Donald Trump otvoreno razmatra mogućnost da njegov glavni ekonomski savjetnik, Kevin Hassett, preuzme čelnu poziciju u američkoj središnjoj banci Fed. Takav bi potez, prema mišljenju brojnih stručnjaka, mogao označiti pomak monetarne politike bliže političkim interesima Bijele kuće, umjesto da ostane usmjerena na očuvanje stabilnosti cijena, piše tportal.hr.
Veza između Trumpa i njegovih ekonomskih savjetnika nije nova. Još tijekom prvog mandata, kada je Trump pokušao povući SAD iz trgovinskog sporazuma Korus s Južnom Korejom, tadašnji glavni savjetnik Gary Cohn se toliko protivio toj odluci da je, kako je kasnije otkriveno, tajno uklonio službeno pismo o izlasku iz sporazuma. Pismo nikada nije poslano, a sporazum je i dalje na snazi. Cohn je ubrzo napustio Bijelu kuću.
Kevin Hassett, koji je tijekom drugog mandata preuzeo ulogu glavnog ekonomskog savjetnika, poznat je po tome što je s vremenom uskladio stavove s predsjednikovim, zbog čega se smatra vodećim kandidatom za nasljednika Jeromea Powella na čelu Feda – funkciji koja se često naziva najmoćnijom ekonomskom pozicijom na svijetu.
Hassett je doktor ekonomije sa Sveučilišta u Pennsylvaniji i trenutno vodi Nacionalno ekonomsko vijeće, ključni organ za koordinaciju ekonomske politike u Bijeloj kući. U stručnim krugovima uživa dobar ugled kao kompetentan i pristojan ekonomist, no stručnjaci upozoravaju da će mu na novoj funkciji biti potrebna velika neovisnost – što može biti izazov s obzirom na predsjednički pritisak.
Bernd Weidensteiner iz Commerzbanke ističe da Hassett često javno podupire Trumpove zahtjeve za agresivnim snižavanjem kamatnih stopa, a svoje kritike na račun sadašnjih guvernera Feda predstavio je kao protivtežu onima koje je opisao kao „previše politički motivirane“. To mu je donijelo dodatnu naklonost u Bijeloj kući.
Zanimljivo je da Hassett dugo nije bio omiljen u Trumpovim krugovima. Karijeru je gradio kao klasični republikanac zagovarajući niske poreze, ograničenu državnu intervenciju i otvoreniju imigracijsku politiku. Radio je kao savjetnik za predsjedničke kandidate poput McCaina, Busha i Romneya, te je bio direktor u konzervativnom think-tanku American Enterprise Institute. Ključnu ulogu imao je u pripremi porezne reforme 2017., najvećeg zakonodavnog uspjeha Trumpove administracije.
Nakon napuštanja Bijele kuće 2019., ostao je povezan s MAGA pokretom kroz America First Policy Institute, koji je pripremao kadrove i politike za mogući drugi mandat Donalda Trumpa.
Ako preuzme vodstvo Feda, Hassett će se naći pod velikim pritiskom da uskladi monetarnu politiku sa željama predsjednika, koji je dugo izrazio želju za znatno nižim kamatama. Ekonomist Harvey Rosen s Princetona ističe da je Hassett odličan mainstream ekonomist, ali i upozorava da se njegovi pristupi teže uklapaju u Trumpove protekcionističke stavove.
U područjima poput imigracije i trgovine, gdje su njihovi stavovi bili suprotstavljeni, Hassett nije uspio promijeniti predsjednikovu politiku, koja je postala stroža i s negativnim utjecajima na tržište rada i gospodarstvo.
Ključno pitanje bit će može li Hassett ostati neovisni čelnik središnje banke i voditi politiku u interesu stabilnosti gospodarstva, unatoč pritiscima iz Bijele kuće. Njegov prethodnik Powell uspio je u tome, no hoće li i Hassett imati isti kapacitet, tek će se vidjeti, piše tportal.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....