Usred zastoja mirovnih pregovora između Washingtona i Teherana, iranskog ministra vanjskih poslova primio je – Vladimir Putin. Je li to puko demonstriranje savezništva naspram SAD-a, pokušaj vraćanja Rusije u veliku svjetsku geostratešku igru ili tek pokušaj traženja novog mirovnog posrednika, a nakon što se Pakistan pokazao nedovoljno uvjerljivim prema Trumpu? Rano je za svaki konačni zaključak, kao i za procjene može li Putin uvjeriti Trumpa u nešto što službeni Islamabad očito ne može.
"Iran i Rusija su u jedinstvenom frontu kad je posrijedi kampanja totalitarnih svjetskih sila protiv neovisnih zemalja koje teže pravdi, te žele svijet oslobođen unilateralizma i zapadne dominacije", objavio je na platformi X iranski izaslanik u Rusiji Kazem Jalali.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je, pak, novinarima nakon dolaska u Rusiju da su pretjerani američki zahtjevi prouzročili neuspjeh mirovnih pregovora u Islamabadu. Slijećući u Sankt Peterburg, Araghchi je najavio da će se potanko konzultirati s ruskim saveznicima o ratu na Bliskom istoku, ne precizirajući o detaljima.
Iranski ministar osvrnuo se i na aktualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, naglasivši da sigurnost plovidbe kroz taj strateški važan pomorski pravac ostaje globalno pitanje. Pozvao je susjedne države, uključujući Oman, na tješnju suradnju u zajedničkom interesu. Naglasio je kako između Irana i Omana već postoji značajna razina suglasja oko Hormuza, te potvrdio da je između dvije zemlje postignut dogovor o nastavku razgovora o otvaranju Hormuškog tjesnaca.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi putovao je jednom u Oman i dva puta u Pakistan tijekom vikenda, a prije nego što je u ponedjeljak odlučio otputovati u Moskvu na sastanak s Vladimirom Putinom. Iranski mediji su izvijestili da je Araghchijev drugi posjet Pakistanu imao za cilj podijeliti "iranske stavove i mišljenja o okviru bilo kakvog razumijevanja za potpuno okončanje rata". Tijekom svog prvog posjeta Islamabadu u petak i subotu sastao se s pakistanskim vojnim zapovjednikom Asimom Munirom, ključnim posrednikom, premijerom Shehbazom Sharifom i ministrom vanjskih poslova Ishaqom Darom.
Iranski izaslanici potom su se vratili u Teheran kako bi se "konzultirali i dobili potrebne upute o pitanjima vezanim uz okončanje rata". Očito su nakon konzultacija zaključili da u proceduru omekšavanja Trumpa za pregovore treba pokušati uključiti i Rusiju.
Iran i SAD su se našli u mirovnoj pat-poziciji nakon što je Donald Trump u subotu otkazao put svojih pregovarača u Islamabad. Iako između Irana i SAD-a postoji prostor za diplomatski napredak, situacija je nepredvidiva primarno zbog nestabilnosti vođa dviju zemlja, a naročito jednoga. Nakon što je čuo za odlazak teheranskog šefa diplomacije u Rusiju, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da mu Iran može telefonirati ako ipak želi pregovarati o okončanju dvomjesečnog rata. Iranska novinska agencija ISNA izvijestila je ranije da je Teheran preko pakistanskih posrednika poslao "pisane poruke" SAD-u u vezi postizanja mira, a koje su se odnosile na neke od "crvenih linija" Islamske Republike Iran, uključujući nuklearna pitanja i Hormuški tjesnac. Poruke ranije nisu bile na stolu tijekom pregovora, pojasnila je iranska državna agencija.
Američki AXIOS je objavio tvrdnju dva upućena dužnosnika da je Iran Sjedinjenim Državama uputio novi prijedlog za deblokadu Hormuškog tjesnaca i okončanje rata, dok bi se nuklearni pregovori odgodili za kasniju fazu. Novi iranski prijedlog navodno zaobilazi pitanje nuklearnog programa kako bi se postigao brži dogovor, s obzirom na to da su diplomatski napori zapeli u slijepoj ulici, a iranski vrh je podijeljen oko toga kakve bi ustupke Teheran trebao ponuditi SAD-u.
Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner trebali su u subotu otputovati u Pakistan na "osobne razgovore" s Iranom, prema ranijem izvješću Bijele kuće. No, Trump je najednom objavio kako je otkazao to putovanje, inzistirajući na pojašnjenju da nema smisla "tamo sjediti i pričati ni o čemu". Kako bi svoj potez prikazao racionalnim, pohvalio se i da je odmah nakon otkazivanja pregovora dobio od Irana "novi predložak sastanka koji je bio puno bolji od ranijega".
U međuvremenu, nekoć svjetski vitalna naftna i plinska ruta kroz Hormuški tjesnac i dalje je blokirana, i to bez znakova da bi se uskoro mogla otvoriti. Iranska revolucionarna garda objavila je još jednu poruku na svom Telegram kanalu u kojoj se navodi da je "kontrola Hormuškog tjesnaca i održavanje njegovih odvraćajućih učinaka na Ameriku i pristaše Bijele kuće u regiji konačna strategija islamskog Irana". Bez obzira na Trumpovu neuračunjivost, postoji prilična doza tajnosti kad su u pitanju Iranci i njihov stav u vezi s aktualnim pregovaračkim procesom. Od samog početka pregovora uz posredstvo Pakistana puno je kontroverznih i međusobno suprotstavljenih detalja: između 10 iranskih mirovnih točaka i američkog prijedloga od 15 točaka, golema je sadržajna diskrepancija koja se donedavno pokušavala riješiti diplomatskim angažmanom.
Dok se Iran i SAD iscrpljuju u međusobnim ucjenama, a neizvjesnost oko ponovnoga otvaranja Hormuškog tjesnaca diljem svijeta proizvodi golemu zabrinutost za energetsku sigurnost, postoje i oni koji sve očiglednije profitiraju od takve situacije. U naftnoj krizi mnogi ubrzavaju prelazak na čistu i obnovljivu energiju, želeći se zaštititi od daljnjih poremećaja u opskrbi, a Kina kao neupitni svjetski lider u tom segmentu obara sve rekorde u prodaji. Kineski izvoz električnih automobila, vjetroelektrana, solarne tehnologije i punjivih baterija dosegnuo je u ožujku neslućene razine, objavio je CNN.
U izvješću analitičke kuće Ember navodi se da je Kina u ožujku izvezla više od 68 gigavata elektrana i drugih komponenti solarne tehnologije, čime je za 50 posto nadmašila svoj prethodni rekord. Više od pedeset svjetskih zemalja umnogostručilo je dotadašnji prosječni uvoz kineskih solarnih panela, a najveći rast bilježe tržištima u razvoju u Aziji i Africi, koja su trenutno i najteže pogođena aktualnom energetskom krizom zbog neprohodnosti Hormuškog tjesnaca.
Prema podacima kineske carine, izvoz solarnih panela, baterija i električnih vozila u ožujku je isti mjesec lanjske 2025. godine nadmašio za čak 70 posto. Ove tri izvozne kategorije u Kini značajno doprinose povećanju nacionalnoga BDP-a, potiskujući donedavno dominantni kineski izvoz odjeće, kućanskih aparata i namještaja. Izvoz kineskih baterija dosegnuo je u ožujku, nakon izbijanja američko-iranskog rata, vrijednost od 10 milijardi dolara, a posebno visoke stope rasta bilježe se u Europskoj uniji, Australiji i Indiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....