Europska unija razmatra ambicioznu reformu procesa pristupanja koja bi omogućila ubrzano uključivanje novih članica, no uz ograničena prava odlučivanja, otkriva Politico pozivajući se na više diplomatskih izvora i dužnosnika EU.
Prema nacrtu ideje koji kruži institucijama, nove članice mogle bi pristupiti Uniji bez punopravnog sudjelovanja u svim ključnim odlukama, prije svega bez prava veta, instrumenta koji se koristi u pitanjima vezanim uz proračun, poreznu politiku, vanjsku i sigurnosnu politiku te proširenje EU, prenosi Jutarnji.
Kako pojašnjava Anton Hofreiter, predsjednik Odbora za europske poslove Bundestaga, "buduće članice trebale bi se odreći prava veta dok se ne provedu ključne institucionalne reforme, poput uvođenja kvalificiranog većinskog odlučivanja u većini politika". Hofreiter naglašava da se reforma želi provesti kako pojedine članice, poput Mađarske, ne bi mogle kočiti širenje Unije, što je trenutačno jedan od glavnih izazova procesa proširenja.
Mađarski premijer Viktor Orbán već je više puta koristio svoje pravo veta kako bi usporio pristupne pregovore Ukrajine. No nova formulacija članstva, s ograničenim pravima, mogla bi umanjiti Orbánov otpor, s obzirom na to da Ukrajina u početku ne bi imala punu glasačku moć. Ovu ideju snažno podržavaju Austrija i Švedska, koje se zauzimaju za širenje Unije.
Trenutačno šest zemalja aktivno pregovara o članstvu: Ukrajina, Crna Gora, Moldavija, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija. No dinamika pregovora značajno se razlikuje. Crna Gora, na primjer, pregovore vodi još od 2012., a Ukrajina je tek 2024. godine formalno započela proces.
Unatoč tome, mnogi u EU vjeruju da će Ukrajina postati članica prije većine zemalja jugoistočne Europe. Ukrajinski zamjenik premijera Taras Kačka izjavio je za Politico da bi već u prosincu moglo biti odobreno otvaranje čak šest pregovaračkih klastera, što bi Kijev značajno približilo članstvu. "Vjerujem da će države članice naći rješenje u prosincu", rekao je Kačka i dodao da Ukrajina napreduje zahvaljujući "kreativnim rješenjima" kojima se nastoji zaobići mađarsko protivljenje, no nije precizirao o kakvim je rješenjima riječ.
Uz model djelomičnog članstva, razmatra se i prijedlog predsjednika Europskog vijeća Antonija Coste da se pregovori o članstvu ubuduće otvaraju kvalificiranom većinom, umjesto jednoglasnim pristankom svih članica. No, taj je prijedlog odmah naišao na otpor, ne samo Orbána, već i brojnih drugih članica, poput Francuske, Nizozemske i Grčke, koje strahuju od sigurnosnih i tržišnih posljedica ubrzanog proširenja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi sudjelovati na sastanku na visokoj razini u Bruxellesu krajem tjedna, potvrđuju izvori Politica upoznati s pripremama za sastanak Europskog vijeća. Očekuje se da će tražiti dodatnu podršku Unije nakon nedavnog neuspješnog pokušaja da u Washingtonu osigura rakete Tomahawk.
Moguć je i bilateralni sastanak Zelenskog i Orbána kako bi se riješio problem članstva, prema riječima Tarasa Kačke, iako još nije poznato "kada i gdje" bi se taj susret mogao dogoditi.
Iako se ideje o reformi proširenja sve intenzivnije razmatraju, čini se da među europskim čelnicima još ne postoji konsenzus. Nacrt najnovijih zaključaka Europskog vijeća, u koji je Politico imao uvid, ne sadrži konkretne odluke o proširenju, što otvara pitanje hoće li ovog četvrtka ta tema uopće biti na dnevnom redu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....