo svoje osoblje iz Kijeva.
Prijetnje iz Moskve uslijedile su nakon jednog od najvećih napada na Kijev i njegovu okolicu u posljednjih godinu dana, kada je Rusija 24. svibnja lansirala 90 projektila i 600 dronova.
Taj je napad pogodio administrativno i kulturno središte ukrajinske prijestolnice. Oštećene su zgrade ukrajinske vlade, Ministarstva vanjskih poslova, Kijevska opera, Ukrajinski dom, stadion Valerija Lobanovskog i Muzej Černobila.
Tada su u Kijevu poginule dvije osobe, a više od 80 ih je ozlijeđeno. Na razini cijele Ukrajine ubijene su četiri osobe, dok je gotovo stotinu ljudi ranjeno.
U tom je napadu prvi put korišten i projektil srednjeg dometa Orešnik, novo rusko oružje koje Moskva intenzivno promovira.
Pojačano rusko bombardiranje događa se u trenutku kada Moskva na bojišnici ostvaruje ograničene rezultate, a diplomatski proces praktički stoji. U ožujku 2026. ukrajinske su snage pokrenule protuofenzivu i oslobodile većinu područja Dnjepropetrovske oblasti koja su bila pod ruskom okupacijom.
Istodobno, ruski gubici nastavljaju rasti. Britanska obavještajna služba procijenila je 27. svibnja da je od početka invazije poginulo oko 500.000 ruskih vojnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....