Stigao eksplozivan odgovor Kine na povijesne Trumpove carine! ‘Slijedi težak dan na svjetskim burzama‘

Predsjednik SAD-a, Donald Trump, predstavio je u srijedu ukupne carine od 54% na sav kineski uvoz u Sjedinjene Države kao dio sveobuhvatnog preokreta američke globalne trgovinske politike nazvanog "Dan oslobođenja”.

Carine na Kinu, drugog najvećeg izvoznika u SAD nakon Meksika, predstavljaju značajnu promjenu odnosa i eskalaciju trgovinskog rata između dviju najvećih svjetskih ekonomija.

Kina je oštro kritizirala taj potez i obećala da će "odlučno poduzeti protumjere kako bi zaštitila svoja prava i interese”, prenosi Jutarnji list.

"Sjedinjene Države su odredile takozvane ‘recipročne carine’ na temelju subjektivnih i jednostranih procjena, što nije u skladu s međunarodnim trgovinskim pravilima i ozbiljno šteti legitimnim pravima i interesima uključenih strana. Riječ je o tipičnoj unilateralnoj nasilničkoj praksi”, priopćilo je kinesko Ministarstvo trgovine u četvrtak ujutro po pekinškom vremenu.

"Kina poziva Sjedinjene Države da odmah ukinu svoje jednostrane carinske mjere i da razlike sa svojim trgovinskim partnerima rješavaju putem ravnopravnog dijaloga.”

U srijedu objavljene mjere dodaju 34% "recipročnih” carina na postojeće 20-postotne pristojbe na sav kineski uvoz u SAD. Od povratka na vlast u siječnju, Trump je već uveo dva kruga dodatnih carina od po 10% na sav kineski uvoz, što je Bijela kuća opravdala potrebom za suzbijanjem priljeva ilegalnog fentanila iz Kine u SAD.

Dodatna šteta Kini

Kako bi zaobišle postojeće carine, neke kineske tvrtke premjestile su proizvodnju u druge azijske zemlje. No, Trumpove nove reciprocitetne carine na azijske države, također najavljene u srijedu, nanijet će dodatnu štetu Kini: Vijetnam će se suočiti s carinama od 46%, a kambodžanska roba s pristojbama od 49%.

Trump je te mjere predstavio tijekom govora ispred Bijele kuće, gdje je također najavio dodatne carine od 10% na sav uvoz u SAD, kao i niz ciljanih mjera koje posebno pogađaju azijske zemlje. Minimalne carine od 54% koje je Trump nametnuo Kini premašuju očekivanja mnogih analitičara i približavaju se gornjoj granici od 60% koju je prijetio uvesti tijekom svoje predizborne kampanje.

Govoreći za ruske medije u Moskvi ranije ovog tjedna, prije službene objave novih carina, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi izjavio je da će Peking "uzvratiti udarac” ako SAD nastavi s "ucjenama” u vezi s carinama.

"‘Amerika na prvom mjestu’ ne bi smjela značiti američko nasilništvo, niti bi trebala graditi vlastite interese na štetu legitimnih prava i interesa drugih zemalja,” rekao je Wang za ruske državne medije, prema kineskoj državnoj televiziji CCTV.O
Kina je brzo odgovorila na prethodne runde carina koje je ove godine uvela Trumpova administracija, uvevši vlastite ciljane pristojbe na američki uvoz, uključujući određene poljoprivredne proizvode i goriva.

Napeto na Wall Streetu

Nakon što se cijeli dan trgovalo nestabilno, pred sam kraj trgovanja indeksi su jučer na Wall Streetu završili u plusu zahvaljujući nadi ulagača da će Trump ipak biti popustljiv po pitanju novih carina.
No, nakon zatvaranja Wall Streeta, terminski S&P 500 indeks potonuo je više od 3, a Nasdaq više od 4 posto jer je Trump najavio veće recipročne carine nego što se očekivalo.

"Ovakve carine mogli bismo nazvati ‘gore nego u najgorem scenariju‘ kojeg se Wall Street plašio”, pišu analitičari Wedbusha u osvrtu na situaciju na tržištima.

Zbog toga su u četvrtak ujutro oštro pale cijene dionica na azijskim burzama. Japanski Nikkei indeks bio je oko 4,30 sati u minusu 2,7 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1,1 i 1,6 posto.
Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i EU, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati rast inflacije i usporavanje rasta najvećih gospodarstava, pa i recesiju.
"Najavljene carine daleko nadmašuju osnovna očekivanja i ako se odmah ne počne pregovarati o njihovom smanjenju, dramatično će porasti očekivanja o recesiji u američkom gospodarstvu”, kaže Tony Sycamore, analitičar u tvrtki IG market.

Sigurnija utočišta

Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, jutros su porasli tečajevi japanskog jena i švicarskog franka, valuta koje se smatraju sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena, dok je vrijednost američkog dolara prema košarici najvažnijih valuta znatno pala.
Cijena zlata, koje se također smatra sigurnim utočištem, kreće se, pak, na rekordnim razinama, iznad 3.160 dolara po unci.
Očito je, kažu analitičari, da slijedi težak dan na svjetskim burzama jer će američke carine naštetiti međunarodnoj trgovini i rastu gospodarstva.

S obzirom da će se naplaćivati 10-postotne carine na sav uvoz u SAD, kao i dodatne carine na uvoz iz pojedinih zemalja od 20, pa i više posto, vjerojatno će porasti i inflacija.
"Čini se da je efektivna carinska stopa na sav uvoz u SAD dosegnula najviše razine u više od jednog stoljeća”, kaže Ben Wiltshire, strateg u Citiju.