Iran očekuje i priprema se za novi izraelski napad. I dok je u prvom ratu igrao na duge staze i pažljivo tempirao raketne udare očekujući dugotrajan sukob, Iran će sada vjerojatno djelovati odlučno već na samom početku, nastojeći ukloniti svaku iluziju da ga Izrael može slomiti, piše Foreign Policy, a prenosi Jutarnji list.
Zbog toga će nadolazeći rat vjerojatno biti mnogo krvaviji od prvog. Ako američki predsjednik Donald Trump ponovno popusti izraelskom pritisku i uključi SAD u sukob, Sjedinjene Države bi se mogle naći u potpunom ratu s Iranom – prema kojem bi rat u Iraku izgledao kao šetnja parkom.
Izrael napadom u lipnju nije ciljao isključivo iranski nuklearni program, već je namjera bila promijeniti ravnotežu snaga na Bliskom istoku. Više od dva desetljeća Izrael je nagovarao SAD da poduzme vojnu akciju protiv Irana kako bi ga oslabio i vratio povoljnu regionalnu ravnotežu koju sam ne može postići.
U tom kontekstu, izraelski napadi imali su tri glavna cilja, osim slabljenja iranske nuklearne infrastrukture: uvlačenje SAD-a u izravan vojni sukob s Iranom, rušenje iranskog režima te pretvaranje Irana u ‘novu Siriju‘ ili Libanon – zemlje koje Izrael može nesmetano bombardirati i bez pomoći Amerike.
No ostvaren je samo jedan od tih ciljeva, a Trump nije uništio iranski nuklearni program niti ga značajnije unazadio.
Drugim riječima, lipanjski napadi donijeli su Izraelu tek djelomičnu pobjedu jer se SAD nije potpuno uključio. No, iako Trump preferira brzu i odlučnu vojnu akciju, boji se rata punog opsega. Njegova strategija napada na iranska nuklearna postrojenja bila je stoga usmjerena na ograničavanje eskalacije, a ne na njezino proširivanje.
Trumpovo odbijanje da proširi sukob bilo je ključan razlog zašto je Izrael pristao na prekid vatre. Kako je rat odmicao, Izrael je pretrpio ozbiljne gubitke: njegov je proturaketni štit bio oslabljen, a Iran je postao sve učinkovitiji u probijanju izraelske obrane svojim raketama. Izrael bi vjerojatno nastavio sukob da su SAD bile spremne na punu potporu, ali kad je postalo jasno da su Trumpovi napadi jednokratni, računica se promijenila. Izrael je uspio uvući Trumpa i SAD u rat, ali ih nije uspio zadržati u njemu.
Druga dva cilja bila su potpuni neuspjeh. Unatoč početnim obavještajnim uspjesima – uključujući ubojstvo 30 visokih zapovjednika i 19 nuklearnih znanstvenika – Izrael je uspio samo privremeno poremetiti iransko zapovjedništvo. U roku od 18 sati Iran je zamijenio većinu, ako ne i sve, zapovjednike te lansirao snažan raketni udar, pokazujući da može pretrpjeti velike gubitke i i dalje pružiti žestok otpor.
Izraelski napadi nisu izazvali kolaps iranskog režima
Izrael je očekivao da će početni udari izazvati paniku unutar iranskog režima i ubrzati njegov kolaps. Prema pisanju Washington Posta, agenti Mossada su na tečnom arapskom zvali visoke iranske dužnosnike na njihove mobitele, prijeteći smrću njima i njihovim obiteljima ako ne snime video u kojem javno osuđuju režim i prebjegnu. Bilo je upućeno više od 20 takvih poziva, no nema dokaza da je ijedan iranski general podlegao prijetnjama.
Suprotno izraelskim očekivanjima, ubojstvo zapovjednika iz Islamske revolucionarne garde nije izazvalo masovne prosvjede niti ustanak protiv Islamske Republike. Umjesto toga, Iranci svih političkih opredjeljenja okupili su se oko svoje zastave, a zemlju je zahvatio val nacionalizma.
Izrael nije uspio iskoristiti nezadovoljstvo režimom. Nakon gotovo dvije godine počinjenih zločina u Gazi i prijevarnog napada na Iran usred nuklearnih pregovora, samo mali dio Iranaca – uglavnom iz dijaspore – na Izrael gleda pozitivno.
Umjesto da mobilizira narod protiv režima, Izrael je zapravo udahnuo novi život narativu Islamske Republike. Umjesto da osuđuju režim zbog ulaganja u nuklearni program, rakete i mrežu savezničkih nedržavnih aktera, mnogi Iranci sada su ljuti što ti elementi odvraćanja nisu bili dovoljni.
‘Nekad sam bio među onima koji su na prosvjedima vikali da se iranski novac ne šalje u Libanon ili Palestinu. Ali sada shvaćam da su bombe s kojima se suočavamo iste, i ako nemamo jaku obranu širom regije, rat dolazi k nama‘, rekao je jedan umjetnik iz Teherana profesorici na Sveučilištu Johns Hopkins Narges Bajoghli.
Koliko će to trajati, ne može se znati, no kratkoročno, izraelski napadi su ojačali iranski režim i smanjili jaz između države i društva.
Izrael također nije uspio pretvoriti Iran u drugu Siriju niti uspostaviti održivu zračnu nadmoć bez američke potpore. Iako je kontrolirao iranski zračni prostor tijekom rata, to nije prošlo nekažnjeno. Iranci su Izraelcima nanijeli ozbiljnu štetu. Bez značajne američke pomoći – uključujući korištenje 25 posto američkih THAAD proturaketnih presretača u samo 12 dana – Izrael možda ne bi mogao nastaviti rat.
Vjerojatnost drugog napada
Zato je novi izraelski napad vrlo vjerojatan. I ministar obrane Israel Katz i načelnik Glavnog stožera Eyal Zamir to su već najavili. Lipanjski rat bio je samo prva faza, rekao je Zamir, dodavši da Izrael ‘sada ulazi u novo poglavlje‘ sukoba.
Bez obzira na to hoće li Iran nastaviti obogaćivanje uranija, Izrael je odlučan spriječiti ga da obnovi raketni arsenal, ojača protuzračnu obranu ili instalira poboljšane sustave. Izraelska strategija naziva se ‘košenje travnjaka‘: preventivno i ponavljano udaranje kako bi se protivniku onemogućilo razvijanje sposobnosti koje bi mogle ugroziti izraelsku vojnu nadmoć.
Zbog toga Izrael ima poticaj za brzi napad jer Iran već obnavlja svoj arsenal. A kada SAD uđe u sezonu izbora za Kongres, računica postaje još neizvjesnija i zato je udar vrlo moguć već u idućim mjesecima.
Takav ishod iranski čelnici žele spriječiti pa će, vjerojatno, udariti na samom početku rata kako bi Izraelcima izbili iz glave da ‘košenje travnjaka djeluje‘.
‘Ako se agresija ponovi, nećemo oklijevati reagirati odlučnije i na način koji će biti NEMOGUĆE prikriti‘, napisao je na X-u iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi. Iranski čelnici vjeruju da trošak za Izrael mora biti golem, inače će on postupno nagrizati iranske raketne sposobnosti i ostaviti zemlju bez obrane.
Iako je lipanjski rat završio bez jasnog pobjednika, ishod sljedećeg ovisit će o tome koja će strana više naučiti i brže djelovati: može li Izrael brže obnoviti svoje presretače nego što Iran može obnoviti lansere i zalihe raketa? Ima li Mossad još duboku mrežu unutar Irana ili je većina sredstava potrošena u pokušaju rušenja režima tijekom prvog rata? Je li Iran stekao veće znanje o probijanju izraelske protuzračne obrane nego što je Izrael o zatvaranju svojih rupa? Za sada, nijedna strana nema siguran odgovor.
S obzirom na to da Iran ne može biti siguran da će snažniji odgovor neutralizirati izraelsku strategiju, vjerojatno će preispitati svoju nuklearnu politiku.
Trumpov odgovor na drugi izraelski rat s Iranom mogao bi biti presudan. Čini se da ne želi sudjelovati u dugotrajnom sukobu. Politički, njegovi početni udari izazvali su podjele unutar MAGA pokreta. Vojno, 12-dnevni rat otkrio je ozbiljne nedostatke u američkim zalihama proturaketnih sustava. I Trump i bivši predsjednik Joe Biden iscrpili su znatan dio američkih presretača u regiji koju nijedan ne smatra ključnom za temeljne interese SAD-a.
No time što je dao zeleno svjetlo za prvi udar, Trump je upao u izraelsku zamku – i nije jasno može li iz nje izaći, osobito ako bude i dalje inzistirao na nultom obogaćivanju urana kao temeljnome dijelu dogovora s Iranom.
Ograničeno sudjelovanje vjerojatno više nije opcija. Trump će morati ili u potpunosti ući u rat ili se u potpunosti iz njega povući. No neće moći tek jednokratno odbiti izraelske zahtjeve i oduprijeti se njihovu pritisku – što se čini da ne može ili ne želi učiniti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....