Šveđani tjeraju Europu na buđenje, imaju novu brošuru sa savjetima ‘u slučaju rata‘. I to je tek početak...

Prije sedam godina, Švedska je dospjela na naslovnice diljem svijeta zbog brošure „U slučaju krize ili rata“ - letka o pripravnosti za krizu koji je poslan u svaki dom u zemlji.

Nije iznenađenje da su informativni letci o krizama otad postali trend u Europi. No sada je Švedska ponovno korak ispred - ovaj put brošurom namijenjenom isključivo poslovnoj zajednici, piše za Politico kolumnistica Elisabeth Braw, inače viša suradnica u Atlantic Councilu i autorica nagrađivane knjige “Goodbye Globalization”.

Informiranje tvrtki o prijetnjama koje im mogu nanijeti štetu te o načinima pripreme zvuči kao zdrava logika. U današnjoj geopolitičkoj stvarnosti to postaje nužnost.

Sjećam se 2018., kada je prvi put objavljena brošura „U slučaju krize ili rata“: Švedska agencija za civilnu zaštitu (MSB) poslala ju je običnom poštom u svaki dom. To nije bilo slučajno - u krizi bi razorni kibernapadi mogli onemogućiti pristup online informacijama.

Brošura - ažurirana verzija hladnoratovskog letka „U slučaju rata“ - sadržavala je informacije o različitim vrstama opasnosti i savjete za pripremu i zaštitu. Ključna rečenica bila je: „Ako Švedska bude napadnuta, nikada se nećemo predati. Svaki prijedlog suprotnog je lažan.”

Neki su je tada omalovažavali, poručujući da je to pretjerivanje i dizanje panike. I bili u zabludi.

Slične upute postoje i drugdje. Tijekom mojih godina u San Franciscu, gradu sklonu potresima, piše Braw, neprestano sam bila podsjećana da se prirodna katastrofa može dogoditi svakog trenutka te sam učila kako se pripremiti, ponašati tijekom potresa i preživjeti nekoliko dana bez pomoći.

Gradonačelnik Gavin Newsom tada je pripremu za katastrofe učinio prioritetom - i do danas znam što uvijek trebam imati kod kuće: vodu, deke, svjetiljke, konzerve hrane i radio na ručno okretanje. Ti su predmeti korisni u svakoj krizi - potresu, kibernapadu ili vojnom napadu.

Mnoge zemlje sada se suočavaju s prijetnjama neprijateljskih država, a letci o pripravnosti postali su sve češći - no uglavnom su se odnosili na građane, ne na poslovni sektor.

Tvrtke su se morale same snalaziti dok se povećavao broj „graničnih napada“, sabotaža i prijetnji: od oštećenih podmorskih kabela, podmetnutih požara u trgovačkim centrima, dronova iznad tvornica oružja do pokušaja atentata na direktora obrambene industrije.

Nije čudo da privatni sektor alarmira rast geopolitičkih rizika. Istraživanje Willis Towers Watsona pokazuje da su gubici zbog političkih rizika u 2023. bili najveći otkad postoji statistika.

Velike kompanije imaju krizne timove, ali nacionalni plan za poslovni sektor do sada nije postojao. Tu Švedska ponovno prednjači.

MSB je pripremio brošuru za tvrtke s praktičnim i lako provedivim savjetima - jednako korisnim za obiteljske obrte kao i za multinacionalne kompanije.

Jer ako neprijateljske države ciljaju privatni sektor, cijela zemlja može stati.

Letak je tek početak. Vlade bi trebale provoditi stožerne vježbe i simulacije s poduzećima - Švedska i Češka tu su već ispred mnogih.

No brošura je jeftin, učinkovit početak i snažan signal odvraćanja mogućim napadačima: poslovni sektor u Švedskoj bit će teže pogoditi nego što mislite, piše za Politico kolumnistica Elisabeth Braw, navodeći kako se čak mislilo i na simboliku boja - letak za građane bio je žut, ovaj za tvrtke bit će plav.