Sjedinjene Američke Države spremne su pružiti obavještajna sredstva i omogućiti nadzor bojišta za svaki zapadni sigurnosni plan za poslijeratnu Ukrajinu i sudjelovati u europskom zračnom obrambenom štitu za tu zemlju, tvrde europski i ukrajinski dužnosnici.
Ova informacija dolazi nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao europskim čelnicima prošli tjedan tijekom sastanka u Bijeloj kući da će SAD biti dio "koordinacije" sigurnosnih jamstava za poslijeratnu Ukrajinu, što je nešto što je Kijev zahtijevao kako bi odvratio svaki eventualni budući napad Rusije nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Visoki američki dužnosnici od tada su u više razgovora rekli europskim kolegama da će Washington biti spreman doprinijeti "strateškom podrškom", uključujući obavještajne podatke, nadzor i izviđanje (ISR), zapovijedanje i kontrolu te sustave protuzračne obrane kako bi se omogućilo raspoređivanje na terenu pod vodstvom Europe, rekla su četiri dužnosnika upoznata s tematikom za Financial Times.
Tzv. koalicija voljnih, predvođena Ujedinjenom Kraljevinom i Francuskom, obećala je zaštititi poslijeratnu Ukrajinu od bilo kakve buduće ruske agresije. No, istovremeno, europski dužnosnici privatno priznaju da bi se bilo kakvo raspoređivanje moglo realizirati samo uz američku podršku kako bi se oformilo, nadziralo i zaštitilo europske snage na terenu.
Washington već opskrbljuje Ukrajinu raketama za protuzračni sustav Patriot, no poslijeratna podrška uključivala bi i američke zrakoplove, logistiku i zemaljski radar koji vi podržavali i omogućavali zonu zabrane letenja i zračni štit, operacije za čije bi provođenje bila zadužena Europa, rekli su dužnosnici.
Predviđeno je da bi prema svakom mirovnom sporazumu koji bi eventualno bio sklopljen, superiorne američke obavještajne, nadzorne i zapovjedno-kontrolne sposobnosti omogućile satelitsko praćenje prekida vatre i učinkovitu koordinaciju zapadnih snaga u Ukrajini.
‘Kremlj je pripremio smrtonosnu klopku za Kijev‘
Američka ponuda, izrečena na nizu sastanaka između dužnosnika nacionalne sigurnosti i vojnih čelnika iz SAD-a te glavnih europskih zemalja posljednjih dana, uvjetovana je obvezom europskih prijestolnica da će rasporediti desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, ističu dužnosnici.
Dužnosnici napominju da bi američka ponuda još mogla biti opozvana, ali da to ipak predstavlja značajnu promjenu stava Trumpove administracije, koja je ranije ove godine isključila bilo kakvo sudjelovanje SAD-a u zaštiti postratne Ukrajine. Takva promjena američkog stava također je, kako navodi FT, ohrabrila europske dužnosnike koji su mjesecima lobirali da Washington pruži veću podršku Kijevu.
Iako Donald Trump uporno pritišće zaraćene strane da se dogovore o mirovnom sporazumu, Moskva i Kijev i dalje su daleko od ključnih detalja, uključujući poslijeratnu teritorijalnu kontrolu i sigurnosna jamstva. Ruski vođa Vladimir Putin inzistira da bilo kakva jamstva te vrste moraju uključivati Rusiju, iako se radi o zemlji agresoru.
SAD se i dalje protivi raspoređivanju vlastitih snaga u Ukrajinu, dodali su dužnosnici, dok su neki drugi visoki dužnosnici Trumpove administracije, uključujući ministra obrane Petea Hegsetha, skeptični prema bilo kakvom sudjelovanju u poslijeratnim jamstvima iz straha da bi to uvuklo SAD u budući sukob.
Pentagon je sa svoje strane ‘zakopčan‘ i poručuje da je preuranjeno govoriti o mjerama o kojima je izvijestio FT jer formalna odluka još nije donesena.
"Predsjednik Trump i njegov tim za nacionalnu sigurnost nastavljaju suradnju s ruskim i ukrajinskim dužnosnicima u cilju održavanja bilateralnog sastanka [između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog] kako bi se zaustavilo ubijanje i okončao rat... Nije u nacionalnom interesu dalje javno pregovarati o ovim pitanjima", rekao je jedan dužnosnik Bijele kuće.
Trump je u ponedjeljak istaknuo da se nije "čak ni razgovaralo o specifičnostima" sigurnosnih jamstava za Ukrajinu. "Bit ćemo uključeni sa stajališta podrške. Pomoći ćemo im", ponovio je novinarima poruku koju je poslao europskim čelnicima i Kijevu prošlog tjedna. Prošli tjedan je za Fox News rekao da je SAD "spreman pomoći" europskim snagama "posebno, vjerojatno, iz zraka".
Zapadni saveznici skicirali su i okvirni plan obrane Ukrajine, prema kojem bi se obrana sastojala od tri linije. Tu je prvo demilitarizirana zona, kojom bi moguće patrolirale neutralne mirovne snage iz neke treće zemlje, o čemu bi se dogovorile Ukrajina i Rusija. Mnogo robusniju granicu u pozadini branile bi ukrajinske snage naoružane i obučene od strane NATO-ovih vojnika, rekla su tri dužnosnika. Europom predvođene ‘snage odvraćanja‘, pak, bile bi stacionirane dublje u Ukrajini kao treća linija obrane, a SAD sa svojim resursima bi im pružao podršku s leđa. No, čak i uz potencijalnu američku podršku, javnost i političari u mnogim europskim zemljama i dalje su nervozni i neraspoloženi zbog mogućeg raspoređivanja snaga u Ukrajini.
Andrij Jermak, šef Ureda ukrajinskog predsjednika i njegov najbliži suradnik, potvrdio je izvještavanje Financial Timesa i rekao da će svaka zemlja u koaliciji doprinijeti na drugačiji način "i na kraju će ukupna slika biti kombinacija vojne, političke i ekonomske podrške".
Rasprave su se vrtjele oko četiri do pet europskih brigada "na terenu, koje osigurava ‘koalicija voljnih‘, plus ‘strateška podrška‘ iz SAD-a", rekao je Jermak.Istaknuo je da to označava "veliku promjenu u odnosu na proljeće". "Posljednji sastanak u Bijeloj kući bio je prekretnica u nizu stvari, donio je jasnoću u smislu nekih koraka poput formiranja okvira za sigurnosna jamstva [i] američkog aranžmana oružja za obranu Ukrajine putem europskih financijskih instrumenata". SAD može pružiti okosnicu koja bi omogućila funkcioniranje cijele sigurnosne i odvraćajuće arhitekture, dodao je Jermak.
Trumpov pritisak u cilju postizanja mira do sada je urodio ograničenim rezultatima. Kremlj je odbio Trumpov prijedlog da se Putin sastane sa Zelenskim kako bi razgovarali o miru, a ruski čelnik istovremeno i dalje uporno inzistira na maksimalističkim zahtjevima - uključujući i one o teritoriju - koji prelaze ‘crvene linije‘ za Ukrajinu.
"Nakon sastanka u Washingtonu prošlog tjedna... jedna od ključnih zadaća bila je zadužiti savjetnike za nacionalnu sigurnost da istraže kako bi sigurnosna jamstva konkretno mogla izgledati. Uskoro bismo trebali od te skupine čuti što će biti predloženo", izjavila je u utorak glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho.
Kako je prošlog tjedna izvijestio Bloomberg, svoje vojne snage u Ukrajinu trenutačno je spremno poslati 10-ak zemalja, prenosi Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....