Tko plaća najviše u Europi? Ovo su minimalne plaće u 2026. godini

Minimalne plaće u Europi i dalje se znatno razlikuju, a novi pregled Euronews Businessa pokazuje koliko su te razlike izražene i u nominalnim iznosima i kada se prilagode kupovnoj moći (PPS) početkom 2026. godine.

Prema procjeni Euronewsa, temeljenoj na podacima Eurostata, oko 12,8 milijuna radnika u 22 države Europske unije prima minimalnu plaću ili čak i manje od toga. Zbog toga su najave o povećanju minimalca za mnoge ključne – one često odlučuju hoće li standard života barem malo porasti, piše N1.

Ipak, podaci pokazuju da razlog za optimizam nije svugdje isti. Oko trećine radnika na minimalnoj plaći nije doživjelo nikakvo povećanje u siječnju 2026. u odnosu na srpanj 2025., a u četiri zemlje minimalna plaća nije rasla tijekom cijele godine.

Gdje je minimalna plaća najviša?

Od siječnja 2026. mjesečna bruto minimalna plaća u EU-u kreće se od 620 eura u Bugarskoj do čak 2.704 eura u Luksemburgu. Kada se u usporedbu uključe i zemlje kandidatkinje, razlike postaju još veće – Ukrajina je uvjerljivo na dnu s minimalcem od svega 173 eura, dok je u Moldaviji on 319 eura.

Pet zemalja ima minimalnu plaću višu od 2.000 eura mjesečno. Uz Luksemburg, to su:

Irska – 2.391 €

Njemačka – 2.343 €

Nizozemska – 2.295 €

Belgija – 2.112 €

Ispod tog kruga nalazi se Francuska s 1.823 eura, dok Španjolska pada na 1.381 euro, što zorno pokazuje koliko razlike mogu biti velike čak i među susjednim i gospodarski sličnim zemljama.

Zbog takvih razlika Eurostat minimalne plaće tradicionalno dijeli u tri skupine:

iznad 1.500 eura,

između 1.000 i 1.500 eura,

ispod 1.000 eura.

U srednju skupinu ulaze Španjolska, Slovenija, Litva, Poljska, Cipar, Portugal, Hrvatska (1.050 €) i Grčka, pri čemu su razlike među njima relativno male.

Polovica zemalja ispod 1.000 eura

Od ukupno 29 promatranih zemalja (22 članice EU-a i sedam zemalja kandidatkinja), čak 15 njih ima minimalnu plaću nižu od 1.000 eura. Sve zemlje kandidatkinje nalaze se u toj najnižoj skupini, zajedno s nekoliko istočnoeuropskih članica Unije.

Primjeri uključuju:

Češku – 924 €

Mađarsku – 838 €

Rumunjsku – 795 €

Tursku – 654 €

Albaniju – 517 €

Zanimljivo je da tri zemlje kandidatkinje imaju višu minimalnu plaću od Bugarske, koja je najniže rangirana među članicama EU-a. Geografska karta jasno pokazuje podjelu između zapadne i istočne Europe kada je riječ o nominalnim iznosima.

Kupovna moć mijenja sliku

Nominalni iznosi, međutim, ne govore cijelu priču. Paritet kupovne moći (PPS) uzima u obzir razlike u troškovima života i zato pruža realniju usporedbu.

Kada se minimalne plaće prilagode PPS-u, razlike među državama znatno se smanjuju. U tom poretku, među 22 članice EU-a, minimalna plaća se kreće od 886 PPS-a u Estoniji do 2.157 PPS-a u Njemačkoj.

Hrvatska se nalazi na 11. mjestu s 1.377 PPS-a, dok je Slovenija nešto iznad s 1.413 PPS-a. Srbija je niže, s 1.105 PPS-a. Iako se poredak donekle mijenja, devet vodećih zemalja ostaje isto i u nominalnom i u PPS-izračunu.

Zanimljivo je i da, osim Albanije, zemlje kandidatkinje u PPS-usporedbi često stoje bolje od nekih članica EU-a, što znači da njihova minimalna plaća omogućuje veću kupovnu moć nego što to sugeriraju iznosi u eurima.

Najveći dobitnici u PPS-poretku su:

Rumunjska, koja skače s 20. na 12. mjesto

Sjeverna Makedonija, s 26. na 20.

Srbija, s 22. na 17.

S druge strane, najveći pad bilježe Češka i Estonija.

Gdje nema minimalne plaće?

Zakonski propisana minimalna plaća ne postoji u Italiji, Austriji, kao ni u nordijskim zemljama – Švedskoj, Danskoj i Finskoj, gdje se plaće uglavnom određuju kolektivnim ugovorima.

Gdje se minimalac nije mijenjao?

Između srpnja 2025. i siječnja 2026., minimalna plaća ostala je nepromijenjena u Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Sloveniji. Najveći rast – veći od 11 posto – zabilježen je u Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi i Slovačkoj.

U nekim zemljama, poput Rumunjske, minimalna plaća u domaćoj valuti ostala je ista, ali je zbog tečajnih kretanja blago pala kada se preračuna u eure.

Zašto su razlike tako velike?

Prema stručnjacima Europskog sindikalnog instituta (ETUI), ključ održivo viših plaća leži u produktivnosti. Zemlje s jačom industrijskom bazom, razvijenim financijskim sektorom i visokotehnološkim industrijama u pravilu bilježe veće plaće.

Uz to, važnu ulogu ima i pregovaračka moć radnika, koja u pojedinim državama omogućuje bolje uvjete i brži rast primanja – čak i na razini minimalne plaće, piše N1.