Iran baš ništa nije naučio iz dosadašnjih susreta s izraelskim Mossadom, apsolutno najjačom obavještajnom agencijom u svijetu kad je u pitanju preciznost i odlučnost izvođenja operacija. A nije da su se prvi put našli na njihovu udaru. Mogli su se sjetiti 2018. godine kad im je mala skupina ubačenih agenata Mossada provalila u strogo čuvani trezor usred Teherana i "očistila" preko 100 tisuća dokumenata i tajnih digitalnih zapisa o razvoju iranskog nuklearnog naoružanja. Unutar nekoliko sati gomila ukradenih, najstrože čuvanih tajni našla se izvan Irana, u rukama Izraela, a sve je to dovelo do američkog istupanja iz nuklearnog sporazuma s Iranom.
U konačnici, ova obavještajna operacija dovela je osam godina kasnije do ubojstva vrhovnog vjerskog vođe Ali Hosseinija Hameneija, kojim je prije nekoliko dana označen početak američko-izraelskih zračnih napada na Iran. Na dugoj listi mosadovih likvidacija Hamenei je prvi državni lider.
Desetljećima je ova agencija usmjerena na Iran gdje je izgradila duboke mreže doušnika, agenata i logistike. Neslužbene informacije kažu da su agenti Mossada uspjeli fotografirati mrtvo tijelo ajatolaha Alija Hameneija i fotografiju proslijediti izraelskom premijeru. Da su u Teheranu slušali što je njihov bivši predsjednik Mahmud Ahmadinežad rekao TV postaji CNN Turk još prije dvije godine, shvatili bi kakva im opasnost prijeti. Ali očito nisu.
- Iranska tajna služba osnovala je jedinicu za otkrivanje agenata Mossada unutar Irana. Međutim, pokazalo se da je šef ove jedinice sam operativac Mossada, zajedno s još 20 agenata - rekao je Ahmadinedžad, koji je i sam ubijen drugog dana američko-izraelske intervencije, iako je posljednjih godina kritizirao režim u Teheranu.
HaMossad leModiʿin uleTafkidim Meyuḥadim, skraćeno Mossad, osnovan je 1949. kao jedna od triju glavnih obavještajnih službi Izraela. Mossad je zadužen za operacije izvan Izraela; špijunažu, sabotaže, atentate i diplomatske veze. Prema vojno-obavještajnom portalu Jane‘s Defence raspolaže s enormnim godišnjim proračunom od 2,73 milijarde dolara, iako taj podatak nije služben jer predstavlja državnu tajnu. Za usporedbu, kompletan godišnji proračun MORH-a iznosi 1,62 milijarde eura.
Uz Mossad u Izraelu djeluje još Shin Bet (Sherut ha-Bitachon ha-Klali/Shabak), unutarnja sigurnosna služba za protuterorizam, zaštitu kritičnih objekata i kontraobavještajne operacije, uključujući Zapadnu obalu i Gazu, te vojna obavještajna služba Aman (Agaf ha-Modiʿin) koja, slično kao i Mossad, ima oko 7000 zaposlenih.
Tko još nije gledao film "Špijun" (The Spy), trebao bi ga pogledati jer govori o posvećenost mossadova špijuna Elija Cohena koji se infiltrirao u sam vrh sirijske vlade. Nakon regrutacije i obuke Cohen se pod lažnim imenom Kamel Amin Thabet preselio u Buenos Aires, gradeći tamo kontakte među sirijskim iseljenicima i dužnosnicima jer je tečno govorio arapski. Nakon toga se preselio u Damask, priređivao raskošne pijanke za političare i vojne časnike. Njegova karizma osvojila je naklonost osoba poput budućeg predsjednika Amina al-Hafeza i ministra obrane Abdullaha al-Khanija, a to mu je omogućilo pristup utvrdama Golanske visoravni, planovima tamošnjih sirijskih vojnih položaja. Umalo je postao zamjenik ministra obrane, ali je jedan sovjetski stručnjak za radio-goniometriju presreo njegove emisije, što je dovelo do njegova uhićenja i kasnije javne egzekucije u svibnju 1965.
Sve dok ga nisu objesili, njegova suproga zapravo nije znala čime joj se muž bavi, ali njegove informacije bile su ključne za brzu izraelsku pobjedu u Šestodnevnom ratu 1967.
Prije Cohenova nevjerojatnog dosega, Mossad se uspješno infiltrirao u redove njemačke nacističke emigracije u Argentini, što je dovelo do uhićenja Adolfa Eichmanna, čovjeka zaduženog za iseljavanje i protjerivanje Židova iz Njemačke i okupiranih područja, kao i njihov transport i likvidaciju u koncentracijskim logorima. Mossad je locirao, uhitio, sedirao i prebacio Eichmanna na suđenje u Izrael.
Upravo je Mossad regrutirao iračkog vojnog pilota Munira Redfa i platio mu da 66. sovjetskim MiG-om 21 preleti u Izrael, što je Zapadu omogućilo uvid u borbene sposobnosti ovog strašnog lovca iz razdoblja hladnog rata.
U novije vrijeme, Mossad je regrutirao iranske disidente i insajdere za operaciju "Uzdižući lav" u lipnju 2025. Iranski disidenti dobivali su kodna imena po glazbenim notama, a već u toj operaciji Mossad je intenzivno koristio algoritme umjetne inteligencije za filtriranje terabajta podataka o presretnutim komunikacijama, sa satelitskih snimaka ili podataka s krijumčarenih uređaja. Uz pomoć umjetne inteligencije stvorili su korelacije između telefonskih poziva, pozadinskog šuma koji se pritom čuo, kretanja vozila i drugih podataka kako bi precizno odredili lokacije i likvidirali visoke dužnosnike poput zapovjednika Iranske revolucionarne garde Hosseina Salamija i generala Mohammada Bagherija.
Cijele generacije lidera Hamasa i Hezbolaha likvidirane su zahvaljujući infiltriranim agentima, ali i širokoj upotrebi umjetne inteligencije, biometrije i bihevioralne umjetne inteligencije u realnom vremenu. Za ubojstvo Hamasova lidera Ismaila Haniyeha (u srpnju 2024. u Teheranu), umjetna inteligencija spojila je ubačene agente (HUMINT) s kibernetičkim presretanjima, modelirajući obrasce putovanja i popise gostiju kako bi unaprijed pozicionirali eksploziv za njegovu likvidaciju.
Izrael je u Gazi aktivno koristio umjetnu inteligenciju za podršku za sastavljanje "popisa za ubijanje" Hamasovih časnika, što je vrlo često dovodilo do ekstremnih kolateralnih žrtava. Prema časopisu +972 i Local Callu, u prvih šest tjedana nakon 7. listopada 2023., takav sustav nazvan Lavender generirao je najmanje 37.000 preporuka za ciljeve. Njegova stopa pogreške navodno je bila deset posto, što znači da su tisuće civila možda pogrešno identificirane kao članovi Hamasa.
Sustav Lavender temelji se na tzv. nadziranom učenju, što znači da je obučen članove Hamasa identificirati na temelju različitih atributa. On traži slične obrasce u široj populaciji dodjeljujući svakom Palestincu ocjenu od jedan do sto, što ukazuje na vjerojatnost povezanosti s Hamasom. Nakon toga posao preuzima program Where’s Daddy (Gje je tatica) koji prati pojedince koje je Lavender označio, identificirajući ih kada se vrate kući svojim obiteljima, nakon čega se otvara mogućnost njihove eliminacije preciznim udarom. U takvim udarima stradavali bi onda i članovi obitelji, često i djeca koja ni na koji način ne sudjeluju u borbenim djelovanjima, a to već otvara pitanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava.
U napadu na Alija Hameneija, Mossad je posljednjih šest mjeseci imao ključnu tehničku i kadrovsku pomoć američke CIA-e i drugih obavještajnih agencija. Šest mjeseci pripreme stalo je u 60 sekundi operativne provedbe u kojoj je uz Hameneija ubijeno još sedam "članova najvišeg iranskog sigurnosnog vodstva koji su se okupili na nekoliko lokacija u Teheranu" te još desetak članova njegove obitelji i bliske pratnje.
Mossad je, rekli smo, izrazito precizna obavještajna agencija veoma posvećena likvidacijama svojih protivnika. U kombinaciji s iranskim i vlastitim agentima na terenu, te s američkom obavještajnom tehnologijom Hameneiju možda doista ne bi bilo spasa ni da se bolje čuvao. Slobodna Dalmacija je još prije napada izvijestila da je za svaku vodeću poziciju, pa i za sebe osobno, odredio četiri nasljednika, što će se možda pokazati i kao ključ opstanka terorističkog islamskog režima u Teheranu.
- Problem je što Izrael voli atentate... a mi nikada ne naučimo da to nije rješenje. Ubili smo sve vođe Hamasa. Oni su još uvijek tamo. Isto je i s Hezbolahom. Vođe se uvijek zamjenjuju - rekao je The Guardianu Yossi Melman, ugledni izraelski analitičar i autor specijaliziran za obavještajne podatke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....