Europska unija slavi 40. godišnjicu Schengena, stvaranje zone slobode kretanja bez kontrole putovnica na granicama. Ponavlja se kako je to jedno od najvećih i najvidljivijih dostignuća projekta ujedinjenja Europe. Posljednjih nekoliko godina Schengen se proširio, primivši najprije Hrvatsku, a potom i Bugarsku i Rumunjsku. Bez sumnje, ovakva mogućnost putovanja unutar zone pruža veliko olakšanje milijunima Europljana, pogotovo onima koji svakodnevno putuju iz jedne zemlje u drugu.
Ipak Schengen ne slavi 40 godina baš u najboljoj formi. Zapravo bi se moglo reći da je "na aparatima". Jer od 2015. godine sve veći broj članica Europske unije uvodi kontrole na unutarnjim granicama Schengena, ponekad u skladu s postojećim pravilima, ali često i bez valjanog opravdanja.
Danas ponovno postoje kontrole na granici Hrvatske i Slovenije, potom i između Slovenije i Austrije i između Austrije i Njemačke. Europska komisija više i ne kritizira zemlje članice za tako duge suspenzije Schengena, iako ih je prije upozoravala da to mogu biti samo privremene mjere i u iznimnim slučajevima.
Napori za očuvanje načela slobode kretanja u EU-u, bez graničnih kontrola, ugroženi su raznim događajima, od terorističkih napada, sprječavanja ilegalne migracije do mjera sigurnosti kada se održavaju veliki događaji poput sportskih prvenstava. Već desetak godina mnogi vide Schengen kao glavnog krivca za sve probleme. Pozivi za strožim kontrolama europskih granica, pa i za njihovo zatvaranje, sve su češći. Neki su terorističke napade, primjerice, u Parizu povezivali s lakoćom kojom i teroristi mogu slobodno putovati iz jedne u drugu državu EU-a, pa i s dolaskom velikog vala izbjeglica s Bliskog istoka.
Hrvatsku kritiziraju i poštuju
U isto vrijeme Europska unija, inzistirajući na većoj solidarnosti između država članica u suočavanju s izazovom velikog vala izbjeglica, upozoravala je često da, u nedostatku zajedničkog rješenja, cijeli schengenski projekt može biti doveden u pitanje.
Hrvatska je uspjela ući u Schengen bez obzira na to što je on ugrožen već deset godina. Kao zemlja koja ima najdulju vanjsku kopnenu granicu u EU-u, Hrvatska provodi stroge EU mjere za ulazak u Europsku uniju i Schengen. Ponekad Hrvatsku kritiziraju nevladine udruge za zlostavljanje ilegalnih migranata. Ali ipak u EU-u vlada mišljenje da Hrvatska profesionalno odrađuje svoj posao, a kada postoje sumnje, onda se ti slučajevi istraže.
Kao ključna turistička destinacija, članstvo Hrvatske u Schengenu je važno. No činjenica da okolne zemlje, od Slovenije do Austrije i Njemačke, uvode kontrole na granicama otežava putovanje. Iako to nisu klasične kontrole putovnica, ipak znatno usporavaju protok ljudi i roba.
Trenutno od 29 europskih država koje su dio Schengena (tu su i zemlje koje nisu članice EU-a, Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island), njih 11 notificiralo je Europsku komisiju o suspenziji Schengena.
To su više populističke mjere nego stvarna potreba radi zaštite nacionalne sigurnosti. Porast potpore za krajnu desnicu, koja često napada i Schengen tražeći da njihova zemlja "vrati kontrolu nad svojim granicama", veliki je pritisak i na tradicionalne stranke. Tako i one stranke koje bezrezervno podržavaju Schengen popuštaju takvim pritiscima i uvode kontrole na granicama. Takve mjere za Europsku uniju mogu imati ekonomske posljedice i ugroziti i jedinstveno tržište u EU-u.
Građani su, prema svim prijašnjim ispitivanjima, spominjali upravo schengensku zonu slobode kretanja kao jednu od najvećih koristi od europskog projekta. Pitanje je sada hoće li Schengen preživjeti udarce koje dobiva suspenzijama od sve većeg broja država. U EU-u su svjesni da moraju po svaku cijenu očuvati Schengen jer ako se on sruši, cijeli projekt ujedinjenja Europe može biti doveden u pitanje. Europskoj uniji potrebni su hrabri lideri koji neće popustiti pritisku populističkih stranaka i koji će braniti Schengen i pravo više od 450 milijuna građana na slobodu kretanja bez graničnih kontrola.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....