Zapadne obavještajne agencije kažu da je Rusija možda pokušala preuzeti kontrolu nad najmanje 1.000 nadzornih kamera u Rumunjskoj od 2022. godine.
Ruska vojna obavještajna služba (GRU) naciljala je tisuće nadzornih kamera diljem Rumunjske i drugih zemalja NATO-a koje graniče s Ukrajinom u pokušaju praćenja protoka vojne i humanitarne pomoći Kijevu, prema nedavnoj istrazi koja uključuje Sjedinjene Države i nekoliko europskih zemalja, piše Radio Slobodna Evropa.
Ova opsežna kampanja kibernetičke špijunaže, koja se pripisuje ozloglašenoj GRU jedinici 26165, započela je nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
Također poznata kao APT28 ili Fancy Bear, jedinica GRU 26165 je kibernetička skupina odgovorna za špijunske kampanje visokog profila protiv zapadnih vlada, obrambenog i logističkog sektora.
granični prijelazi, vojna postrojenja, željezničke postaje i luke
Istražitelji su rekli da je od oko 10.000 kompromitiranih IP adresa, gotovo 1.000 pripadalo nadzornim kamerama u Rumunjskoj - što je čini drugom najpogođenijom zemljom nakon Ukrajine. Druge ciljane zemlje uključuju Poljsku, Mađarsku i Slovačku.
Ruski hakeri koristili su se sofisticiranom taktikom spearphishinga -- slanjem personalizirane e-pošte osmišljene kako bi prevarili korisnike da otkriju svoje vjerodajnice za prijavu lažnim web stranicama, rekli su istražitelji.
U nekim su slučajevima distribuirali malware skriven u pornografskom materijalu. Nakon pristupa, napadači bi mogli prikupiti osjetljive metapodatke s kamera, uključujući njihovu lokaciju, model, verziju softvera i korisničke podatke.
Ovaj pristup omogućio je ruskim operativcima da nadziru strateške lokacije u stvarnom vremenu, kao što su granični prijelazi, vojna postrojenja, željezničke postaje i luke – posebno one uključene u transport pomoći Ukrajini.
Prema istrazi, cilj je bio prikupiti obavještajne podatke o rutama i vremenu zapadnih pošiljki podrške koje su prelazile granicu s Ukrajinom dok se borila s ruskim trupama.
Rumunjska ključna za izbjeglice i pomoć
Rumunjska, sa svojom granicom s Ukrajinom dugom 650 kilometara, ključna je tranzitna zemlja za izbjeglice i pomoć. Ključne granične točke kao što su Siret, Sighetu Marmații i Galați, kao i luke na Dunavu, doživjele su intenzivne aktivnosti od početka rata prije više od tri godine.
Iako točne rute vojne pomoći ostaju povjerljive, izloženost nadzorne infrastrukture predstavlja ozbiljne sigurnosne rizike.
Značajna ranjivost proizlazi iz široke upotrebe kineskih nadzornih kamera (osobito Hikvision i Dahua) u Rumunjskoj, uključujući vladine agencije, vojsku, graničnu policiju, pa čak i parlament. Ovi su brendovi zabranjeni ili ograničeni u SAD-u i drugim zapadnim zemljama zbog sigurnosnih razloga, ali su još uvijek široko rasprostranjeni u Rumunjskoj.
Rumunjske obavještajne službe nisu sudjelovale u multinacionalnoj istrazi koju su vodile Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka, Francuska, Poljska, Estonija i Češka.
Odgovarajući na pitanja rumunjske službe RSE, Ministarstvo obrane Rumunjske objavilo je da "nema regulatorne ili nadzorne ovlasti u vezi s instaliranjem i radom sustava nadzora od pojedinaca ili pravnih osoba u Rumunjskoj.
Ministarstvo je, međutim, dodalo da nadležna tijela poduzimaju "nužne mjere za sprječavanje neovlaštenog prikupljanja informacija koje nisu namijenjene javnom objavljivanju o njihovim vojnim postrojbama i njihovim aktivnostima".
RSE/RL je također kontaktirao Rumunjsku obavještajnu službu i Upravu za kibernetičku sigurnost za komentar, piše Radio Slobodna Evropa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....