StoryEditorOCM
Svijetčovjek s vizijom

Tko je kanadski premijer koji je uzdrmao svijet? Kada je dobio izbore, obećao je narodu: ‘To se nikada neće dogoditi!‘

Piše Marijo Kavain
22. siječnja 2026. - 15:18

Amerika želi našu zemlju – naše resurse, našu vodu, našu zemlju. To nisu prazne prijetnje. Predsjednik Trump pokušava nas slomiti kako bi nas Amerika mogla posjedovati. To se nikada, nikada neće dogoditi. Ali također moramo prepoznati stvarnost – da se naš svijet temeljito promijenio.

Dio je to pobjedničkoga govora kanadskog premijera Marka Carneyja u travnju prošle godine, nakon iznenađujuće pobjede njegove Liberalne stranke, koja je mjesecima pred izbore u anketama uvjerljivo zaostajala za oporbenom Konzervativnom strankom.

Upravo je jasno pozicioniranje prema prijetnjama iz SAD-a, kao i zaokret po pitanju državne potrošnje, donio pobjedu političaru koji je slične jasne stavove ponovio ovih dana i u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Da se naježiš: Ovako brutalan govor iz usta jednog premijera svijet nije čuo još od Churchillovih dana

Stari svijet, temeljen na hegemoniji SAD-a, u kojem su "srednje sile", kako je nazvao Zapad bez SAD-a, kupovale sigurnost poslušnošću, više ne postoji. Vrijeme je za emancipaciju, poručio je, a srednje sile pritom moraju djelovati zajedno, vodeći se svojim vrijednostima – poštovanjem ljudskih prava, održivim razvojem, solidarnošću i poštovanjem suvereniteta drugih država, ali i pragmatizmom.

image
Fabrice Coffrini/Afp

Na primjeru Kanade, to znači sklapanje trgovačkih sporazuma s Europskom unijom, ali i Kinom, Indijom, Katarom, Savezom država jugoistočne Azije. Različite koalicije za različita pitanja, naglasio je, proglasivši, moglo bi se reći, nekakvu verziju "pokreta nesvrstanih za bogate".

Najbolji primjer ovakve politike u praksi uslijedio je nedavno, kada je Kanada, u zamjenu za kineska ulaganja u naftni sektor, smanjila carine na kineska električna vozila. Time je Carney jasno pokazao na što misli kada govori o srednjim silama i potrebi da suvereno odlučuju o svojoj budućnosti, ali i što misli o prijetnjama koje mu stižu iz glavnoga grada susjedne države, kao i o politici protekcionizma i carina koje provodi predsjednik te susjedne države.

No pokazalo se da i druga strana misli jednako ozbiljno.

Otvaranje vrata kineskim investicijama izazvalo je bijes u Washingtonu, pa je tako baš nekako u to vrijeme počela kampanja za raspisivanje referenduma o odcjepljenju pokrajine Alberte od Kanade. Inicijativa je odmah dobila i povlašteni status na društvenoj mreži X, u vlasništvu Trumpova oligarha Elona Muska, odnosno neusporedivo veću vidljivost od potpore koju ideja separatizma uopće uživa prema anketama: 30 posto stanovnika misli da bi im bilo bolje izvan Kanade, ali stvarno odvajanje podržava oko 17 posto stanovnika.

image
Ludovic Marin/Afp

Separatizam u pokrajini Alberta, centru naftne industrije Kanade, izražen je već desetljećima, no nikad nije imao veću, a kamoli većinsku potporu stanovništva. Nezadovoljstvo je proizlazilo iz činjenice da se dio zarade koju pokrajina ostvaruje isplaćuje manje razvijenim dijelovima zemlje, a posljednjih godina pojačano je zbog dodatnih zakonskih ograničenja te planiranog poreza na emisije ugljika.

Carney je odustao od poreza i najavio racionalniji pristup kada su u pitanju zelene politike i problem emisija štetnih plinova. I na tom primjeru je pokazao da je njegova politika lišena iluzija, te je Liberalnu stranku, koju je Trudeau odvukao prema lijevom političkom spektru, vratio prema centru.

Umjesto potrošnje usmjerene prvenstveno na socijalna davanja, praćene većim deficitima, povećanjem poreza i uvođenjem ekoloških renti usmjerenih prema naftnom sektoru, Carney je fokus premjestio na potrošnju usmjerenu prema investicijama, kontroli inflacije i stabilnim financijama. Povećava ulaganja u vojsku, suspendira porez na emisije štetnih plinova, kreće u obnovu vojnih snaga s naglaskom na sigurnost Arktika, te "hladi" migracijsku politike svojeg prethodnika, koji je otvorio vrata Kanade većem useljavanju, što je za posljedicu imalo poskupljenje stanovanja i lošije javne usluge.

Kada su u pitanju klimatske promjene, Carney žestoko zagovara održivi razvoj, ali i u ovom području naglašava rješenje kroz investicije privatnog kapitala, a ne kroz nametanje novih propisa i poreza.

image
Ludovic Marin/Afp

Na tako pragmatičnom pristupu temelji se i njegova vizija srednjih sila Zapada: u obzir uzima i vrijednosti na kojima je taj Zapad izniknuo, ali i inzistira na nepristajanju na prilagođavanje silama koje razgovorima pristupaju s pozicije moći, prije svega moći utemeljene na oružju.

"Održat ćemo Kanadu snažnom, slobodnom i suverenom", obećao je svojim biračima, i na ispunjenju tog obećanja i radi. Sada je pozvao i ostale demokracije Zapada da razmišljaju slično, da se emancipiraju i ponude drukčiji izbor u odnosu na sile i silnike koji svijet vide kao plijen.

Mark Carney rođen je 1965. godine, i u njegovim politikama snažno se ogleda njegovo obrazovanje i dužnosti koje je obavljao prije nego što je pobijedio na izborima u travnju prošle godine. On je prije svega financijaš, diplomirao je na Harvardu, a magistrirao i doktorirao na Oxfordu.

Potom je radio u Goldman Sachsu, 2003. godine postao je zamjenik guvernera Kanadske banke, da bi za guvernera bio imenovan u razdoblju svjetske financijske krize 2008., te bio na toj funkciji do 2013. godine. Potom je od 2013. do 2020. bio guverner Engleske banke, u teškim i kriznim vremenima nakon Brexita i tijekom pandemije COVID-a. Na tu funkciju imenovan je kao prvi ne-britanski državljanin u povijesti Engleske banke.

Poslije 2020. radio je u privatnom sektoru, ali i bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za klimatsku akciju i financije.

Riječ je, dakle, o financijskom i ekonomskom stručnjaku koji je dobro upoznao krizno upravljanje u okolnostima koje su dobro poljuljale svijet, koji dobro može procijeniti rizike i prijetnje, ali i razlikovati prazne prijetnje od stvarne moći druge strane, kao i dobro procijeniti vlastite prednosti i kapacitet za odgovor.

Ono što ga izdvaja od tehnokratskih političara koji često stupaju u prvi plan u vremenima krize, kada se traži odgovoran pristup državnoj potrošnji i ekonomiji, jest upravo državnička vizija, koju jasno i bez ograde iznosi od prvog trenutka stupanja na vlast, a sada ju je ponovio i pred svjetskom javnošću na Svjetskom gospodarskom forumu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
22. siječanj 2026 15:50