Čini se da su pregovori između Sjedinjenih Država i Irana o ponovnome otvaranju Hormuškog tjesnaca znatno napredovali tijekom vikenda. Washington je "gotovo siguran" da će se povratak u normalizaciju ove pomorske rute, kroz koju je prije američko-izraelskog napada prolazilo 20% svjetske nafte i plina, i službeno objaviti u nadolazećim danima. Još uvijek postoje neriješena pitanja oko svih slojeva mirovnog sporazuma s Iranom, no Donald Trump inzistira da se oko definiranja svih točaka i ne treba žuriti.
"Obje strane moraju odvojiti vrijeme i učiniti to kako treba. Ne smije biti grešaka!", poručio je gospodar kaosa u nedjelju. No, generalne poruke oko nastavka primirja i normalizacije američko-iranskih odnosa su optimistične, pa to odražava i globalna cijena sirove nafte. Ona je pala u dva dana za više od 5%: trenutno je Brent sirove nafte nakon dugo vremena ispod 100 dolara po barelu, a od početka sukoba porastao je za 50%.
No, zato Netanyahuov Izrael traži sve moguće načine da obrani svoje interese uoči potencijalnog sporazuma između SAD-a i Irana, a odavno je poznato da bjeguncu od pravde te provoditelju genocida i etničkoga čišćenja primirje na Bliskom istoku nikako ne odgovara. Zabrinutost vlade Benjamina Netanyahua naročito raste zbog najava koje sugeriraju da bi se ključna pitanja za Izrael, poput prava na nuklearnu energiju i razvoja iranskog raketnog programa, mogla definirati i razriješiti tek u drugoj fazi pregovora. Produženje američko-iranskog primirja utjecalo bi izravno i na libanonsku frontu, te bi vjerojatno morala stati i aktualna izraelska ofenziva protiv Hezbollaha.
U tom svjetlu izraelski premijer potencira u zadnjim izjavama svoje veliko zajedništvo s SAD-om i Donaldom Trumpom, pokušavajući još jednom Americi nametnuti svoj interesni aršin kao njihov. "Moja politika, kao i politika Donalda Trumpa, ostaje ista: Iran neće imati nuklearno oružje", izjavio je Netanyahu u nedjelju, prekidajući svoju dugu šutnju o potencijalnom mirovnom sporazumu. "Trump potvrđuje pravo Izraela da se brani od bilo kakve prijetnje na svim frontama, uključujući i Libanon", bigliše Netanyahu, vjerojatno jedini čovjek na svijetu kojemu skori mir na Bliskom istoku trenutno ne predstavlja nimalo dobru vijest.
No, mogućnost sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana zasad ipak jača trenutno krhko bliskoistočno primirje i stavlja fokus na ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Nacrt teksta sporazuma koji kruži među pregovaračkim timovima spominje razdoblje od 30 do 60 dana novoga primirja, koje se može po potrebi i produžiti do konačnog dogovora o prekidu vatre, koji bi omogućio službeni kraj rata. Netanyahu se, međutim, trudi preusmjeriti globalni fokus na točke koje novi privremeni sporazum izostavlja, a čija se odsutnost u Izraelu – tko šljivi ostatak svijeta? – doživljava kao štetna za interese njihove zemlje. "Predsjednik Trump i ja slažemo se da svaki konačni sporazum mora ukloniti iransku nuklearnu prijetnju", uporno ponavlja Netanyahu. "To znači demontiranje postrojenja za obogaćivanje uranija i uklanjanje obogaćenog uranija s njihovog teritorija" – kao da pokušava silom nametnuti uvjete za mir koje službeni Washington ovaj put uopće ne spominje.
"Teško je procijeniti koliko Netanyahu ovaj trenutak i skori mirovni dogovor vidi kao svoj osobni i svoj politički poraz", napisao je na društvenim mrežama Izraelac Danny Citrinowicz, bivši šef odjela za Iran u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi. Sporazum između Irana i SAD-a pod Trumpovim predsjedništvom po njemu bi bio veliki udarac za Netanyahua. Citrinowicz tvrdi da je trenutačni izraelski premijer "izgradio svoj politički identitet" oko percipirane iranske prijetnje, uporno se zalažući za sve veći pritisak na Teheran.
"Nakon što je u veljači uspio uvući SAD u izravni sukob s Iranom", komentira ovaj izraelski analitičar, "sada bi mogao biti prisiljen prihvatiti sporazum koji ne samo da legitimira upravo onaj režim koji je nastojao oslabiti, već i razotkriva slom njegove doktrine o Iranu". Iran je sada, nije tajna, još radikaliziraniji, otporniji na pritiske i opasniji. Čak i Washington prilično oklijeva ponovno se vojno suočiti s njima.
Zaljevske države, također snažno pogođene iranskim ratom, zdušno podržavaju sve posredničke napore koje predvodi Pakistan kako bi se spriječio povratak neprijateljstvima. Čine to jer su tjednima trpjele tisuće iranskih napada na civilnu infrastrukturu, te rušenje svojih rafinerija, naftovoda i hotela, a svima im je izvoz nafte, od kojega žive, blokadom Hormuškog tjesnaca doveden u pitanje. U subotu je Trump o miru s Iranom razgovarao s najvišim čelnicima Saudijske Arabije, Katara, UAE, Jordana, Egipta, Turske i Pakistana, i većina ovih zemalja ponovila je svoj jasan stav: žele iscrpiti sve diplomatske putove i po svaku cijenu izbjeći povratak ratu koji je oštetio njihova gospodarstva, a u slučaju zaljevskih država i njihov međunarodni ugled kao stabilnih i sigurnih destinacija za turizam i investiranje. Ovaj regionalni konsenzus remeti jedino Netanyahuova vlada: ona je jedini preostali bliskoistočni akter koji nakon svega razmatra obnoviti svoju ofenzivu protiv Irana. Izraelski premijer branio je ovu opciju i u telefonskom razgovoru s Trumpom, izvijestio je CNN. Netanyahu je izrazio skepticizam da će diplomacija s Iranom dati ikakve rezultate, te nastavio uvjeravati Trumpa da će daljnji ekonomski i vojni pritisak sigurno srušiti Islamsku Republiku koju sada vodi Mojtaba Hamenei, sin bivšeg vrhovnog vođe. No, Trump je već idućeg dana javno izjavio da će Netanyahu "učiniti sve što ja kažem u vezi s Iranom". Ta je izjava stvorila osjećaj poprilične nevažnosti Izraela u aktualnim mirovnim pregovorima, kao i dojam da je Trump od svog donedavnog velikog prijatelja ritualno digao ruke.
Pakistan kao mirovni posrednik je još 8. travnja proglasio regionalno primirje koje je trebalo uključivati i ratna djelovanja u Libanonu. Međutim, sporazum u tom dijelu nikad nije proveden. Izrael je odbio proširenje prekida vatre na libanonski teritorij i istoga dana kad je primirje proglašeno, ispalio je više od 160 bombi i raketa u 10 minuta, ubivši 350 ljudi u samo nekoliko sati. Washington je tada proturječio pakistanskim posrednicima u Islamabadu i poricao je kako je dogovoreno primirje imalo ikakav utjecaj na rat između Hezbollaha i izraelske vojske.
Sada bi se lako moglo dogoditi nešto slično ako Trump i Netanyahu nastave imati svoje podzemne dogovore mimo sporazuma o primirju. Američki dužnosnici koje citira Axios tvrde da memorandum koji se trenutno izrađuje službeno poziva na prekid vatre u cijeloj regiji, uključujući i izraelsku ofenzivu u Libanonu. Ovaj dio nacrta proizvod je pritiska Irana, koji nastoji zaštititi svog libanonskog saveznika, Hezbollah. Međutim, nakon zadnje Netanyahuove izjave mogućnost trajnog primirja mogla bi se ponovno veoma lako raspasti.
Izrael se ne osjeća ugodno s klauzulom koja ih obvezuje na mir u Libanonu i vrši snažan pritisak na Washington da u sve ubaci formulaciju koja bi im omogućila da "vojno odgovore na uočene prijetnje u Libanonu". Iran, prema tamošnjim izvorima, inzistira na tome da primirje bude na snazi i u cijelome Libanonu, i upozorava da SAD nema pravo povući ranije stavove o pitanjima oko kojih su već postigli razumijevanje.
Za napaćeni Libanon, multikonfesionalnu i krhku mediteransku zemlju, iransko inzistiranje na jedinstvenom regionalnom primirju jedini je način da postigne ratni predah nakon što ranije primirje za Libanon od 16. travnja nije uspjelo zaustaviti neprijateljstva. Od 2. ožujka, kada je libanonska šijitska milicija ponovno ušla u otvoreni rat protiv Izraela, izraelska vojska ubila je tamo najmanje 3151 civilnu osobu i ranila još njih 9750, prema libanonskom Ministarstvu zdravstva. Izrael je također i okupirao više od 5 posto libanonskog teritorija s gotovo 60 sela, te danomice nastavlja izdavati naloge za etničko čišćenje u svim čitavim naseljima u ostatku južnog Libanona, sileći više od 1,3 milijuna ljudi da odu u progonstvo i napuste svoje domove.
Memorandum o miru na kojem su Sjedinjene Države i Iran radili ne precizira što bi se trebalo dogoditi s okupiranim libanonskim teritorijem pod trenutnom kontrolom izraelske vojske, čak i ako se primirje proširi na Libanon. Glavni tajnik Hezbollaha Naim Qasem naznačio je da će se njihova milicija pridržavati dogovora o prekidu neprijateljstava, ali je naglasio i da će nastaviti napadati izraelske trupe sve dok su one u tuđoj zemlji, tj. u Libanonu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....