Stručnjaci upozoravaju: Covid-19 bio je samo upozorenje – nova pandemija mogla bi biti smrtonosnija
Pandemija covida-19 odnijela je živote približno 1,2 milijuna ljudi, ali zabrinjavajuće je što stručnjaci vjeruju da je to bio tek „upozoravajući hitac“ onoga što tek dolazi. Iako je najgore iza nas, pandemija nije potpuno završena, a novi soj virusa posljednjih tjedana širi se Ujedinjenim Kraljevstvom.
Ono što još više zabrinjava, stručnjaci upozoravaju da druga bolest – potencijalno još pogubnija – već vreba iz sjene.
Kako bi istražio odakle bi mogla doći sljedeća pandemija i što se poduzima kako bi se ona spriječila, dr. Chris van Tulleken snimio je dokumentarni film za BBC pod nazivom „Disease X: Hunting the Next Pandemic“ (Bolest X: U potrazi za sljedećom pandemijom).
U sklopu filma, dr. van Tulleken prisustvovao je dnevnim sastancima u sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Ženevi, gdje stručnjaci iz Afrike, Azije i Amerike izvještavaju o lokalnim epidemijama koje bi mogle prerasti u globalnu prijetnju, piše Mirror.
Neki od tih virusa imaju zastrašujuće visoku smrtnost. Primjerice, jedna epidemija ptičje gripe u Vijetnamu rezultirala je sa samo 129 potvrđenih slučajeva, ali čak 65 smrtnih ishoda.
„Covid-19 bio je poziv na buđenje za sve nas koji smo mislili da su pandemije stvar prošlosti.“
WHO je također zabilježio više slučajeva žute groznice, osobito u Boliviji, Brazilu, Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu – od ukupno 144 zabilježena slučaja, 56 je bilo smrtonosno.
Dr. Margaret Harris iz WHO-a objašnjava kako organizacija neprestano prati moguće prijetnje diljem svijeta te navodi koje bolesti posebno zabrinjavaju znanstvenike: „Ebola, Marburg, gripa, svi koronavirusi, ali vjerojatno najvažnija je tzv. Bolest X.“
„Bolest X“ je pojam koji je WHO uveo 2018. godine kako bi označio nepoznati patogen s potencijalom da izazove globalnu pandemiju.
Doktorica Harris pojašnjava da je i sam Covid-19 u početku bio upravo to – Bolest X. No, nije jedini. Dr. Chris dodaje da stručnjaci već sada prate više izbijanja nepoznatih bolesti za koje ne postoji lijek, a ni jasno definiran način širenja. Jedna od najopasnijih među njima je virus Henipavirus.
Virusi s vremenom obično postaju manje smrtonosni, jer se lakše šire blaži sojevi. No, zbog brzine međunarodnih putovanja, smrtonosna bolest mogla bi se proširiti brže nego što bi prirodni razvoj bolesti usporio njeno širenje.
Dr. Harris upozorava: „Nova Bolest X može doći iz bilo kojeg dijela svijeta i prouzročiti masovne smrti prije nego što stručnjaci uspiju reagirati. Posljedice bi mogle učiniti pandemiju covida-19 blagom u usporedbi.“
Sljedeća prijetnja ne mora nužno biti virus – i bakterije i gljivične infekcije imaju potencijal izazvati globalnu zdravstvenu krizu. Dr. Chris objašnjava:
„Možda će to biti mutirana verzija već poznate bolesti, a možda će to biti nešto potpuno novo – patogen kakav još nismo ni zamislili.“
Dodatni rizik predstavlja i moderna poljoprivreda – posebno bliski kontakt ljudi sa stokom. Kao primjer, navodi selo u Maleziji koje je 1990-ih bilo „uništeno“ epidemijom Henipavirusa, koji se s svinja prenio na ljude. Područje je tada stavljeno u karantenu pod nadzorom vojske. Fatalnost virusa kreće se između 40 i 75 posto, a posljedice njegovog globalnog širenja bile bi katastrofalne.
Nedavno istraživanje pokazalo je prisutnost elemenata tog virusa i kod šišmiša u Australiji, što povećava strah da bi virus mogao postati zračno prenosiv.
U međuvremenu, sve je prisutnija i ptičja gripa H5N1, koja se već proširila i na krave na velikoj farmi u Teksasu. Virus je zabilježen i kod radnika na farmama te veterinara, a postoji zabrinutost da je milijune litara nepasteriziranog mlijeka, namijenjenog ljudskoj konzumaciji, kontaminirano tim virusom, piše Mirror.
Iako zasad nisu potvrđeni ozbiljni zdravstveni problemi uzrokovani tim mlijekom, dr. Chris upozorava:
„Ptičja gripa sada je bliža pandemijskom potencijalu nego ikad prije.“
On dodaje:
„Najbolji scenarij za pandemiju H5N1 je da virus mutira u bezopasnu bolest. Najgori scenarij je da se pretvori u nešto izrazito smrtonosno i vrlo zarazno.“
Stručnjaci u sjedištu WHO-a još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći u kojem će smjeru to ići. No svakodnevno prate situaciju u nadi da će nas upozoriti na vrijeme, prije nego što bude prekasno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....