Kijev zadnjih dana prolazi kroz neke od najtežih trenutaka u novijoj povijesti. Ono što su uspjeli oružjem obraniti u zadnje 4 godine - zadržavajući napredak silne ruske armije na uskom pojasu svoje zemlje onoliko koliko je nekadašnjoj sovjetskoj vojsci trebalo da stigne od Moskve do Berlina - mogli bi sad izgubiti za (nepravednim) pregovaračkim stolom. I to uglavnom zahvaljujući štetočinskom i bahatom pogodovanju Donalda Trumpa idejama i interesima Vladimira Putina, krajnje bezočno artikuliranima u 28 točaka tzv. američko-ruskog mirovnog prijedloga za Ukrajinu.
Sjedinjene Države i Ukrajina približile su se ipak u nedjelju navečer načelnome dogovoru o korekcijama mirovnog plana usmjerenog na okončanje ruskog imperijalističkog rata.
Novi i korigirani plan je razvijen nakon prilično intenzivnoga diplomatskog sastanka u Ženevi, gdje su ukrajinsku vladu u razgovorima s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom podržali i europski predstavnici. Aktualni koncept se navodno i dalje temelji na ranijem kontroverznom rusko-američkom prijedlogu, ali još uvijek zahtijeva ‘tehnički rad‘ i ‘konačnu odluku‘ američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, tvrdi se u zajedničkoj izjavi Washingtona i Kijeva.
"Kao rezultat razgovora, stranke su razvile ažurirani i poboljšani mirovni okvir”, navodi se u američko-ukrajinskom priopćenju. To nakon prvotnog šoka nudi tračak nade za napadnutu zemlju, jer dogovor propisuje i da "svaki budući sporazum mora u potpunosti poštovati suverenitet Ukrajine".
U samoj američko-ukrajinskoj izjavi nisu navedeni nikakvi detalji o novom okviru, što mnoga pitanja do daljnjega ostavlja bez jasnog odgovora. U zasebnoj izjavi Bijela kuća tvrdi da revidirani plan uključuje ‘pojačane sigurnosne mjere‘. Prema Washingtonu, „ukrajinska delegacija smatra da novi okvir odražava njezine nacionalne interese”, no to nije navedeno u zajedničkom priopćenju.
Izjava o napretku u pregovorima dolazi nakon što je Trump povećao pritisak na Kijev ponovnim žestokim verbalnim napadom na Ukrajinu. Domaćin Bijele kuće u nedjelju je nazvao Volodimira Zelenskog "nezahvalnim", te ga svisoka optužio da uopće ne cijeni američke napore za postizanje mira. Napao je i Europljane, kritizirajući ih što nastavljaju kupovati naftu od Rusije dok javno podupiru Ukrajinu. Čini se da je američki lider etiketu profiterskog licemjera s vlastita obraza pokušao prilično jeftino preslikati na Stari kontinent.
Ni Ukrajina ni Sjedinjene Države nisu otkrile sadržaj novog okvirnog sporazuma, kojim se mijenja plan od 28 točaka koji su izradili Rusija i SAD. I Moskva se javno požalila da nije dobila novu verziju mirovnog sporazuma. Raniji plan predviđao je da Kijev mora ustupiti svoj znatan teritorij Kremlju, smanjiti svoje vojne potencijale i odreći se svojih ambicija za pridruživanje NATO-u. Bit takvog sporazuma navodno i dalje ostaje temeljna mapa mirovnog puta, premda je izrađena bez sudjelovanja Ukrajine ili Europe. Kijev uz pomoć EU-a sad nastoji što više modificirati kako bi maksimalno ograničili opseg moguće štete.
Ukrajinska i europska ideja, prema izvorima upoznatim s pregovorima, jest zaštititi Ukrajinu čvrstim sigurnosnim jamstvima koja bi im omogućila obranu u slučaju obnove Putinove agresije (ideja za odvraćanje Kremlja), kao i obećanjem da Kijev neće biti prisiljen ograničiti veličinu svoje vojske i naoružanja toliko drastično kao što sugerira plan od 28 točaka. Na stolu je, kako se čini, nova ideja o mirnodopskim snagama od 800.000 ukrajinskih vojnika, umjesto 600.000 predviđenih ranijim rusko-američkim planom.
Također se nastoji i što više precizirati i ograničiti klauzule prema kojima bi Ukrajina bila prisiljena Vladimiru Putinu ustupiti svoj teritorij, a čini se da guraju i mogućnost ukrajinskoga članstva u NATO-u u određenoj uvjetnoj formi.
Reuters tvrdi da su njihovi istraživači navodno vidjeli dokument koji sadrži europski protuprijedlog ranijem rusko-američkom planu od 28 točaka. Europski tekst predlaže, između ostaloga, da sigurnosno jamstvo koje nude Sjedinjene Države bude slično onome iz članka 5. NATO-a (koji predviđa međusobnu obranu članica u slučaju napada na jednu od njih).
Također predlažu i da Ukrajina održi izbore što je prije moguće nakon potpisivanja sporazuma, bez fiksiranja roka od 100 dana, te da se integracija Ukrajine u NATO veže za konsenzus svih članica (koji trenutno ne postoji), umjesto da se od Kijeva traži da odricanje od NATO-a ugrade u svoj ustav. NATO bi se zauzvrat složio da neće raspoređivati svoje trupe u Ukrajini u mirnodopsko vrijeme.
Što se tiče teritorijalnih pitanja, umjesto prihvaćanja svih posljedica aneksije zauzetih ukrajinskih teritorija od strane Rusije, pa i više od toga, Ukrajina bi se navodno samo obvezala samo da neće tražiti povrat svojih suverenih teritorija silom.
Europljani već tjednima raspravljaju o prijedlogu Europske komisije o oslobađanju 180 milijardi eura ruske državne imovine zamrznute na teritoriju EU-a (prvenstveno u Belgiji) zbog uvođenja sankcija Moskvi. Nije zato previše čudno da prijedlog Europe predviđa da se ta sredstva sad ustupe Kijevu kao kompenzacija za ratnu štetu i da se upotrijebe za obnovu razorene zemlje. U međuvremenu, rusko-američki plan predviđa da će se tek oko 100 milijardi eura ruske imovine uložiti u obnovu i druga ulaganja u Ukrajini, ali u aranžmanu koji bi propisale SAD, i za to sebi prisvojile krajnje ‘skromnu‘ 50-postotnu proviziju.
Trump je predvidio da drugi iznos za obnovu Ukrajine od oko 100 milijardi eura Kijevu plati Europa koja tu zemlju dosad nije razarala, nego aktivno pomagala. Ne zna se je li predvidio i mogućnost da i za taj iznos Amerika naplati proviziju za posredovanje.
Što će se iz svih tih ideja, prijedloga i novih koncepata za uspostavu mira u Ukrajini na kraju službeno izdestilirati kroz nove pregovore i diplomatske kanale, ostaje za vidjeti. Američki državni tajnik Marco Rubio i šef ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak, zasad su opisali ženevske razgovore kao iznimno značajne.
„Vjerojatno smo imali najproduktivniji i najznačajniji sastanak do sada u cijelom ovom procesu“, rekao je Rubio u nedjelju, prije nego je odletio iz Švicarske. Volodimir Zelenski je u obraćanju švedskom parlamentu putem videolinka poručio da se Ukrajina nalazi u kritičnom trenutku i da blisko surađuje s SAD-om i drugim europskim partnerima na definiranju koraka za okončanje rata. Zelenski je upozorio da ruski predsjednik Vladimir Putin želi “pravno priznanje onoga što je ukrao, rušenje principa teritorijalnog integriteta i suvereniteta”, a to je vrlo opasno za cijeli svijet”. Šef ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefanjuk je rekao da Ukrajina neće prihvatiti nikakvo pravno priznanje teritorija koje je Rusija okupirala, ograničavanje ukrajinskih obrambenih snaga ili budućih međunarodnih saveza u koje bi Ukrajina željela ući.
Fokus mirovnog procesa, međutim, sad nije samo na sadržaju novoga pregovaračkog okvira, već i na reakciji Kremlja na njega. Putinova reakcija na sve mogla bi lako ponovno uništiti nade u skoro okončanje rata. Trump je već ranije odredio četvrtak (Dan je zahvalnosti u SAD-u) kao rok do kojega Kijev mora prihvatiti mirovni plan.
Europa i zapadni saveznici Kijeva mobilizirali su sve svoje snage kako bi podržali okupiranu zemlju u pregovorima sa SAD-om. "Svaki vjerodostojan i održiv mirovni plan mora, prije svega, zaustaviti ubojstva i okončati rat, bez sijanja sjemena budućeg sukoba", rekla je Ursula von der Leyen u nedjelju. Predsjednica Europske komisije podijelila je stav svih zapadnih saveznika Kijeva da se "granice ne mogu mijenjati silom" i da okupirana zemlja ne bi trebala biti prisiljavana na smanjivanje svoje vojske.
Na konferenciji za novinare u Johannesburgu nakon summita G-20, talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da je telefonski razgovarala s Trumpom i da je primijetila njegovu ‘spremnost‘ da izmijeni plan od 28 točaka za Ukrajinu. Meloni je izrazila podršku strategiji pregovora koja koristi plan od 28 točaka kao temelj i usmjerava dijalog na točke koje ne zadovoljavaju Europljane, umjesto da razvija protuprijedlog.
"Vjerujem da je, u smislu vremena i energije, razumnije raditi na postojećem prijedlogu i usredotočiti se na zaista odlučujuće točke", izjavila je Meloni.
Njemački kancelar Friedrich Merz također se osvrnuo na pregovore o planu za Ukrajinu tijekom boravka u Johannesburgu. Njemački čelnik naznačio je kako smatra da je rok koji je Bijela kuća postavila za rješavanje problema prekratak.
„Plan predsjednika Trumpa je postići dogovor do četvrtka, a još smo vrlo daleko od toga. To ne znači da je nemoguće, ali skeptičan sam prema takvom ishodu s obzirom na trenutna neslaganja“, rekao je kancelar na marginama summita G-20. Njemačka je, nakon Sjedinjenih Država, zemlja koja je dosad pružila najveću pomoć Ukrajini, oko 38 milijardi eura od početka invazije do prošloga kolovoza, prema izračunima Instituta Kiel.
Čak i dok se aktivno dorađuje i prepravlja, rusko-američki mirovni plan i dalje se suočava s žestokim javnim kritikama. U subotu navečer skupina američkih senatora (sastavljena i od demokrata i od republikanaca) tvrdila je da im je Marco Rubio priznao da je mirovni prijedlog inicijalno sačinio ruski autor. Pojašnjavanje autorstva nad mirovnim planom potom je prilično žestoko javno zahtijevao poljski premijer Donald Tusk. Kontroverznu informaciju o ruskom rukopisu u dokumentu je prije odlaska u Ženevu američki državni tajnik Marco Rubio ipak demantirao. Inzistirao je na tezi kako su prvotni plan od 28 točaka "napisale Sjedinjene Države" i dodao kako se taj koncept temelji na "doprinosima" i ruske i ukrajinske strane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....