Šefica Europske središnje banke odlazi prije roka: ‘Očito joj to nije posao iz snova.‘ Tu je njen zamjenik iz Hrvatske

 Predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde (70) najavila je u četvrtak da će napustiti dužnost početkom veljače 2027., devet mjeseci prije isteka mandata, a predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izjavio je da se već danas pokreće postupak imenovanja njezina nasljednika ili nasljednice.

Lagarde je objavila da napušta dužnost predsjednice ESB-a, najmoćnije financijske pozicije u eurozoni, 7. veljače 2027., devet mjeseci prije isteka mandata, koji je trebao završiti krajem listopada sljedeće godine.

Costa je objavio da ga je Lagarde obavijestila o svojoj namjeri i da je njezinu odluku primio na znanje. "Kako bi se osigurala nesmetana tranzicija na novo vodstvo ESB-a, danas se pokreće postupak imenovanja njezina nasljednika ili nasljednice. Postupak će se odvijati bez odgode", kazao je u priopćenju, prenosi Hina.

Costa je zahvalio Lagarde na njezinoj predanosti tijekom obnašanja dužnosti predsjednice ESB-a od studenoga 2019.

– Tijekom cijelog mandata vodila je Europsku središnju banku uz snažan osjećaj dužnosti i odgovornosti. Njezino vodstvo u nesigurnim vremenima i njezina nepokolebljiva posvećenost europskom projektu bili su od velike koristi za Europu. Suočena s globalnom pandemijom, ratom u Europi, energetskim krizama i inflacijskim šokovima, pružila je stabilno i odlučno vodstvo, pridonoseći očuvanju stabilnosti i otpornosti europodručja – kaže se u Costinu priopćenju.

Ugledna francuska političarka, pravnica i ekonomistica, Lagarde je ušla u povijest kao prva žena na čelu Međunarodnog monetarnog fonda, od 2011. do 2019., a potom i ESB-a.

Čeka se dogovor Macrona i Merza

 Čelnici 21 države europodručja sada će morati ranije riješiti pitanje njezina nasljednika. Lagardein odlazak omogućuje francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, kojemu mandat istječe, i njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu da još prije izbora u Francuskoj dogovore imenovanje na jednu od najvažnijih vodećih dužnosti u Europi.

Lagardeino povlačenje nije preveliko iznenađenje. Nagađanja o njezinu prijevremenom odlasku čuju se već dulje vrijeme. Financial Times je još u veljači 2026. objavio da se Lagarde namjerava povući prije predsjedničkih izbora u Francuskoj, koji će se održati u travnju 2027., piše Deutsche Welle.

Razlog su, kako se navodi, strahovi da bi euroskeptični desni populisti okupljeni oko Marine Le Pen mogli pobijediti na izborima u drugom najvećem gospodarstvu europodručja, što bi moglo otežati imenovanje novog čelnika ESB-a.

Macron se na predsjedničkim izborima više ne smije kandidirati. Lagarde je u rujnu, u jednom intervjuu, prvi put i sama potvrdila da razmatra mogućnost da dužnost u ESB-u napusti "nekoliko mjeseci" prije isteka mandata. Posljednjih mjeseci često se nagađalo i o njezinu mogućem prelasku na čelno mjesto Svjetskog gospodarskog foruma.

 "Svoj mogući odlazak u Svjetski gospodarski forum u Davosu uvijek je opovrgavala sve neuvjerljivije", kaže Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING u Njemačkoj. On očekuje da će ESB najkasnije do prosinca izdati službenu objavu.

Po njegovu mišljenju, Lagardein prijevremeni odlazak bio bi dokaz da se nikada nije doživljavala kao netko tko je svim srcem uz ESB.

"Očito joj to nije posao iz snova", smatra Brzeski. Njezini prethodnici, kaže, praktički su živjeli za ESB i rad u toj instituciji smatrali su vrhuncem svoje karijere. Lagarde ostavlja drukčiji dojam.

Vrlo zahtjevan trenutak za Europsku središnju banku

Kritičan je i glavni ekonomist Commerzbanka Jörg Krämer.

"Rasprava o Lagarde nesretna je jer traje jednostavno predugo", kaže on. Time se, smatra, pozornost odvlači od stvarnih problema, prije svega previsoke inflacije i proračunske krize u Francuskoj.

Rasprave o budućnosti njegove predsjednice zatječu Europsku središnju banku u vrlo zahtjevnom trenutku. Gospodarski rast u mnogim zemljama eurozone usporava se. Istodobno se monetarna situacija ponovno zaoštrava, što zahtijeva snažno vodstvo.

U rujnu je stopa inflacije u zoni eura porasla s 3,2 posto u prethodnom mjesecu na 3,8 posto, znatno više nego što se očekivalo. Time je gotovo dvostruko viša od razine koju središnji bankari smatraju poželjnom.

Iako bi takav razvoj događaja načelno zahtijevao reakciju monetarne politike, financijska tržišta ovaj put u velikoj većini ne očekuju novo povećanje kamatnih stopa.

Razlog je dramatična situacija u Francuskoj. Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice ondje je prvi put nakon 15 godina premašio pet posto. Razlika u odnosu na njemačke državne obveznice ponovno je dosegnula razine kakve su viđene tijekom europske dužničke krize.

"Francuska se nalazi u teškoj situaciji. Vlada bi morala provesti znatno snažniju fiskalnu konsolidaciju, odnosno štednju, kako dug ne bi nastavio rasti brže od gospodarske snage zemlje", kaže Krämer.

No političke okolnosti, smatra, ne upućuju na takav razvoj događaja. I desnica i ljevica toliko su ojačale da je politički centar postao preslab za provođenje nepopularnih mjera štednje.

 Prilika za Borisa Vujčića 

Na financijskim tržištima već se postavlja pitanje hoće li ESB svojim programom otkupa državnih obveznica morati pružiti potporu Francuskoj.

"ESB zapravo ne bi smio kupovati francuske državne obveznice jer je sama francuska vlada odgovorna za svoje proračunske probleme", smatra ekonomist Krämer.

Prema njegovim riječima, riječ je o vrlo osjetljivoj situaciji za Europsku središnju banku, piše Deutsche Welle.

Odlaskom Christine Lagarde s čela Europske središnje banke postavlja se pitanje što to znači za poziciju bivšeg hrvatskog guvernera Borisa Vujčića, koji je od 1. lipnja 2026. na mjestu potpredsjednika te institucije. Na tu je poziciju imenovan na osmogodišnji mandat, koji traje do 31. svibnja 2034.

Potpredsjednik je drugi čovjek institucije, sudjeluje u oblikovanju monetarne politike i ima važnu ulogu u njezinu predstavljanju javnosti. Međutim, odlazak predsjednice ne znači da potpredsjednik automatski preuzima njezinu funkciju. Izbor novog predsjednika zaseban je postupak na europskoj razini.

Sam po sebi, odlazak Lagarde ne mijenja Vujčićev status. Ipak, prijevremeni završetak njezina mandata otvara pitanje kako će se odvijati tranzicija na čelu ECB-a i kakva će biti uloga potpredsjednika u tom razdoblju, piše Jutarnji list.