Ministri obrane Srbije Bratislav Gašić i njegov mađarski kolega Kristo Salai-Bobrovnicka danas su u beogradskoj Palači pravde potpisali sporazum o vojnoj suradnji Srbije i Mađarske.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je nazočio tom događaju, uvjeren je da će ovaj sporazum približiti dvije zemlje stvaranju vojnog saveza. Presretan, nakon ovog je događaja iznio osnovne detalje sporazuma:
- U dokumentu je preciziran sporazum o suradnji u području obrane, dogovorili smo 79 aktivnosti, najveći broj. Mnogo je toga značajnog u ovih 79 aktivnosti. Helikopterske vježbe su za nas izuzetno važne. Imaju izvrsne trening-centre. Mađarska je danas peti partner Srbije, a bila je 13. Uskoro će postati i četvrti, pohvalio se Vučić činjenicom da je trgovinska razmjena dviju zemalja nešto veća od tri milijarde eura. Najavio je i da bi se uskoro mogao sastati s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Osim helikopterske obuke, sporazumom su obuhvaćene i druge zajedničke obuke, suradnja vojnih industrija, vojno obrazovanje, kibernetička sigurnost i sudjelovanje u mirovnim operacijama.
Mađarski ministar obrane naglasio je kako je u današnjem brzo mijenjajućem i nesigurnom međunarodnom okruženju, izuzetno važno da se Srbija i Mađarska, kao susjedne zemlje, stalno i na visokoj razini konzultiraju i surađuju u cilju očuvanja stabilnosti regije.
Izuzetno burna reakcija na sporazum o vojnoj suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova
Podsjetimo, Srbija je izuzetno burno, čak i na razini EU, reagirala na sporazum o vojnoj suradnji između Hrvatske, Albanije i Kosova. Preskočena je pritom Crna Gora, čija vlast u ovom trenutku koketira sa Srbijom i Rusijom. Žestoka reakcija Beograda nije se odnosila na uobičajenu tvrdnju da je "Kosovo srce Srbije", nego su sporazum shvatili kao sigurnosnu prijetnju. Hrvatska je objavila sadržaj takvog sporazuma koji se odnosi na mogućnosti zajedničkog razvoja i nabave obrambenih sustava, povećanje spremnosti vojnih snaga, ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i obrambenoj transformaciji.
Spominje se razmjena stručnih znanja u regrutaciji, razvoju i zadržavanju kvalificiranog osoblja, jačanje bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, sve u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i EU-a. Načelno, takav je sporazum bio više političkog nego vojničkog karaktera, pa je reakcija Srbije u europskim krugovima viđena kao sasvim promašena.
Iako detalji sporazuma Mađarske i Srbije nisu objavljeni na takav način, bez obzira na njegov karakter, Hrvatska bi njime trebala biti zadovoljna. Doduše, obje zemlje imaju naglašene teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj, koje povremeno remete političke odnose, ali u ovom slučaju ne treba previdjeti da je Srbija potpisivanjem sporazuma napravila prijateljski korak prema NATO-u. Kako će Rusija na to reagirati, drugo je pitanje. U Kremlju već odavno Vučiću bilježe negativne bodove - znaju da je Srbija jedan od ključnih igrača u opskrbi Ukrajine topničkim streljivom. Vučić se morao ispričati što su njegovi zastupnici u Općoj skupštini, navodno greškom, podigli ruku za UN rezoluciju kojom se potvrđuje potpora Ukrajini i njenom teritorijalnom integritetu. Protiv takve rezolucije glasale su čak i SAD, pa nije jasno kako je Srbima ‘pobjegao prst‘, kako su uspjeli pritisnuti glasačko dugme pogrešne boje.
Srbija vježba sama u vlastitome dvorištu
Glasnogovornik ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov prihvatio je ispriku jer drugog izbora nije imao - izgubi li Srbiju, izvukao je nogu koja im drži otvorena vrata zapadnog Balkana. Peskov će se i ovaj put morati tješiti činjenicom da je Srbija potpisala sigurnosni sporazum s Mađarskom, ruskim igračem u EU, ali teško će sakriti okolnost da se Mađarska mora ravnati prema strategijama NATO-a.
Iako može praviti proceduralne probleme u forumima EU i NATO-a, pa je time Rusiji korisna, članstvo Mađarsku ipak ograničava u vojnoj podršci ruskim interesima na ovom prostoru. Polako, ali sigurno, iako mimo vlastite volje, Vučić klizi prema Zapadu i nastoji to dobro skriti čak i pred vlastitim biračima, pa i onima koji su proteklih mjeseci protiv njega prosvjedovali na ulicama Srbije.
Srbija je, podsjetimo, od konca 2006. godine članica NATO programa Partnerstvo za mir, što je na određeni način predvorje NATO-a, za sve koji žele postati dio Saveza, to je čekaonica. Krajem 2007. Srbija je proglasila vojnu neutralnost Rezolucijom o zaštiti suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka. Svejedno, idućih je godina održala na desetine vojnih vežbi s članicama NATO-a, pa i sa vojskom SAD-a. Naravno, da bi opravdali neutralni status, vježbali su i s vojskom Ruske Federacije i bratskom Bjelorusijom. Otkako se Rusija upustila u agresiju na Ukrajinu, Srbija se pametno pritajila i vježba sama u vlastitome dvorištu, ni istočno, ni zapadno od raja. S jednim malim izuzetkom koji bi voljela skriti - prije dvije godine je u Srbiji održana dvotjedna vježba ‘Platinasti vuk‘ u suradnji sa SAD-om i drugim članicama NATO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....