Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva želi doznati što točno američki predsjednik Donald Trump podrazumijeva pod izjavom da Ukrajina i Rusija imaju 50 dana da postignu dogovor.
"Naravno da bismo voljeli razumjeti što stoji iza ove izjave o 50 dana. Prije toga su već postavljani rokovi od 24 sata i 100 dana – sve smo to već vidjeli. Doista nas zanima koja je motivacija američkog predsjednika", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u kineskom gradu Tienđinu.
Lavrov je ponovio da je Washington i ranije postavljao rokove u kontekstu rata u Ukrajini, ali da se, prema ruskoj ocjeni, iza njih ne krije konkretna strategija. Njegov komentar dolazi dan nakon što je Trump pojačao diplomatski pritisak najavom da će, ako se ne postigne dogovor, Rusiji biti uvedene nove carine, a Ukrajini će preko NATO-a slati "vrhunsko oružje".
Moskva zasad nije službeno odgovorila na prijetnju carinama, ali Lavrov je nagovijestio da Rusija pokušava procijeniti koliko ozbiljno Trumpova administracija misli provesti najavljene mjere.
Tri ruska izvora, rekla su da Putin neće zaustaviti rat pod pritiskom Zapada i vjeruje da Rusija - koja je preživjela najteže sankcije koje je nametnuo Zapad - može podnijeti daljnje ekonomske poteškoće, pa i stopostotne carine, prenosi Reuters.
Unatoč nekoliko telefonskih poziva između Trumpa i Putina te posjeta Rusiji američkog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, ruski čelnik smatra da nije bilo detaljnih rasprava o osnovama mirovnog plana, rekao je izvor.
Kao što je poznato šef NATO-a Mark Rutte jučer je izjavio da se radi o iznimno važnoj odluci. Trump je na konferenciji poslao ultimatum Rusiji od 50 dana, nakon kojih idu sankcije i to carine od 100 posto.
- Ovo je stvarno veliko. Zaista. Donijeli smo odluku, a to je da želimo da Ukrajina ima i zadrži sposobnost da se obrani od Rusije. Ovo se nadovezuje na veliki uspjeh NATO-a, pet posto izdvajanja za obranu kako bi povećali svoju proizvodnju, ovo je također ponovni iskorak Europe. U kontaktu sam s puno zemalja: Njemačkom, Finskom, Danskom, Švedskom, Norveškom, Velikom Britanijom, Nizozemskom, kao i Kanadom. Sve žele biti dio toga. I to je samo prvi val, a bit će ih još. Kroz NATO sustav radit ćemo kako bismo vidjeli što Ukrajini treba i kako bismo kreirali pakete pomoći, kazao je Rutte.
Podsjetio je kako to sve to znači da će Ukrajina dobiti pristup vojnoj opremi, zračnoj opremi, ali i projektilima, streljivu…
"Za Ukrajinu je to sjajna vijest. Kao što je rekao i predsjednik Donald Trump, spomenute zemlje će brže prosljeđivati oružje prema Ukrajini", naveo je.
Financial Times, pozivajući se na dvije osobe upoznate s razgovorom Trumpa i Zelenskog, objavio je da je američki predsjednik pitao svog ukrajinskog kolegu može li pogoditi vojne ciljeve duboko u Rusiji ako mu osigura dalekometno oružje.
Rusija, koja kontrolira gotovo petinu ukrajinskog teritorija, napredovala je za oko 1415 četvornih kilometara u posljednja tri mjeseca, prema podacima DeepStateMapa, obavještajne karte sukoba otvorenog koda.
„Apetit dolazi s jelom“, rekao je prvi izvor za Reuters, što je značilo da bi Putin mogao tražiti više teritorija ako se rat ne zaustavi. Druga dva izvora neovisno su potvrdila isto.
Rusija trenutno kontrolira Krim, koji je anektirala 2014. godine, plus cijelu istočnu regiju Luganska, više od 70% Donjecke, Zaporiške i Hersonske oblasti te dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....