Što mislite koja zemlja ima najveću mrežu špijuna koji su se razmilili diljem svijeta? Ne, nisu ni Rusi ni Amerikanci

U svijetu gdje informacije vrijede više od zlata, a povjerenje je rijetka valuta, tajne službe postaju nevidljivi arhitekti povijesti. Njihovi agenti, skriveni iza lažnih identiteta i sofisticiranih tehnologija, utječu na sudbine država, korporacija i pojedinaca. No, tko zapravo ima najviše špijuna? Kako djeluju te moćne organizacije i do kojih granica su spremne ići u zaštiti svojih interesa? U ovom magazinskom tekstu otkrivamo najmračnije tajne globalne špijunaže.

Kineska tajna služba – nevidljiva vojska u civilu

Prema brojnim analizama i izvještajima zapadnih obavještajnih agencija, kineska tajna služba, poznata kao Ministarstvo državne sigurnosti (Ministry of State Security – MSS), danas ima najbrojniju špijunsku mrežu na svijetu. Procjene broja zaposlenih i suradnika variraju, ali najčešće se spominje između 100.000 i 600.000 ljudi uključenih u razne oblike špijunskih aktivnosti, od profesionalnih agenata do običnih građana, poslovnjaka i znanstvenika koji prikupljaju informacije za domovinu.

Kineski MSS formalno je osnovan 1983. godine, a danas je prava sila u sjeni. Za razliku od zapadnih službi, MSS se oslanja na široku društvenu mrežu. Njihovi agenti nisu nužno James Bondovi s pištoljem, već često obični ljudi koji putuju, rade ili studiraju u inozemstvu. Kineska država od svojih građana očekuje lojalnost i suradnju, pa mnogi Kinezi u dijaspori, svjesno ili nesvjesno, sudjeluju u prikupljanju informacija.

Metode djelovanja

Industrijska špijunaža: MSS je poznat po krađi tehnoloških i poslovnih tajni. Kineski agenti ciljaju tvrtke iz sektora visoke tehnologije, farmacije, automobilske industrije i obrane diljem svijeta.

Kibernetička špijunaža: Kineski hakeri redovito provaljuju u vladine i korporativne mreže, kradući podatke i špijunirajući političke protivnike.

Utjecaj na dijasporu: MSS nadzire kineske zajednice u inozemstvu, kontrolira disidente i širi propagandu.

Manipulacija i ucjene: Kineske službe koriste pritiske na obitelj i prijatelje kako bi regrutirale suradnike.

Služe li se ubojstvima?

Iako su atentati i likvidacije rjeđi u kineskoj obavještajnoj praksi nego kod nekih drugih sila, poznati su slučajevi nestanaka i sumnjivih smrti disidenata, osobito u Hong Kongu i inozemstvu. Kineska država preferira sofisticiranije metode: ucjene, prijetnje, otmice i "nestanke" onih koji prijete režimu.

Ruska škola špijunaže – nasljeđe KGB-a i brutalna efikasnost

Ako je Kina poznata po brojnosti, Rusija je poznata po sofisticiranosti i brutalnosti svojih tajnih službi. FSB (nasljednik KGB-a), SVR (vanjska obavještajna služba) i GRU (vojna obavještajna služba) djeluju širom svijeta.

Metode djelovanja

Klasična špijunaža: Ruski agenti često koriste "ilegalce" – špijune bez diplomatskog pokrića, s lažnim identitetima koji godinama žive u inozemstvu.

Kibernetički napadi: Ruski hakeri odgovorni su za neke od najpoznatijih napada na zapadne institucije i izbore.

Dezinformacije: Rusija je majstor propagande i psiholoških operacija, šireći lažne vijesti i utječući na javno mnijenje.

Atentati i likvidacije: Ruske službe poznate su po spektakularnim likvidacijama – od trovanja Aleksandra Litvinenka polonijem u Londonu, do pokušaja ubojstva Sergeja Skripala nervnim otrovom novičokom. Ubojstva disidenata i "izdajnika" često se provode i na stranim teritorijima.

Američka CIA – globalni igrač s beskrajnim resursima

Središnja obavještajna agencija (CIA) sinonim je za špijunažu u popularnoj kulturi, ali i stvarnosti. Iako broj agenata nije javan, procjenjuje se da CIA ima oko 20.000 zaposlenih, ali s tisućama vanjskih suradnika i prikrivenim agentima diljem svijeta.

Metode djelovanja

Ljudska obavještajna mreža: CIA koristi "case officere" koji regrutiraju strane državljane, često uz mito, ucjenu ili ideološku motivaciju.

Tehnička špijunaža: Sateliti, presretanje komunikacija, napredna tehnologija – CIA je pionir u korištenju tehnologije za prikupljanje podataka.

Tajni programi i operacije: Od rušenja vlada (Iran 1953., Čile 1973.) do podrške pobunjenicima (Afganistan, Sirija), CIA je odgovorna za brojne tajne operacije.

Atentati i "targeted killings": Povijesno, CIA je sudjelovala u pokušajima atentata na strane vođe (npr. Fidel Castro), a u novije vrijeme koristi dronove za "ciljane likvidacije" terorista diljem svijeta.

Britanski MI6 – diskretna moć i "soft power"

MI6 (Secret Intelligence Service) poznat je po diskreciji i sofisticiranosti. Broj agenata je tajna, ali MI6 djeluje u više od 100 zemalja. Njihova snaga leži u mreži kontakata i sposobnosti diskretne infiltracije.

Metode djelovanja

Ljudska obavještajna mreža: MI6 regrutira agente u ključnim sektorima – diplomaciji, znanosti, vojsci.

Suradnja s američkim i europskim službama: MI6 je ključni partner u "Five Eyes" savezu (SAD, UK, Kanada, Australija, Novi Zeland).

Atentati i specijalne operacije: Povijesno, MI6 je sudjelovao u atentatima i sabotažama, ali danas preferira "meku moć" i utjecaj kroz diplomaciju i informacije.

Izraelski Mossad – legendarna učinkovitost i nemilosrdnost

Mossad je sinonim za precizne i nemilosrdne operacije. Njihova mreža je manja nego kod Kine ili Rusije, ali izuzetno efikasna.

Metode djelovanja

Atentati i otmice: Mossad je poznat po spektakularnim atentatima na neprijatelje Izraela (npr. operacija "Gnjev Božji" protiv terorista iz Münchena, ubojstvo iranskih nuklearnih znanstvenika).

Ljudska mreža: Mossad koristi "sayanim" – židovske suradnike širom svijeta.

Tehnička špijunaža: Izrael je pionir u kibernetičkim napadima (npr. Stuxnet virus protiv iranskog nuklearnog programa).

Psihološke operacije: Dezinformacije, ucjene, manipulacija.

Ostale velike službe i njihove metode

Francuski DGSE: Poznat po industrijskoj špijunaži i zaštiti nacionalnih interesa.

Njemački BND: Fokusiran na europske i bliskoistočne prijetnje.

Iranski MOIS: Kombinira unutarnji nadzor i operacije protiv disidenata u inozemstvu.

Sjevernokorejski RGB: Specijaliziran za kibernetičke napade, otmice i infiltraciju.