Ponedjeljak popodne. Francuska, druga ekonomija Europske unije, priprema se za pad još jedne vlade. Ustavna i institucionalna kriza Pete Republike Francuze nije omela u njihovoj svakodnevici - rastuća neizvjesnost, kojoj svjedoče proteklih godinu dana, građane je otupila na političku sapunicu - piše Tea Trubić Macan za Jutarnji list.
No, burze očekuju dramu. Cijene dionica i državnih obveznica početkom tjedna su pale, a indeks pariške burze, CAC40, nastavlja kaskati za njemačkim DAX-om i paneuropskim STOXX600.
Ako je suditi prema francuskim medijima, trenutak istine bit će tek oko 20 sati kada će zastupnici Nacionalne skupštine glasati o povjerenju vladi Françoisa Bayroua. Aktualni premijer, prema svemu sudeći s jednim od najkraćih mandata u povijesti Pete Republike, stoički tvrdi da i dalje priprema govor kojim u fotofinišu namjerava preokrenuti stav dovoljnog broja zastupnika da ostane na čelu francuske vlade.
Međutim, matematika i realnost ne idu mu u prilog. Preliminarne procjene tvrde da će najmanje 330 zastupnika, redom iz miljea radikalne ljevice i radikalne desnice, pokušati srušiti još jednog - Macronova - premijera. Poznata nepoznanica trenutačno je omjer zastupnika republikanaca, iz desnog centra, kojima je stranačko vodstvo dalo naputak da glasaju prema savjesti.
Bayrou ne pristaje na kompromise
Puna tri mjeseca premijer Bayrou pokušavao je zaraditi podršku dovoljnog broja zastupnika za njegov - u najmanju ruku kontroverzni - prijedlog proračuna. No, za to je vrijeme na bolan način spoznao da je problem samo djelomično u stavkama budžeta te da se dobrim dijelom krije u činjenici da su radikalna ljevica i radikalna desnica udružile snage zajahavši antimakronistički val kako bi rušenjem još jedne centrističke vlade predsjedniku Republike, Emmanuelu Macronu, poslali signal da podnese ostavku. Presedan za to postoji: upravo to je, naime, učinio Charles de Gaulle 1968./1969. nakon što su Francuzi na referendumu srušili njegov prijedlog reforme institucija.
Osim što Macron kategorički odbacuje tu opciju te tvrdoglavo ističe da će svoj drugi i ustavno posljednji mandat odraditi do kraja - još 20 mjeseci - njegov premijer Bayrou ne pristaje na kompromise o proračunu koji je podjednako neprihvatljiv i desnici i ljevici.
Naime, želeći uštedjeti 43,8 milijardi eura, kako bi počeo sanirati pomahnitali javni dug koji je u posljednjem kvartalu 2025. iznosio čak 114 posto BDP-a, Bayrou je istodobno odlučio smanjiti socijalna davanja te je odbio povisiti poreze, čime je razbjesnio i ljevicu i radikalnu desnicu koja je programski gledano socijalno sve osjetljivija.
Francuska fiskalna boljka datira još iz ere pandemije covida-19. Vlada se tada, naime, zadužila do grla kako bi pokušala izbjeći krah ekonomije, no sljedeće vlade nisu uspjele pronaći model kojim bi se dug pokušao vratiti u gabarite propisane EU: 60 posto BDP-a.
Imena koja se ističu
Dobro upućeni izvori iz Elizejske palače tvrde da je Macron itekako svjestan dramatičnosti situacije te istodobno s pokušajem guranja proračunskog prijedloga radi i na opcijama B i C. Portal Euractiv.com najviše šanse, 60 posto, daje scenariju u kojem centristi predvođeni Macronom uz podršku republikanaca izaberu novog premijera. U tom se kontekstu spominje nekoliko imena, a predvode ih aktualni ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau i njegovi kolege iz vlade, ministar obrane Sébastien Lecornu, ministar pravosuđa Gérald Darmanin i ministar gospodarstva Éric Lombard.
Opcija koja je na stolu, ali ima najmanje šanse, jest scenarij u kojem socijalisti - relativni pobjednici prošlogodišnjih prijevremenih izbora - nametnu svojeg kandidata za premijera. No, problem je u tome što tu opciju ne bi podržali republikanci kojima su socijalisti Jean-Luca Mélenchona sami po sebi crvena krpa.
Kao posljednji scenarij izgledna je i opcija raspisivanja novih prijevremenih parlamentarnih izbora, drugih u nešto više od godine dana. No, ta je opcija izuzetno riskantna jer se Francuzima jednostavno ne da toliko često izlaziti na birališta, osobito ne kako bi birali sazive parlamenta koji uporno - iz manje ili više pukog obostranog inata - sustavno ne uspijeva dogovoriti većinu i proračun - piše Jutarnji list.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....