Priča izgleda kao scenarij distopijske serije s Netflixa: Europa se sprema za veliki rat protiv Rusije, a Njemačka će vojnike za Istočni front birati – lutrijom. Koga ždrijeb "pomazi", taj će moći nastaviti misiju svojih djedova i pradjedova, koji su uoči WW1 i WW2 također mislili da mogu poraziti Rusiju.
Međutim, ovo nije predložak fiktivne dramske serije, nego stvarni prijedlog njemačke vladajuće koalicije CDU/CSU-a i SPD-a. O ovome se ne raspravlja u nekoj hollywoodskoj scenarističkoj manufakturi, nego u Bundestagu.
Prema tom prijedlogu, svi njemački tinejdžeri rođeni 2008. i kasnije ispunit će obavezni upitnik kojim se procjenjuje njihovo zdravlje, tjelesno stanje, obrazovanje i spremnost na služenje vojske, a potom će se nasumično odabrati dio kandidata koji će biti pozvani na liječnički pregled i razgovor. Ako se za vojnu službu ne prijavi dovoljno dobrovoljaca, ovi lutrijom odabrani kandidati bit će regrutirani za služenje vojnog roka u trajanju od najmanje šest mjeseci.
Opisana distopijska stvarnost posljedica je treće militarizacije Njemačke u zadnjih 100 godina. Njemački kancelar Friedrich Merz već je najavio da će od Njemačke napraviti najjaču konvencionalnu vojnu silu u Europi, opravdavajući taj naum navodnom prijetnjom od Rusije. Tako je nedavno u Saarbrückenu, u govoru u povodu 35. obljetnice ujedinjenja Njemačke, kao prioritet svoje politike Merz istaknuo jačanje njemačke vojske zbog "nove prijetnje autokratskih saveza" i obrane "liberalnog načina života".
Stoga se Merzova vlada obvezala da će do 2035. Bundeswehr brojiti približno 460.000 ljudi, od čega 260.000 aktivnih vojnika i 200.000 rezervista. Kako Bundeswehr trenutno ima oko 182.000 profesionalnih vojnika, Njemačkoj je potrebno još otprilike 80.000 aktivnih vojnika. To će se dodatno ljudstvo određivati lutrijom.
‘Prave nas budalama‘
Njemački vlastodršci drže da će lutrijski sistem pojednostaviti proces regrutacije i učiniti ga pravednijim. Tako navode da će biti manje birokracije, jer ne moraju svi biti pozvani na pregled, dok će s druge strane biti više pravednosti, jer o odabiru pojedinaca za vojnu službu i budući rat s Rusijom odlučuje slučajnost, a ne razni politički ili društveni kriteriji (ne)podobnosti.
Međutim, nisu ni u Njemačkoj svi konzumirali buniku, pa je ovaj somnambulni prijedlog vladajuće koalicije naišao na otpor opozicije. Plan o vojnoj lutriji naročito je ismijala najljevija njemačka političarka Sahra Wagenknecht – koja je u Bundestagu sjedila od 2009. do ove godine – nazvavši ga "grotesknim dokazom opsjednutosti izmišljenim ratom protiv Rusije".
"Dobro došli u ratni kasino gdje je ulog vaš život!" napisala je Wagenknecht u utorak na TikToku, oštro kritizirajući retoriku Merzove vlade da je Njemačka već djelomično u ratu s Rusijom. Naglasila je da je ideja o sukobu s nuklearnom silom poput Rusije besmislena i opasna, te da se ratovi takve vrste ne dobivaju brojem vojnika, nego razumnošću.
"Moram biti iskrena, sve je ovo jednostavno previše za podnijeti. Možda bi netko trebao objasniti našem velikom kancelaru da je Rusija nuklearna sila i da rat s nuklearnom silom neće biti odlučen brojem vojnika", poručila je njemačka ljevičarka, dodavši da je propagandna histerija oko navodnog ruskog napada na Europu apsurdna, s obzirom na to da NATO već ima tri puta više vojnika od Rusije.
"S ovom dinamikom moći, hoće li nas Putin pregaziti ako ne regrutiramo 80.000 mladih ljudi za vojnu službu? Oni nas stvarno smatraju budalama", zaključila je Wagenknecht.
Duboko kršenje ljudskih prava
I njemački pravni stručnjaci ukazuju na kontroverze oko ustavnosti lutrijskog odabira budućih vojnika Bundeswehra. Tako dr. Alexander Thiele, profesor ustavnog prava na Poslovnoj i pravnoj školi u Berlinu, ističe da u tako važnoj odluci kao što je regrutacija vojnika "država mora pružiti razumljive razloge zašto je jedna osoba odabrana, a druga nije", što u ovakvom lutrijskom sistemu nije slučaj.
Slično rezonira i dr. Kathrin Groh, profesorica javnog prava na Sveučilištu Bundeswehr u Münchenu, koja otvoreno sumnja u ustavnost prijedloga vladajuće koalicije, ocjenjujući ga "dubokim kršenjem temeljnih ljudskih prava".
"Ovdje slučajnost, a ne – kako bi trebalo – objektivno opravdan razlog, odlučuje o dubokim kršenjima temeljnih prava i ogromnoj nejednakosti opterećenja među mladićima određenog uzrasta", smatra dr. Groh.
Militaristički nagon kancelara Merza sudara se s još jednom preprekom. Naime, ankete pokazuju da jasna većina Nijemaca u slučaju rata ne bi branila Njemačku. Konkretno, srpanjska anketa tvrtke Forsa – koju je naručila medijska grupacija RND – pokazala je da bi se samo 16 posto anketiranih Nijemaca "nesumnjivo" borilo ako Njemačka bude napadnuta, dok njih čak 59 posto "vjerojatno" ili "sigurno" ne bi branilo Njemačku.
Antimilitaristički nagon mladih Nijemaca ogleda se i u njihovu povećanom interesu za korištenje prigovora savjesti u slučaju regrutacije za vojni rok. Tako je zadnjih tjedana znatno porastao broj posjeta internetskoj stranici njemačkog Ministarstva obrane, gdje se pretražuju mogućnosti prigovora savjesti: dok je u kolovozu zabilježeno 55.000 posjeta, u rujnu je taj broj skočio više nego dvostruko – na 125 tisuća.
"Ove godine primjetan je i značajan porast broja upita roditelja koji su zabrinuti zbog mogućeg ponovnog uvođenja vojne obveze ili nove vojne službe za svoju maloljetnu djecu", rekao je glasnogovornik Radne grupe za prigovor savjesti Dieter Junker.
Upozorenje i sudbina Jürgena Habermasa
Iz povijesti znamo do čega militarizacija Njemačke dovodi. Na tu je opasnost još 2022., nekoliko mjeseci nakon početka ukrajinskog rata, upozorio tada 93-godišnji slavni njemački filozof i sociolog Jürgen Habermas, vodeći živući pripadnik Frankfurtske škole i jedan od najuglednijih svjetskih intelektualaca. Međutim, nakon tog apela Habermas je u njemačkoj javnosti praktično "kanceliran".
Te 2022., u jeku javne rasprave o odnosu Berlina prema ukrajinskom ratu, Habermas je u listu Süddeutsche Zeitung objavio esej u kojem je istaknuo da Njemačka zbog svoje militarističke prošlosti ne bi trebala slati oružje Ukrajini, te je pozvao sunarodnjake da ignoriraju "moralne osude njemačke suzdržanosti".
"Ova rasprava, koja je proizvela brojne primjere zapanjujućeg obraćenja bivših mirotvoraca, najavljuje povijesni pomak u – teško stečenom – njemačkom poslijeratnom mentalitetu, a time i kraj mirovnog fokusa njemačke politike", upozorio je Habermas, dodavši da nove generacije njemačkih političara "gledaju rat samo kroz prizmu pobjede ili poraza", dok njegova generacija "zna da se rat protiv nuklearne sile ne može dobiti u tradicionalnom smislu te riječi".
Legendarni filozof zbog tih je riječi završio žigosan u utjecajnom listu Politico, na popisu 12 poznatih Nijemaca "koji su najviše krivi za pogrešan pristup Njemačke Rusiji i njezinu vođi" (na taj popis, koji je imao sve elemente potjernice, uvršteni su i bivši kancelari Angela Merkel i Gerhard Schröder, kao i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier). Sve njih Politico je nazvao "prljavom dvanaestorkom", a Habermas je nakon toga nestao iz njemačkih medija.
To je današnji europski trenutak: trećerazredni novinarski umovi prozivaju jednog od najumnijih Europljana za tobožnju "izdaju", jer se usprotivio militarizaciji Njemačke. Bio je to trijumf plemena ratnih huškača, jer zna se što slijedi nakon što mirotvorce žigošemo kao izdajnike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....