- Izgubiti jednog premijera je nesreća, ali izgubiti ih šest u osam godina je krajnje nemarno. Pa ipak, od preuzimanja dužnosti 2017. godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron izgubio je pola tuceta premijera, od kojih je svakog osobno imenovao. Francois Bayrou, 74-godišnji centrist, najnovija je žrtva nakon glasovanja o nepovjerenju u parlamentu nakon samo devet mjeseci na vlasti - započinje svoj autorski tekst za Daily Mail francuska novinarka Nabila Ramdani posvećen zabrinjavajućem političkom trenutku u Francuskoj.
Ova novinarka alžirskog porijekla u nastavku svog članka navodi kako je Bayrou pozvao na glasovanje ‘podrži me ili me smijeni‘, dobro znajući da vjerojatno neće pobijediti te da je njegova politička suparnica Marine Le Pen to s pravom opisala kao političko samoubojstvo.
- Navodno je Bayrou sazvao glasovanje kako bi okupio rascijepljeni i frakcijski parlament oko svojih predloženih proračunskih rezova od 44 milijarde eura (38 milijardi funti), mjera očajnički potrebnih za ublažavanje dužničke spirale zemlje.
Kao vođa manjinske koalicijske vlade, Bayrouu je potrebna međustranačka podrška kako bi išta prošao kroz blokirani francuski parlament.
„Život nacije je u pitanju“, preklinjao je. Ali te su riječi sinoć pale na gluhe uši i sada se pridružuje slavnom popisu nedavno smijenjenih premijera, među kojima je i bivši pregovarač za Brexit Michel Barnier - navodi Ramdani.
Podaci koje iznosi francuska novinarka iznenađuju kada se uzme u obzir da se radi o jednoj od najvažnijih država Europske unije. Po njoj, Francuska već desetljećima živi iznad svojih mogućnosti, nacionalni dug iznosi 114 posto BDP-a, dok proračunski deficit iznosi 5,8 posto BDP-a. Uz sve to, veliki broj francuskih građana suočava se s krizom troškova života i gubitkom radnih mjesta. Zato ne iznenađuje da se najavljuje nacionalni prosvjed ‘Blokiraj Francusku‘ na kojem se očekuje milijunski broj prosvjednika.
Također, Ramdani navodi kako će sve to iskoristiti i ekstremna ljevica i ekstremna desnica koje su tradicionalno jake u francuskom političkom životu.
- U međuvremenu, dok se neutralizirani Parlament prepire sam sa sobom, Emmanuel Macron nastavlja vladati predsjedničkim dekretima, zaobilazeći Parlament kako bi bezobrazno progurao vlastiti program.
Predsjednik Francuske je apsurdno moćan. Može imenovati bilo koga za premijera - neki od Macronovih premijera nisu čak ni izabrani političari. Ministri kabineta također mogu biti imenovani jer su bliski prijatelji ili čak korporativni prijatelji.
Nije ni čudo što je Macron s napoleonskom bezbrižnošću promatrao kako je Bayrouova glava sinoć pala s poslovične giljotine. Može jednostavno pronaći još jednu hromu patku koja će preuzeti titulu premijera, nominalno odgovornog za unutarnje poslove zemlje, dok Macron i dalje drži stvarnu moć. Francuska je u kaosu, ali masovno nepopularni Macron će nastaviti bez obzira na to, kriviti sve osim sebe za kroničnu malaksalost koja je zahvatila francusku politiku - zaključuje Nabila Ramdani.
Da se ne radi o usamljenom mišljenju jedne za svoju domovinu pretjerano zabrinute novinarke dokazuje i letimični osvrt na sve strane medije. Tako i britanski BBC piše o padu Bayroua nakon što je ljeto proveo upozoravajući na "egzistencijalnu" prijetnju Francuskoj ako ne počne rješavati svoju obvezu od 3,4 bilijuna eura.
Zadnji udarac koji je samom sebi zadao, navodi BBC, bio je prijedlog da se u proračunu za 2026. ukinu dva državna praznika i zamrznu socijalne isplate i mirovine, s ciljem uštede 44 milijarde eura. Time je njegova politička sudbina bila zapečaćena te se kao rezultat toga danas spekulira kandidatima za novog premijera među kojima navodno najveće šanse imaju ministar obrane Sébastien Lecornu, ministrica rada Catherine Vautrin i ministar financija Éric Lombard.
Ankete su pokazale da malo tko smatra kontrolu duga nacionalnim prioritetom, za razliku od troškova života, sigurnosti i imigracije. Većina ekonomskih analitičara slaže se da se Francuska suočava s ogromnim financijskim izazovom u nadolazećim godinama, budući da će predviđeni trošak servisiranja duga porasti s 30 milijardi eura potrošenih 2020. na više od 100 milijardi eura 2030.
Potreba za financijskim ograničenjem dolazi u trenutku kada Macron obećava dodatna sredstva za obranu, a oporbene stranke ljevice i krajnje desnice zahtijevaju ukidanje najnovije mirovinske reforme kojom je dob za odlazak u mirovinu podignuta na 64 godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....