Iran vrije. Država u kojoj je islamska revolucija 1979. godine promijenila način života i svrgnula tadašnjeg dikatora šaha Rezu Pahlavija, u posljednji 17 godina gotovo se svake godine susreće s nekim novim prosvjedima sve nezadovoljnijeg stanovništva (prvi veći prosvjedi bili su 2009.). I tada postojeća iranska vlast uvede "brzinske" promjene, da bi donekle zadovoljila prosvjednike i život se nastavlja dalje do sljedećih prosvjeda.
- To se najbolje vidi kada se prosvjedovalo protiv nošenja hidžaba. Tada je bilo uhićenih, ubijenih prosvjednika i tada je vlast donijela odluku da se hidžab baš i ne mora nositi, što je danas jako vidljivo u samom Iranu, jer ga velik broj žena ne nosi. Dakle, radi se uvijek o kozmetičkim promjenama, koje primire prosvjednike na određeno vrijeme, nakon čega ponovno, za šest mjeseci ili godinu dana, idu novi prosvjedi zbog nečeg novog - objašnjava nam Vedran Obućina, politolog i stručnjak za Iran.
Najnoviji prosvjedi u Iranu, u kojima je do sada, kako izvještavaju svjetski mediji, nastradalo najmanje 550 ljudi...
- Sve je počelo kao ekonomski prosvjed, a onda je preraslo u pokret protiv vlasti. Ovo je kulminacija niza "manjih" prosvjeda i svaki od njih je završio slično. Svaki put smo imali nasilnu reakciju vlasti, koja je potom brzim i kozmetičkim promjenama "zadovoljila" prosvjednike. Ono što je ovdje u ovim prosvjedima drukčije nego u onim prethodnim jest činjenica da je intenzitet ovih prosvjeda puno veći, potencijal sukoba je puno veći. No, ono što je najinteresantnije, a što je u Iranu rijetka pojava, odnosno uopće ne postoji kao pojava, jest činjenica da je Vlada, odnosno predsjednik Masoud Pezeshkian priznao pogreške vlasti, a to se nikada nije do sada dogodilo - ističe Obućina.
U Iranu gotovo nikada od 1979. godine, od Islamske revolucije i svrgavanja šaha Reze Pahlavija i dovođenja Ruhollaha Khomeninija na vlast, prosvjedi nisu prestajali, osim u vrijema iračko-iranskog rata (1980. - 1988.).
Vojska i policija su ključne
- Kada ovaj sadašnji ustanak usporedimo s revolucijom iz 1979. godine, onda je ovdje ipak važno napomenuti da su te 1979. godine cjelokupno iransko društvo i svi svjetonazori bili protiv šaha, čak uključujući vojsku i policiju. I to je ono najvažnije, jer za sada nismo vidjeli da su se u ovim prosvjedima svi svrstali uz prosvjednike, a ponajprije ne vojska i policija, što je ključno. Bez vojske i policije nema ni svrgavanja vlasti. U ovom slučaju otpor prema vlasti postoji, no to je otpor koji nema vođu, pokret, ideju. Ne postoji, barem za sada, osoba koja bi vodila ove ljude, ovo je čisti izraz nezadovoljstva, a ne smijemo zaboraviti da je svaki put od 2009. godine, kada su bili prosvjedi, netko bio vođa tih prosvjeda.
Ovoga puta ga nema. Neki prosvjednici su naoružani, ali to je sve neznatno, jer vojska i policija nisu stali, za sada, uz prosvjednike. Naravno, postoji i druga opcija od svrgavanja vlasti, a ta je da sama vlast napravi puno veće promjene u vođenju države, odnosno da naprave redefiniranje Ustava - govori Obućina.
Iranska vlast kao mantru ponavlja jedno te isto, a to je utjecaj vanjskih čimbenika u ovim prosvjedima, odnosno utjecaj "velikih sila" koje žele rušiti vlast u Iranu. Naravno, prvenstveno se misli na SAD i Izrael.
- Sigurno postoji utjecaj struktura unutar Irana koje podržavaju ove prosvjede. U Iranu, u vojsci i u vrhu vlasti ima puno izraelskih špijuna, što je i dokazano kada se doznalo da je jedan od vodećih iranskih generala izraelski špijun, koji danas i živi u Izraelu. Prošle godine iranska vlast je uhitila 700 ljudi, kada su uništili jednu izraelsku špijunsku ćeliju - kaže Obućina.
Je li vlast u Iranu ugrožena ovim prosvjedima?
- Mislim da je dobar dio njih svjestan da se ovako ne može dalje i da je iranski narod nezadovoljan. Predsjednik Pezeshkian je čak rekao kako se ne smije kriviti prosvjednike zato jer je vlast odgovorna prema njima. To je prvi put da je nešto tako izrečeno. Kada je u pitanju Ali Khamenei, vrhovni iranski vođa, on je tvrdokorni starac koji je "slijep" i koji ne vidi promjene - ističe Obućina.
Što ako Trump napadne?
Hoće li doći do vojne intervencije SAD-a i predsjednika Trumpa?
- Ako bi došlo do oružane intervencije s fokusiranim napadima na vrh vlasti, to bi koristilo samoj iranskoj vlasti. Prvo, to bi podržalo njihov narativ kako je sve izvana inscenirano. Drugo, takva bi vojna akcija ujedinila narod protiv tih napada, a treće je da ti napadi ne bi ništa promijenili u sustavu vlasti, jer svatko od njih (vladajućih) ima drugih pet kandidata (zamjena) koji bi uskočili na njihovo mjesto. To su promjene kao u hokeju. Čim netko "padne", na njegovo mjesto dolazi novi čovjek. Sve je strukturirano - kazuje Obućina.
Kakva je pozicija Reze Pahlavija, sina i "nasljednika" svrgnutog šaha?
- Njegovo ime se dosta čuje, ali uzima li se njega zaozbiljno, teško je reći. Čak ga ni Trump ne smatra ozbiljnim kandidatom za preuzimanje vlasti. On je jako polarizirajuća osoba i on je potomak jednog diktatora koji je to bio u najgorem smislu riječi. On se nikada nije ispričao za vrijeme kojim je vladao njegov otac, a pretendira biti netko i nešto.
Reza Pahlavi je uvijek govorio da je Iran njegovo vlasništvo, ne njegova država, već vlasništvo, i to dovoljno govori o njemu. Iranci bi trebali prestati razmišljati o biranju između dva zla, sadašnje vlasti i vlasti nekog novog šaha. Oni bi se jednostavo trebali okrenuti demokraciji kakvu su imali početkom 20. stoljeća, ali su ih tada Rusi "zeznuli" i uz pomoć Kozaka srušili demokratsku vlast i postavili Rezu Hana, a nakon Drugog svjetskog rata Britanci i CIA su "srušili" demokratsku vlast Mohammad Mossadeka i na vlast postavili šaha Rezu Pahlavija - podsjeća Obućina.
Bude li, kako se spekulira, iranska vlast bježala u inozemstvo, gdje bi to moglo biti?
- Kao najrealnija opcija nameće se Rusija, no to se nikada ne zna. Interesantno je da se i Rusija i Kina i Indija, države koje su u neposrednoj blizini Irana, ne oglašavaju, a jedino je Turska zabranila prosvjede ispred iranskog veleposlanstva. Ove tri sile koje se za sada drže po strani promatraju što se događa. Osobno smatram da je sve ovo dio igre, kako bi se problemi riješili u određenim dijelovima svijeta, nakon čega bi se krenulo u novu podjelu svijeta - zaključuje Vedran Obućina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....