Eventualno obaranje ruskog zrakoplova u zračnom prostoru NATO-a "bio bi rat", izjavio je ruski veleposlanik u Francuskoj Aleksej Meškov u intervjuu za RTL objavljenom u četvrtak.
Ovaj komentar dolazi usred rastućih napetosti između Moskve i NATO-a, dok saveznici optužuju Moskvu za višestruke povrede zračnog prostora posljednjih tjedana. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da zemlje NATO-a trebaju rušiti ruske zrakoplove koji naruše zračni prostor zapadnog vojnog saveza, što je izjava koju su pozdravile mnoge istočne članice.
No, na pitanje kakva bi bila reakcija Moskve u tom slučaju, Meškov je odgovorio da bi obaranje ruskog zrakoplova značilo rat. "Postoji mnogo NATO zrakoplova koji namjerno ili ne povređuju ruski zračni prostor, a to se događa prilično često. Nakon toga oni ne budu srušeni", ustvrdio je ruski veleposlanik, ne navodeći nijedan takav primjer, kako je prenio Kyiv Independent.
Poljska protuzračna obrana oborila je najmanje tri ruska drona u svom zračnom prostoru 10. rujna, dok je još jedna bespilotna letjelica snimljena kako leti iznad Rumunjske gotovo sat vremena nekoliko dana kasnije. Estonija je 19. rujna izjavila da su tri ruska borbena zrakoplova MiG-31 narušila njezin zračni prostor na 12 minuta.
Meškov je također negirao optužbe o upadima ruskih dronova u zračni prostor Poljske i Rumunjske te tri ruska zrakoplova u zračni prostor Estonije, ponavljajući ranije izjave Kremlja, koji je odbacio i svaku povezanost sa sumnjivim dronovima u Danskoj i Norveškoj.
Nedavni incidenti dodatno su zaoštrili već ionako napete odnose između Rusije i zemalja NATO-a, koje većina članica snažno podupire u borbi Ukrajine protiv ruskog okupatora od početka invazije u veljači 2022. godine, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u četvrtak je također velikim dijelom slijedio retoriku veleposlanika u Francuskoj, pojačavši na Telegramu narativ Kremlja ustvrdivši da NATO i Europska unija vode rat protiv Rusije "koristeći Ukrajinu kao posrednika" i tako "izravno sudjeluju" u sukobu, kako je prenio Newsweek.
Posljednjih mjeseci zapadni čelnici također upozoravaju na mogućnost otvorenog sukoba s Rusijom u nadolazećim godinama, nakon završetka rata u Ukrajini, no u četvrtak je Ivo Daalder, bivši američki veleposlanik pri NATO-u i viši suradnik u Belfer Centru Sveučilišta Harvard, u članku za Politico ustvrdio da se Europa već nalazi u ratu s Rusijom.
Daalder ukazuje na to da Kremlj već više od desetljeća vodi otvoreni rat u Ukrajini, a od početka sveobuhvatne invazije 2022. godine vodi ga sve žešće, pri čemu su borbe u Ukrajini zapravo samo dio šireg ruskog rata protiv Europe u cjelini.
Ovomjesečni upadi dronova na Poljsku i Rumunjsku te ruskih zrakoplova u estonski zračni prostor iskazuju i naglašavaju širu namjeru Moskve, a to je, kako navodi, podijeliti Europu i SAD, oslabiti javnu podršku snažnoj vojnoj akciji i okončati podršku europskog kontinenta Ukrajini.
Putinova ponuda stigla je u ponedjeljak. Trump je u Ujedinjenim narodima govorio u utorak. Ne može biti slučajno
Ipak, kako navodi autor, Europa do sada nije ozbiljno shvaćala ovu prijetnju, već je radije vjerovala da eskalirajuće ruske operacije - atentati, kibernetički napadi, sabotaže na ključnoj infrastrukturi, kampanje dezinformacija i drugo - ulaze u ‘sivu zonu‘ koja se nalazi ispod razine oružanog sukoba. Kao odgovor na sve to, Europa je odabrala pojačanje otpornosti na takve akcije, a ponekad i javnu osudu Rusije zbog njezinih postupaka.
No, u biti, Europa nije nametnula Moskvi nikakvu cijenu koju mora platiti za njezino prikriveno djelovanje protiv europskog kontinenta - a to je, ističe Daalder, bila pogreška.
Upravo taj debakl stoji u pozadini značajne eskalacije napada Kremlja na Europu u posljednje tri godine. Kako se naglašava u novom izvješću Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), broj takvih ruskih napada rastao je otkako je invazija punog opsega započela, a razlog je jednostavan - rusku invaziju otupila je tvrdoglava ukrajinska obrana na bojnom polju i podrška koju je dobila od Europe i SAD-a.
"Rusija naprosto nema sredstava da u potpunosti silom pokori Ukrajinu", istaknuo je nedavno šef britanskog MI6 Richard Moore. "Da, oni napreduju na bojnom polju, ali puževim korakom i uz zastrašujuću cijenu, a Putinova vojska je ipak još uvijek daleko od izvornih ciljeva invazije", dodao je. "Otvoreno govoreći, Putin je zagrizao više nego što može prožvakati", zaključio je Moore.
Jedini način na koji Moskva sada može postići svoje ciljeve je slabljenje europske podrške Ukrajini i iskorištavanje podjela unutar i između zemalja NATO-a. To je ono, navodi Daalder, što je cilj njezinog prikrivenog rata protiv Europe.
Izvješće IISS-a detaljno opisuje koliko se ruskih napada na europsku infrastrukturu odnosi na objekte povezane s ratom u Ukrajini. Kako je ruska vojska tijekom 2023. godine posustajala na bojištu, broj napada na Europu gotovo se učetverostručio, a sve su više ciljali na "baze, proizvodne pogone i objekte koji su uključeni u prijevoz vojne pomoći Ukrajini".
Zatim su se u prvoj polovici ove godine napadi značajno smanjili, vjerojatno zbog procjene Moskve da će povratak američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću oslabiti podršku Ukrajini. I doista, jest - Washington je prekinuo velik dio svoje vojne i ekonomske pomoći Ukrajini i počeo tražiti diplomatski način za završetak rata, a tim su se nastojanjima prihvaćali mnogi uvjeti Moskve.
No, čak i u vrijeme kada je SAD mijenjao stav, europska predanost Ukrajini ostala je nepokolebljiva, čak je i porasla - ključne europske zemlje, navodi autor, sada ozbiljno raspravljaju o raspoređivanju značajnih sigurnosnih snaga u Ukrajini nakon završetka borbi. Također, europske vlade, predvođene Njemačkom, šalju velike količine oružja Ukrajini, uključujući i ono kupljeno od SAD-a. U međuvremenu, financijska podrška ukrajinskom gospodarstvu i brzo rastućoj obrambenoj industriji raste, dodatne sankcije Rusiji su na pomolu, a EU ozbiljno razmatra da oduzme zamrznutu imovinu Rusije.
Ovo je razlog zašto se baš Danska našla na meti dronova, a sada je procurila i prva teorija o tome odakle su lansirani!
Suočen s takvom čvrstom predanošću, kako ocjenjuje Daalder, ruski vladar Vladimir Putin sada izvršava još jači pritisak. Vjerojatno nije slučajno, kako se ocjenjuje, da je sve počelo nakon sastanka Putina s Trumpom na Aljasci, gdje je on procijenio kako je malo vjerojatno da će SAD pružati otpor daljnjoj eskalaciji Moskve. A očito je da je do eskalacije i došlo - od tog sastanka, rusko bombardiranje Ukrajine se intenziviralo, uključujući najmasivniji napad dronovima i raketama od početka rujna.
A kako su ruski vojni napori unutar Ukrajine postajali sve bezobzirniji, Putin je odlučio testirati Europu i NATO. Prvo je Moskva 10. rujna poslala 19 dronova (prema nekim izvješćima 21, op. a.) preko poljske granice, a nekoliko dana kasnije još jedan dron prešao je rumunjsku granicu. Zatim, prošlog tjedna, tri ruska ratna zrakoplova MiG-31 ušla su u estonski zračni prostor i zadržala se tamo čak 12 minuta.
U sva tri slučaja, europske snage su položile vojni test učinkovite neutralizacije prijetnje, uključujući obaranje nekih dronova koji su letjeli prema zračnoj bazi u Poljskoj. No, istovremeno zemlje NATO-a nisu prošle i onaj drugi, politički test.
Američki odgovor na ponovljene povrede zračnog prostora NATO saveza bio je izrazito mlak, a Trump i drugi dužnosnici sugerirali su čak da je napad dronom na Poljsku možda bio pogreška. Američki predsjednik je također jasno dao do znanja da "nikoga neće braniti". NATO je, pak, sa svoje strane dva puta održao konzultacije o aktiviranju članka 4 - prvo na zahtjev Poljske, a zatim Estonije. Također je najavio pojačanu vojnu prisutnost duž istočnog krila saveza. No, Putin bez obzira na sve nije platio nikakvu cijenu - i dok to ne učini, ističe Daalder, Rusija će nastaviti eskalirati situaciju, s istim ciljem slabljenja europske podrške Ukrajini i podjele saveza, prenosi Jutarnji list.
‘Imamo točan primjer, ovo je situacija u kojoj NATO obara ruski avion. Trump? Sjetite se njegovog komentara o karti Ukrajine...‘
Stoga se postavlja pitanje što bi onda Europa mogla i trebala učiniti.
Jedna ideja, koju podržava poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski, jest proširiti NATO-ovu obranu presretanjem dronova i projektila iznad ukrajinskog teritorija. To bi se moglo učiniti europskim borbenim lovcima i sustavima protuzračne obrane koji djeluju iz europskog zračnog prostora ili teritorija, ili iznad ukrajinskog neba. Bila bi to obrambena mjera koja izravno doprinosi i obrani Ukrajine.
Druga moguća akcija jest jasno dati do znanja da će svaki idući ruski upad u europski zračni prostor, teritorij ili pomorsko područje, dovesti do vojne akcije osmišljene da uništi ili onesposobi resurs kojim se krše propisi. To bi također predstavljalo obrambenu mjeru, onu koja bi smanjila vjerojatnost da Rusija nastavi povređivati europski teritorij.
I konačno, Europa bi mogla Ukrajini osigurati kapacitete za napad na ključne logističke čvorove i logističke objekte u Rusiji. Kijev je proizveo dronove dugog dometa i sada dovršava razvoj balističkih projektila koji su već pogodili ruske energetske i druge objekte. Europa bi mogla pomoći u tom nastojanju sofisticiranijim oružjem i podrškom.
Europa je, zaključuje Ivo Daalder za Politico, u ratu s Rusijom, sviđalo joj se to ili ne - i krajnje je vrijeme da prepozna tu stvarnost i djeluje u skladu s tim.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....