Centar najnovije nuklearne prijetnje Vladimira Putina Europi i Europljanima postao je Kalinjingrad, militarizirana ruska enklava stisnuta između Poljske i Litve, dviju država članica NATO-a i Europske unije. Nekadašnja prijestolnica pruskih careva, a današnja vojna luka Moskve, od početka ruske agresije na Ukrajinu stalan je izvor napetosti između Kremlja i Atlantskog saveza, no odnedavno je njezin strateški značaj naročito povećan. Proteklog tjedna Putin je osobno optužio NATO da želi blokirati Kalinjingrad i zaprijetio upotrebom taktičkog nuklearnog oružja ugrozi li se tamošnji ruski suverenitet. Bilo posrijedi blefiranje ili stvarni osjećaj ugroze u Kremlju, Kalinjingrad je očito postao centralna točka Putinovih strahova. Evo zašto.
Ova ruska enklava koja mu pruža strateški izlaz na Baltičko more trenutno je jedina vojna luka koju Moskva može koristiti tijekom cijele godine, pa i zimi, a to je čini i ključnom točkom u Putinovu hibridnom ratovanju protiv Europe. Za NATO Kalinjingrad također predstavlja ključni toponim koji bi mogao utjecati na potencijalnu vojnu krizu na Baltiku, jer bi itekako mogao ometati slobodno kretanje savezničkih snaga.
"Ako se pokrene izravan napad na Rusku Federaciju, u konkretnom slučaju Kalinjingrad, ili možda i na druge teritorije, upotreba svog dostupnog ruskog oružja odmah će se naći na dnevnom redu. To je neizbježno", upozorio je u četvrtak u svojoj javnoj izjavi ruski predsjednik Vladimir Putin. Zapadne obavještajne službe odavno sumnjaju da Rusija ima skriveno nuklearno oružje upravo u Kalinjingradu. Od 2016. godine u ovoj je regiji Moskva u više navrata razmještala rakete kratkog dometa 9K720 Iskander, a one su sposobne nositi nuklearne bojeve glave.
Federacija američkih znanstvenika 2018. godine je otkrila da je Kremlj modernizirao i svoja skladišta nuklearnog oružja u tom području, što je dokaz više procjeni o prvoj liniji ruskih atomskih udara u Kalinjingradu.
Stoljećima je Kalinjingrad bio Königsberg, pruski stolni grad povezan s filozofom Immanuelom Kantom i baltičkim trgovačkim putovima. Nakon Drugog svjetskog rata i poraza Njemačke 1945. godine promijenio je vlasnika, ime i stanovništvo. Njemački grad je gotovo posve nestao, a na njegovim ruševinama izrastao je sovjetski te potom postao jedno od ključnih vojnih uporišta Moskve u Europi, srce njezina istočnog boka. Danas su na njegovim obalama objekti Baltičke flote, kao i raketni i protuzračni obrambeni sustavi koji Rusiji omogućuju projiciranje moći nad većim dijelom okolnog mora.
Prema najnovijim izvješćima litavske obavještajne službe, Moskva koristi kalinjingradsku eksklavu kao platformu za pokretanje napada na GPS sustave i elektroničko ratovanje protiv savezničkih zemalja. Ta se bitka jako intenzivirala tijekom protekle godine. Ruben Stewart, istraživač Međunarodnog instituta za strateške studije, u izjavi za španjolski El Pais smatra da je Rusija pomno organizirala svoju vojnu strukturu u Kalinjingradu kako bi mogla omesti ulazak i samo kretanje NATO snaga u baltičkoj regiji.
Međutim, slika vojne "snage" koju u ovom dijelu svijeta projicira Kremlj nije baš u potpunosti točna. Geografski položaj Kalinjingrada predstavlja istodobno i prednost i ranjivost Rusije. Vojni stručnjaci upozoravaju da bi u dugotrajnom ratu opskrba teritorija gotovo posve okruženog zemljama NATO-a Putinu predstavljala znatan logistički izazov. Rusiji nedostaje šira kopnena prevlaka koja bi im omogućila izravno raspoređivanje trupa i opreme. Pristup Kalinjingradu čak i u mirnodopsko vrijeme znatno ovisi o moru, zraku i uskim rutama uz Litvu.
Otkad su se Finska i Švedska pridružile NATO-u (a to je bilo uslijed ruske agresije na Ukrajinu, 2023. i 2024.), Baltičko more praktički je postalo NATO-ovo jezero. Od tada je Kalinjingrad kao eksklava postao još okruženiji, a Rusija je eskalirala svoju retoriku i optužbe protiv Europe u vezi s navodnom njegovom izolacijom, mada su ga sami izolirali svojim agresivnim postupcima prema susjedstvu.
Ruska flota stacionirana u kalinjingradskoj eksklavi tvrdi da joj je misija "jamčiti sigurnost plovidbe" za ruske brodove koji prelaze Baltičko more. No, Kalinjingrad je i ruska ispostava u vodama gdje je Kremlj posljednjih godina proveo jednu od svojih glavnih sabotažnih operacija protiv Europe: rezanje podmorskih kabela. S druge strane, Putinovi razarači stalno patroliraju prolazom zbog starih naftnih tankera koji plove pod lažnim zastavama trećih zemalja, a zapravo švercaju ruske energente i krše režim zapadnih sankcija. Takozvana ‘flota duhova‘ sve je više pod međunarodnom lupom zbog sumnji da je Rusija aktivno koristi i za svoje hibridno ratovanje, a bez Kalinjingrada bi sigurno bila upola manje aktivna.
Posljednjih tjedana napetosti oko ruske regije Kalinjingrad dodatno su eskalirale. Dvadeset i trećega rujna ruski vojni helikopter Mi-8 iz Kalinjingrada ušao je u poljski zračni prostor na otprilike 42 sekunde. Varšava je digla borbene zrakoplove kako bi odgovorila na incident, a njezino vojno zapovjedništvo izjavilo je da Moskva možda testira sposobnosti poljske protuzračne obrane. Zaredali su se potom i drugi incidenti u kojima su ruski zrakoplovi ulazili i napuštali Kalinjingrad bez prijavljenih planova leta, a u nekoliko slučajeva i s isključenim transponderima. Između 21. i 27. rujna NATO-ova zračna policija zabilježila je šest takvih incidenata oko baltičkih država.
NATO je uslijed svega pojačao svoju prisutnost u regiji te koncentrirao više vojnika u Litvi, s povećanim naglaskom na misije zračnog promatranja i bolji nadzor kritične infrastrukture. Također je proveo nove velike vojne vježbe uz poricanje optužbi Kremlja za ugrožavanje Kalinjingrada i tvrdnje da su isključivo "obrambena organizacija". U srijedu je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio da, unatoč ruskim prijetnjama, ne postoji neposredna prijetnja teritoriju Saveza.
Kremlj uporno tvrdi da NATO prijeti Rusiji, no paradoksalno je da je istodobno oslabio svoju pograničnu obranu kako bi nadoknadio gubitke u Ukrajini, u ratu koji se bliži svojoj petoj godišnjici. Britanska obavještajna služba potvrdila je još 2023. da su ruske oružane snage povukle nekoliko svojih vrijednih protuzračnih sustava S-400 iz Kalinjingrada i rasporedile ih na ukrajinskom frontu. Također je i značajan dio kopnenih trupa iz Kalinjingrada poginuo tijekom slanja na Harkovski front, što je potvrđeno dokumentima pronađenima u jednoj od baza koje su Rusi napustili.
"Eskalacija nikad nije jednostrana. Točka bez povratka može doći vrlo brzo i neočekivano za sve", izjavio je Putin u četvrtak, dodatno pojačavajući svoju nuklearnu retoriku i narativ ratnog zastrašivanja.
Ono što predsjednik Ruske Federacije nije ni pokušao pojasniti jest odgovor na pitanje kakvu reakciju Moskva očekuje od Europe na niz svojih eskalirajućih napada, uključujući i pokušaje atentata, poput onoga na direktora njemačkog proizvođača oružja Rheinmetall 2024. godine ili napade bombama i dronovima poput onoga na aerodromu u njemačkom Leipzigu ovog ljeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....