Jedan odjel ruske obavještajne službe FSB, nasljednice KGB-a, Kineze izravno klasificira kao "neprijatelje", stoji u dokumentu koji je na uvid dobio New York Times. Iako je to izazvalo čuđenje u svijetu, ovo je prilika da podsjetimo kako je Slobodna Dalmacija još u srijedu naglasila da je spektakularna ukrajinska vojnoobavještajna operacija, u kojoj su jeftini dronovi uništili 34 posto ruskih strateških zračnih platformi za ispaljivanje krstarećih raketa, ukazala na okolnost da ova akcija ne bi bila moguća bez satelitske podrške u realnom vremenu. Takvu, rekli smo, mogu pružiti samo dvije svjetske države. Jedna od njih je, naglasili smo, Kina.
Druga vijest NYT-a govori o tome da agenti Odjela za protuobavještajne operacije FSB-a (DKRO) masovno prikupljaju i analiziraju podatke s kineske komunikacijske platforme WeChat kako bi nadzirali osobe koje bi mogle biti u kontaktu s kineskim špijunima. Iako FSB upozorava na opasnosti kineske špijunaže, istodobno naređuje izbjegavanje bilo kakvih javnih aluzija na Kinu kao neprijatelja – jer bi narušavanje odnosa s Pekingom bilo još gore. Sve to ukazuje da teza o kineskoj upletenosti koju smo postavili prošlog tjedna ima ozbiljna uporišta.
Dokument o tome kako FSB gleda na Kinu pribavila je cyber-kriminalna grupa Ares Leaks, a NYT ga je podijelio sa šest zapadnih obavještajnih službi i sve su procijenile da je vjerodostojan. Iz konteksta se čini da je napisan krajem 2023. ili početkom 2024. godine.
Istina je da je Rusija dosta uspješno preživjela slojevite i višegodišnje zapadne sankcije prije svega zahvaljujući Kini. No Kini je stalo do ruskih resursa, prije svega nafte i plina koji kupuje po diskontnim cijenama, a zauzvrat isporučuje računalne čipove dvojne namjene (vojne i civilne), softvere, ali i komponente vojne opreme. Predsjednici Vladimir Putin i Xi Jinping stalno govore o partnerstvu "bez ograničenja", no stručnjak za ruske obavještajne službe Andrej Soldatov, koji živi u egzilu u Britaniji, upozorava da su ruske sigurnosne službe sumnjičave prema Kinezima. Tvrde da Kina sve češće nastoji regrutirati ruske špijune, pa i nezadovoljne znanstvenike, kako bi se domogli osjetljive vojne tehnologije.
Iako službena politika zagovara što bliže odnose s Kinezima, FSB ide dotle da tvrdi kako oni na ukrajinskom bojištu prikupljaju informacije o zapadnom oružju i taktici, dok kineski znanstvenici pripremaju teren za buduće teritorijalne pretenzije prema Rusiji. Jasno, Kina itekako ima razloga prikupljati ovakve informacije, čak i bez interesa unutar same Rusije. Zapad je njezin arhineprijatelj, a sama nije ratovala još od sukoba s Vijetnamom 1979. Strateški im je cilj priključiti teritorij Republike Kine (Tajvana), a to očito neće ići bez sukoba sa zapadnom vojnom tehnikom koju ta otočna država koristi. U složenijoj varijanti, izravno će se u toj operaciji susresti s otporom zapadnih vojnih snaga. No izvan svega toga, FSB je zabrinut i zbog kineske obavještajne aktivnosti u arktičkom krugu, na koji se oslanja pozamašan dio ruske obale.
Teške brige ruskih špijuna
FSB se jako trudi prikupiti što više podataka s kineske komunikacijske platforme WeChat, a jedna zapadna obavještajna služba potvrdila je NYT-u da su informacije iz dokumenta u skladu s njihovim saznanjima o "ruskom prodiranju u kineske komunikacijske sustave". Za nadzor takvih platformi FSB koristi analitički alat Skopišće (Skupina), a obrađuje ih i kroz automatizirani sustav Luretz (Ukrasna kutija).
Skopišće je ruski pandan alatima poput XKEYSCORE-a (koji koristi američka NSA), Palantira (koji koriste CIA i FBI) i izraelskog Cellebritea. Koristi se za analizu, filtriranje i identifikaciju sigurnosnih prijetnji na temelju digitalnih tragova.
Luretz služi za prikupljanje podataka o komunikaciji i kretanju osoba unutar Rusije, praćenje njihova ponašanja i interakcije na društvenim i komunikacijskim mrežama, procjenu lojalnosti i ranjivosti pojedinaca (na temelju financija, primjerice), te za rangiranje prijetnji na temelju automatizirane analize i uparivanja s obavještajnim bazama. Po funkcijama i namjeni najbliži je Palantiru, ali s većim fokusom na "ljudski faktor" i interni nadzor.
Kinezima je WeChat ono što je nama WhatsApp, ali s jednom ključnom razlikom: platforma WeChat ne koristi end-to-end enkripciju kako bi kineska vlada mogla nadzirati njezin sadržaj. Logično je pitanje zašto bi kineski špijuni koristili aplikaciju čija enkripcija nije na razini one koju ima WhatsApp ili Signal. Jednako logičan odgovor bi bio – zato što njihovi sugovornici vjerojatno ne znaju da su u komunikaciji s agentom, nego misle da se radi o diplomatima ili poslovnim ljudima.
WeChat je jedno vrijeme bio zabranjen u Rusiji, ali kako je tvrtka Tencent pristala pohranjivati korisničke podatke na ruskim poslužiteljima i omogućiti nadzor na zahtjev, nakon 2017. opet su dobili dopuštenje. Inače, WeChat ima 1,4 milijarde korisnika, a njegov vlasnik, tvrtka Tencent, jedna je od 10 najvećih tehnoloških tvrtki u svijetu. U hrvatskim obiteljima s djecom prisutan je kao vlasnik ili suvlasnik Riot Gamesa (tvorac igrice League of Legends), Supercella (igrica Clash of Clans) i suvlasnik Epic Gamesa (Fortnite), Ubisofta, itd.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....