SAD i Izrael razmatrali su slanje specijalnih snaga u Iran kako bi osigurali njegove zalihe visoko obogaćenog urana u kasnijoj fazi rata, objavio je Axios iz pera novinara Baraka Ravida, koji je obično vrlo dobro informiran, a ovoga puta se poziva na četiri izvora upoznata s tim raspravama.
Sprječavanje Irana da ikada proizvede nuklearno oružje jedan je od deklariranih ratnih ciljeva američkog predsjednika Donalda Trumpa, a doći do 450 kilograma 60-postotno obogaćenog urana iranskog režima - koji se može pretvoriti u oružje u roku od nekoliko tjedana - jedan je od ključnih putova za dostizanje tog cilja.
No, svaka operacija zapljene materijala vjerojatno bi zahtijevala američke ili izraelske snage na iranskom tlu, koje bi se morale snalaziti u teško utvrđenim podzemnim objektima usred rata.
Za sada je, kako navodi Ravid, nejasno hoće li se raditi o američkoj, izraelskoj ili zajedničkoj misiji, a vjerojatno bi bila poduzeta tek nakon što obje zemlje budu uvjerene da iranska vojska više ne može predstavljati ozbiljnu prijetnju uključenim snagama.
Na kongresnom briefingu u utorak državnog tajnika Marca Rubija upitali su hoće li iranski obogaćeni uran biti osiguran. "Ljudi će morati otići po njega", odgovorio je Rubio, ne precizirajući tko bi to išao po njega.
Dvije mogućnosti
Jedan izraelski dužnosnik ministarstva obrane rekao je da Trump i njegov tim ozbiljno razmatraju slanje specijalnih jedinica za posebne misije u Iran, a jedan američki dužnosnik otkrio je da je administracija raspravljala o dvije mogućnosti - potpunom uklanjanju materijala iz Irana ili dovođenju nuklearnih stručnjaka kako bi ga razrijedili na licu mjesta. Misija bi vjerojatno, uz znanstvenike, uključivala specijalne operatere, moguće iz Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Dva izvora upoznata s temom kažu da su takve operacije bile dio opcija predstavljenih Trumpu prije rata. NBC News izvijestio je u petak da je Trump raspravljao o ideji raspoređivanja manjeg kontingenta američkih snaga u Iranu za specifične strateške svrhe, a jedan američki dužnosnik otkrio je operativni izazov osiguranja iranskog urana. "Prvo pitanje jest gdje je? Drugo pitanje je kako doći do njega i kako zadobiti fizičku kontrolu... A onda bi to bila odluka predsjednika i ministarstva rata, CIA-e – želimo li ga fizički prevesti ili razrijediti na licu mjesta", rekao je, kako prenosi Axios.
Trump je u subotu novinarima u predsjedničkom zrakoplovu rekao da je slanje kopnenih snaga moguće - ali samo "iz vrlo dobrog razloga". "Da smo to ikada učinili, [Iranci] bi bili toliko desetkovani da se ne bi mogli boriti na kopnu", rekao je. Na konkretno pitanje hoće li snage možda ući kako bi osigurale nuklearni materijal, Trump to nije isključio. "U nekom trenutku možda hoćemo. Nismo to pokušali. Ne bismo to učinili sada. Možda ćemo to učiniti kasnije", rekao je.
Tajnica za tisak Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je za Axios da Trump "mudro drži sve opcije koje su mu dostupne otvorenima i ne isključuje ništa".
Što se zapravo nalazi u tajnom nuklearnom kompleksu zbog kojeg je Iran uputio jezivu prijetnju?
Američko-izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja prošlog lipnja ostavili su iranske zalihe urana pod ruševinama, a Iranci sami od tada nisu uspjeli doći do njih, tvrde američki i izraelski dužnosnici. Udari su također, navodi Ravid, uništili gotovo sve iranske centrifuge, a nema dokaza da je obogaćivanje urana nastavljeno.
Nije samo uran, Amerikanci bi i naftu
Američki i izraelski dužnosnici kažu da se većina zaliha nalazi u podzemnim tunelima nuklearnog postrojenja u Isfahanu, dok je ostatak podijeljen između Fordowa i Natanza. U prvim danima rata SAD i Izrael izveli su napade na Natanz i Isfahan koji su, čini se, imali za cilj zapečatiti ulaze, vjerojatno kako bi spriječili premještanje bilo kakvog materijala.
SAD i Izrael smatraju iranskih 450 kilograma 60-postotno obogaćenog urana ozbiljnom prijetnjom jer bi trebalo samo nekoliko tjedana da ga se obogati do stupnja za proizvodnju oružja. Kad bi cijela zaliha materijala bila obogaćena 90 posto, to bi bilo dovoljno materijala za 11 nuklearnih bombi.
"Prisustvo specijalnih snaga na terenu za Trumpa nije isto što i ono što to znači za medije", kaže visoki američki dužnosnik za Axios. "Male misije specijalnih operacija - ne ulazak velikih snaga", dodao je drugi izvor. "Ono o čemu se raspravljalo nije se razmatralo u smislu čizme na terenu", rekao je treći izvor. "Ljudi odmah pomisle na Faludžu. To nije ono o čemu se raspravljalo", rekao je on.
No, osim pitanja urana, kako izvještava Ravid, dužnosnici administracije rekli su za Axios da se raspravljalo i o zauzimanju otoka Kharg, strateškog terminala odgovornog za otprilike 90 posto iranskog izvoza sirove nafte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....