Tajna države koja pomaže brojnim stanovnicima u borbi protiv raka: ‘Sustav zaista funkcionira‘

- Bilo je stvarno loše. Imali smo pacijente koji su umirali na listama čekanja, a političari su postajali očajni - prisjeća se za BBC Jesper Fisker, glavni direktor Danskog društva za borbu protiv raka, trenutka prije 25 godina kada je Danska odlučila promijeniti svoj pristup liječenju raka.

Tada zemlja nije imala dobru reputaciju: pacijenti su o vlastitom trošku kupovali avionske karte za Kinu u potrazi za različitim tretmanima, riskirajući vlastito zdravlje, dok su neki odlazili u privatne bolnice u Njemačkoj gdje su bili dostupni novi oblici liječenja.

U razdoblju od 1995. do 1999. petogodišnja stopa preživljavanja raka rektuma u Danskoj bila je tek oko 48 posto, gotovo jednaka britanskoj, što ih je stavljalo znatno ispod Australije sa stopom od 59 posto. Danas je, zahvaljujući hrabrom planu, Danska značajno poboljšala rezultate: do 2014. preživljavanje je poraslo na 69 posto, gotovo kao u Australiji, dok je u Velikoj Britaniji doseglo 62 posto.

Dr. Michael Andersen, konzultant radiolog i izvanredni profesor u bolnici, prezentirao je visokotehnološki skener, tek četvrti te vrste u upotrebi u bolnicama diljem svijeta. Kupnja bolničke opreme poput ove, posebice skenera, također je bila središnji dio danske strategije borbe protiv raka.

- Godine 2008. vlada je donijela odluku o velikom ulaganju u sustave skenera. Kupili su između 30 i 60, oni su sastavni dio našeg rada - objašnjava dr. Andersen.

Posebno važni za liječenje raka su CT skeneri, koji omogućuju detaljan pregled unutrašnjosti tijela. Danska ih danas ima oko 30 na milijun stanovnika, dok prosjek ostalih bogatih zemalja iznosi 25,9. Ujedinjeno Kraljevstvo, pak, znatno zaostaje, sa samo 8,8 skenera na milijun stanovnika prema podacima iz 2021. godine.

Danska je uložila u modernu opremu, poput najnovijih CT skenera, ali i u detalje koji čine boravak u bolnici podnošljivijim: živopisne slike, ugodno okruženje i mogućnost primanja kemoterapije kod kuće. Uvedeni su strogi nacionalni standardi, dijagnoza raka mora biti postavljena u roku od dva tjedna, a liječenje započeto najkasnije dva tjedna nakon toga, uz pravo pacijenata da se, ako rokovi nisu ispoštovani, prebace u drugu bolnicu ili čak drugu zemlju o trošku danskog sustava.

Danas Danska nudi i psihološku podršku kroz kuće za savjetovanje, a pacijenti poput 82-godišnje Elisabeth Ketelsen, koja se i nakon liječenja i dalje natječe u plivanju, svjedoče o učinkovitosti sustava.

- U ponedjeljak sam bila kod liječnika, već u četvrtak imala sam mamografiju i biopsiju, a od tada je sve išlo toliko brzo da mi se gotovo zavrtjelo u glavi - tvrdi Elisabeth koja je samo tri tjedna nakon dijagnoze, Elisabeth iz Danske prošla je operaciju. Dva tjedna kasnije započela je radioterapiju.

Prošle godine rak se vratio na njezinu kralježnicu i odmah su joj propisane tablete za kemoterapiju i hormonska terapija. Rak se stabilizirao i prestala je primati kemoterapiju. Od tada se vratila u bazen i natjecala se na jednom događaju u Singapuru. Naravno, nisu svi danski pacijenti jednako zadovoljni, no zdravstveni službenici tvrde da se ciljevi za brzu dijagnostiku raka ispunjavaju kod otprilike 80 posto pacijenata.

Sve se to temelji na ideji da danske vlasti ne žele samo liječiti rak, već i poboljšati cjelokupno iskustvo pacijenata.

- Ključ uspjeha bio je politički konsenzus. Sve stranke su se složile da je borba protiv raka prioritet. Ako ste zaista odlučni i spremni ulagati, rezultati su mogući - zaključuje Jesper Fisker.