Tko je, kvragu, pobijedio na Bliskom istoku? Rakete, unatoč primirju, i dalje veselo lete po cijelome Zaljevu, rafinerije i naftni terminali gore. Sporazum o prekidu vatre ne sadrži odredbe o nuklearnim inspekcijama, nema klauzule o pristupu IAEA-e, nema zamrzavanja obogaćivanja urana, niti zaštitnog mehanizma za dvotjednog primirja, a svi su u velikome slavlju.
Narod koji je prije par mjeseci ginuo na ulicama Teherana, buneći se protiv teokratskog režima u vlastitoj zemlji, sada je presretan, a Donald Trump puca od ponosa što je uspio deblokirati Hormuški tjesnac, koji nije ni bio zatvoren prije nego što ga je izraelski premijer Benjamin Netanyahu nagovorio na perzijski "Blitzkrieg".
I Pakistan je pobijedio jer je posredovao u dvotjednom primirju. Rusija je pobijedila jer joj je flota izašla iz sjene, pa dila naftu diljem svijeta. Komunistička Kina rukovodi se konfucijanskom doktrinom "Shēng" (pobjeda bez oholosti) i "Bàidá bù yùn" (poraz bez ljutnje), mirno čekajući razgovore s američkim izaslanicima u Pekingu. Čak se i Europska unija pomalo osjeća kao pobjednik jer se nije dala uvući u Blitzkrieg Trumpa i Netanyahua.
Spominjanje Blitzkriega nije slučajno.
Ne zato što je Izrael doista vidio priliku da brzim udarom na Iran ostvari svoj vlažni san o Eretz Israel ha-Shlema. I ne zato što se Trump dao nagovoriti da "kratkom ekskurzijom" pomogne Izraelcima u realizaciji sna o Velikom Izraelu, koji je Ze‘ev Jabotinsky, cionistički aktivist i osnivač Židovske legije britanske vojske u Prvom svjetskom ratu, popularizirao kao politički cilj nakon Šestodnevnog rata 1967. godine.
Takav Izrael uključuje Zapadnu obalu, Gazu, Golansku visoravan i Sinaj, područja na kojima žive Palestinci ili ih kontrolira neka od skupina iranskih saveznika. Eretz Israel ha-Shlema predstavlja viziju ekspanzionističkog teritorijalnog širenja Izraela na područja navodno obećana u Bibliji.
Prema Knjizi Postanka (15:18), Bog je Abrahamu, naime, obećao zemlju "od rijeke Egipta do velike rijeke Eufrata", što obuhvaća današnji Izrael, Palestinu, dijelove Libanona, Sirije, Jordana, Egipta i čak Saudijske Arabije ili Iraka, a ekstremistima Likuda, poput Bezalela Smotricha, Itamara Ben-Gvira i notornog Netanyahua ta ideja predstavlja "misiju generacija".
Sintagma Blitzkrieg daje puni smisao Trumpovim riječima: "Cijela jedna civilizacija večeras bi mogla nestati i nikada se više neće vratiti." I nitko se nije usudio potegnuti paralelu s Adolfom Hitlerom, jedinom spodobom novije povijesti koja se na isti način usudila govoriti o brisanju civilizacije (Židova i ostalih "inferiornih" rasa). U operaciji "Barbarosa" potrebu za brisanjem civilizacije proširio je na Slavene i sovjetsku civilizaciju u cilju proširenja životnog prostora (Lebensrauma).
Ne, o uništavanju civilizacije između Trumpa i Hitlera nisu govorili ni zlotvori poput Staljina, Mao Ce Tunga ili Pol Pota. Putin je negirao postojanje ukrajinske nacije, kao što je Ilija Garašanin negirao postojanje hrvatske nacije, ali nitko osim dvojice nesuđenih nobelovaca (Hitler je nominiran nakon Münchenskog sporazuma s Nevilleom Chamberlainom, a Trump nakon vlastitih tvrdnji da je zaustavio osam ratova) nije spominjao brisanje civilizacija.
Jedino su papa Lav XIV. i msgr. Paul S. Coakley, predsjednik Američke konferencije katoličkih biskupa, ponešto izravnije osudili Trumpovu najavu genocida. "Prijetnja uništenja cijele civilizacije i namjerno ciljanje civilne infrastrukture ne mogu se moralno opravdati", rekao je Coakley.
Ah da, i Kamala Harris, danas nebitna Trumpova izborna protivnica, lijepo je rekla: "Predsjednik Sjedinjenih Država prijeti ratnim zločinima i uništenjem ‘čitave civilizacije‘ – sve zato što je sam započeo katastrofalan rat i nije imao plan ni strategiju kako ga okončati."
No Amerikanci su dobili što su tražili – samoproglašenog pobjednika koji nije uspio Irancima oteti obogaćeni uran, što je trebao učiniti, i nije doveo do promjene režima za kojim nitko ne bi plakao. Jedino je uspio otvoriti nešto što nikad i nije bilo zatvoreno – brodovi su, uz dozvolu (i naplatu) Teherana, prolazili usred rata.
Koji je rezultat "utakmice" u Perzijskom zaljevu, pitali smo Domagoja Juričića, bivšeg predstojnika Ureda hrvatske predsjednice, danas višeg savjetnika za upravljanje političkim rizicima u tvrtki MKPS. Odgovorio nam je istim nogometnim žargonom: "Rezultat je zero a zero, igra – maniffico".
– Rat je pokrenut da bi se SAD postavio kao država od koje treba kupovati energente jer su oni pouzdan izvor u tome. Izrael je vidio povijesnu priliku da ostvari snove o Velikom Izraelu i uspio je nagovoriti Trumpa da zajedno krenu u akciju, tako je stvorena savršena oluja za ono što danas imamo. Otvaranjem Hormuza nije dobiveno ništa; brodovi ionako nisu stali zbog ratnih prijetnji, nego zbog povećanih premija osiguranja za pokrivanje rizika, a Kina mudro šuti i dopušta da Amerika, njezin protivnik, radi na vlastitu štetu. Europa se nada da će sada sve biti kao uvijek i utoliko – griješi – kaže Juričić.
Rezultat od 0:0 je više nego precizan jer od primirja nisu prošla ni 24 sata, a već se sa svih strana bilježe kršenja. Nacionalna služba za upravljanje krizama i nepogodama Ujedinjenih Arapskih Emirata i dalje na snazi drži obavijest o ugrozi raketnim napadima, ističući kako njihova protuzračna obrana upravo odgovara na napade.
Kuvajt danas podnosi najteže napade IRGC-a u cijelom ratu. Bahreinsko skladište nafte Bapco zapalilo se u napadu dronom nakon što je proglašen prekid vatre. Saudijska protuzračna obrana aktivirala se iznad Ras Tanure, zračne baze Prince Sultan i naftnog polja Shaybah. Katar je presreo dolazne projektile. U Izraelu je kasetna municija iranskih balističkih projektila pogodila Beershebu, ozlijedivši dva tinejdžera.
Ukratko, "mozaična obrana" koju je Iran desetljećima gradio nastavila je djelovati – Iranska revolucionarna garda napravila je ustupak državnom lideru Modžtabi Hameneiju i pristala na prekid vatre, ali ono što je smislio mozak režima još nije došlo do njegova repa – postrojbi na terenu koje djeluju neovisno.
Mirno nije ni u Iranu, gdje se bilježe eksplozije na naftnim terminalima Lavan i na otoku Siri, na koje je Iran preusmjerio izvoz nafte nakon što su oštećena postrojenja na otoku Hargu. Rafinerija Lavan prerađuje sirovu naftu iz okolnih polja za domaću potrošnju i izvoz, dok se preko Sirije 1,22 milijuna barela nafte dnevno isporučuje Kini.
U petak, 10. travnja, počinje nova faza pregovora u Islamabadu, prva u kojoj će iranska strana izravno razgovarati s američkom, po svemu sudeći s J. D. Vanceom. Nekoliko dana kasnije, 19. travnja, istječe izuzeće američkog Ministarstva financija kojim je SAD u ožujku ove godine odobrio Iranu izvoz 140 milijuna barela sirove nafte kao mjeru privremenog olakšanja sankcija. Ova administrativna odluka dopušta prodaju, isporuku ili iskrcaj iranske nafte natovarene na tankere prije 20. ožujka 2026., bez rizika od sekundarnih američkih sankcija, a sve kako bi se spriječio rast cijena tijekom rata.
Ministar financija Scott Bessent najavio je još prije da Trump može obnoviti izuzeće jednim potpisom, a ako odobrenje istekne 19. travnja, Iran gubi oko dvije milijarde USD mjesečno, što će stvoriti izvjestan naftni deficit u Kini, pa će Kina podsjetiti Trumpa na raspoloživost rijetkih minerala i tako se cijela priča vrti u krug.
Hrvatska se na početku zbrke u Perzijskom zaljevu nadala najboljem – dovoljno je daleko od žarišta sukoba, a dovoljno blizu emitivnim turističkim tržištima. Računica je bila jednostavna – gosti lako mogu doći, a lako se i vratiti doma, lakše nego iz Grčke, Turske i drugih konkurentskih zemalja, koje su k tome bliže ratnim poprištima.
Prestanak rata bila bi dobra vijest, iako je predsjednica Europske središnje banke Christine Madeleine Odette Lagarde već prije upozorila na to da će se stvar smiriti tek kad se u Zaljevu popravi uništena naftna infrastruktura.
Sada je stanje ovakvo – mlazno aviogorivo poskupjelo je s 96 USD po barelu u ožujku na 197 dolara. Dakle, za prosječan let Boeinga 737-800 gorivo je sa 17.000 poskupjelo na 27.000 dolara. Cijene goriva za automobile rastu nešto sporije jer je EU osigurao nešto zaliha. Čak je i Hrvatska iz robnih rezervi izvadila 35.000 tona dizelskog goriva.
Međutim, Scandinavian Airlines otkazuje u travnju više od tisuću letova, AirAsia smanjuje broj letova za 10 posto, a povećava cijenu karata za 30-40 posto. EasyJet i Ryanair također pripremaju rezove, a karte su već poskupjele za 20-25 posto na frekventnijim rutama. Air France-KLM i Lufthansa uvode krizne planove i u ovom trenutku ništa ne ukazuje na veselu turističku sezonu u Hrvatskoj.
Što znači da ćemo, više običaja radi, suprotno logici ponude i potražnje, još mrvicu podignuti cijene u turizmu i ugostiteljstvu, pa tko preživi, pričat će.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....