Američki Vrhovni sud presudio je da je predsjednik Donald Trump prekoračio ovlasti kada je prošle godine uveo sveobuhvatne carine gotovo cijelom svijetu.
Odlukom donesenom s šest glasova prema tri, sud je zaključio da Trump ne smije koristiti Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednom stanju iz 1977. (IEEPA) za uvođenje poreza na uvoz iz gotovo svih zemalja.
Presuda je otvorila mogućnost da potrošači i tvrtke budu obeštećeni za oko 130 milijardi dolara prikupljenih tim carinama. Iako se Vrhovni sud nije izravno očitovao o povratu novca, očekuje se nova pravna bitka oko tog pitanja.
Samo nekoliko sati nakon objave presude, Trump je potpisao novi proglas, pozivajući se na članak 122. Trgovinskog zakona iz 1974., kojim uvodi privremene carine od 10 posto na robu iz svih zemalja. Dan kasnije na društvenoj mreži Truth Social najavio je povećanje na 15 posto. BBC sve detaljno objašnjava.
Koje su carine proglašene nezakonitima?
Presuda od 20. veljače odnosi se isključivo na carine uvedene temeljem IEEPA-e, zakona koji predsjedniku omogućuje regulaciju trgovine u izvanrednim situacijama.
Trump se na taj zakon prvi put pozvao u veljači 2025., kada je uveo carine na robu iz Kine, Meksika i Kanade, tvrdeći da krijumčarenje fentanila predstavlja izvanrednu prijetnju.
Kasnije je, u onome što je nazvao "Danom oslobođenja", proširio carine na gotovo sve zemlje svijeta, uz obrazloženje da američki trgovinski deficit predstavlja "izuzetnu i neuobičajenu prijetnju".
Vrhovni sud je poručio da ovlast za uvođenje novih poreza pripada Kongresu, a ne predsjedniku, te da IEEPA ne predviđa prikupljanje prihoda putem carina.
Međutim, neke carine ostaju na snazi jer su uvedene temeljem drugih zakona, uključujući:
carine na čelik, aluminij, drvnu građu i automobile uvedene prema članku 232. Zakona o proširenju trgovine iz 1962., uz obrazloženje zaštite nacionalne sigurnosti.
Novi val carina - koliko će trajati?
Trump je sada posegnuo za člankom 122., koji mu omogućuje uvođenje carina do 15 posto na razdoblje od 150 dana. Nakon toga Kongres mora odlučiti o daljnjim koracima.
Teoretski, predsjednik bi mogao pustiti da carine isteknu, a zatim ponovno proglasiti izvanredno stanje i obnoviti ih.
Administracija također razmatra korištenje članka 301. Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućuje uvođenje carina ako se utvrdi da neka zemlja primjenjuje "nepoštene" ili "diskriminatorne" trgovinske prakse.
Američki ministar financija Scott Bessent poručio je da kombinacija novih carina i postojećih mjera može nadoknaditi izgubljene prihode iz IEEPA-e već 2026. godine.
Hoće li tvrtke i potrošači dobiti povrat novca?
Američka vlada je prema procjenama prikupila oko 130 milijardi dolara kroz carine uvedene temeljem IEEPA-e.
Presuda Vrhovnog suda nije dala upute o povratu tog novca, pa će pitanje vjerojatno rješavati američki Sud za međunarodnu trgovinu.
Stručnjaci smatraju da će povrat novca, ako do njega dođe, najvjerojatnije dobiti velike kompanije koje imaju resurse za dugotrajne pravne postupke. Više od tisuću tvrtki već je podnijelo zahtjeve za povrat prije same presude.
Demokratski guverner Illinoisa J.B. Pritzker pozvao je Bijelu kuću da svakom američkom kućanstvu isplati 1.700 dolara povrata zbog nezakonitih carina.
Trump je u više navrata spominjao mogućnost izdavanja "čekova za povrat carina" građanima.
Koje carine su sada na snazi?
Od 24. veljače nove carine od 15 posto primjenjivat će se na gotovo sav uvoz u SAD, bez obzira na podrijetlo robe.
Izuzete su određene kategorije, među njima su: ključni minerali i energenti, neki prirodni resursi i poljoprivredni proizvodi,
farmaceutski proizvodi, određeni elektronički i automobilski proizvodi, informativni materijali poput knjiga, te roba obuhvaćena sporazumom USMCA (SAD-Meksiko-Kanada), piše BBC.
Trump je također ukinuo tzv. "de minimis" izuzeće, koje je ranije omogućavalo uvoz robe vrijedne do 800 dolara bez plaćanja carine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....