Donald Trump u studenome možda doista izgubi međuizbore u SAD-u, ali zato ih prilično uspješno dobiva u Latinskoj Americi. Utrakonzervativni val, kojemu je bio glavni sponzor i logističar, ostvario je u nedjelju ključnu pobjedu u Brazilu, onu koja će vjerojatno biti odlučujuća i u drugom krugu za tri tjedna. Senator Flavio Bolsonaro (45), staroga Bolsonara sin, pobijedio je u prvom krugu predsjedničkih izbora s 47 posto važećih glasova, dok je 45 posto dobio postojeći lijevi predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva (80). Politički nasljednik krajnje desničarskog klana Bolsonaro dobio je bitku protiv jednog od najutjecajnijih političara u Latinskoj Americi zadnjih desetljeća, koji je na čelu Brazila proveo punih 11 godina.
Lulin treći predsjednički mandat obilježen je dramatičnim početkom – pokušajem puča Bolsonara starijeg 8. siječnja 2023. – te carinama kojima je predsjednik Donald Trump kaznio Brazil zbog glasanja za ljevicu i tobožnjeg "lova na vještice" tj. na svog saveznika Bolsonara. Prije četiri godine Brazilci su veteranu Luli, vođi Radničkog pokreta, bili dali drugu priliku s misijom spašavanja demokracije i on je tad izveo spektakularno političko uskrsnuće nakon pakla zatvora. Nikad prije Brazil nije imao osamdesetogodišnjeg predsjednika, a ni izabranog vođu s tako dugim mandatom. Čini se da klatno "zatvor pa uspon na vlast" sad uz Trumpovu pripomoć kreće u drugom smjeru. Ako pobijedi i u drugom krugu, Flaviju Bolsonaru prvi je prioritet pomilovati svog patrijarha, koji služi 27-godišnju kaznu zbog zavjere i državnog udara nakon poraza 2022. godine, a koja je propala jer ga ključni generali nisu htjeli podržati. Aktualnim rezultatom Bolsonarov pokret svakako pokazuje mišiće i stratešku naklonost SAD-a, te se približava povratku na tron u vodećem gospodarstvu Latinske Amerike.
Sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara (2019. – 2022.) nadao se čak osigurati svoje predsjedništvo u prvome izbornom krugu, ali nedostajala su mu dva postotka da bi prešao potrebnu polovicu svih važećih glasova. Zato će Lula i Bolsonaro mlađi opet na izborni ogled za tri tjedna, 25. listopada. U svojoj prvoj izjavi nakon pobjede Flavio Bolsonaro je naglasio da "Brazil želi promjene", nakon što je zahvalio 56 milijuna birača, koji su ga podržali znatno više nego njegova oca prije četiri godine. Njegov vremešni rival, Lula da Silva, kazao je medijima u hotelu u Sao Paulu da je izborni rezultat u politici često neočekivan, te je podsjetio na svoja tri izborna poraza na početku karijere.
"Flavio Bolsonaro predstavlja neizvjesnost za Brazil", upozorio je Lula, kritizirajući prljavu prošlost obitelji Bolsonaro, njihove bliske veze s paravojnim milicijama i skandal s korupcijom i krivotvorenim magisterijem. Za progresivce glasanje za Lulu znači obranu prava siromašnih, ali i građanskih prava osvojenih za žene, homoseksualce, domorodačko stanovništvo... Većina ga smatra jedinim sposobnim pobijediti bolsonarizam, pokret sačinjen od kolonijalnog služenja Americi i goleme kapitalističke pohlepe.
Vođa Radničke stranke, baš kao i Andrej Plenković, očekivao je svoj četvrti mandat na vlasti i smatrao ga je itekako zasluženim. No debakl u prvom krugu sad izgleda prilično poguban za čitavu ljevicu, jer je Lula bio praktički jedini progresivni kandidat. Jedina šansa u drugom krugu mu je mobilizirati što veći broj izbornih apstinenata, jer su njegovu suparniku gotovo zajamčeni glasovi diskvalificiranih desničarskih kandidata. Flavio Bolsonaro pod istragama je zbog korupcije, no desnicu u Brazilu, baš kao i onu kod nas, to nimalo ne smeta. Sinovljeva pobjeda bit će i pobjeda ćaće, Jaira Bolsonara, koji služi 27-godišnju kaznu u kućnom pritvoru zbog pokušaja puča kojega je poduzeo kako bi ostao na vlasti nakon što je izgubio izbore od Lule 2022. godine. Njegov najstariji sin obećao mu je već sigurno pomilovanje ako postane predsjednik: pravosuđe u rukama desničara posvuda je pravi Diznilend za kriminalce, lopove i razne prijestupnike.
Konzervativna desnica pokazala je snagu u Brazilu i u drugim izbornim bitkama. Guverner Sao Paula Tarcisio de Freitas odnio je veliku pobjedu nad svojim suparnikom Fernandom Haddadom, kandidatom za Lulina nasljednika. To su bili megaizbori na kojima su Brazilci također birali svih 27 guvernera, 513 mjesta u Zastupničkom domu, 54 od 81 mjesta u Senatu i sva državna zakonodavna tijela. Liberalna stranka obitelji Bolsonaro dobila je većinu u Kongresu, otvarajući put smjeni sudaca Vrhovnog suda i amnestiji za sve svojedobno osuđene za pokušaj puča u Brasiliji. S pobjedom desnice institucionalan postaje i najradikalniji nepotizam: supruga Flavija Bolsonara Michelle (44), kao i dvojica njegovih sinova, Carlos i Jair Renan, izabrani su također u Kongres. Svaka sličnost s obiteljskim biznisom klana Trump, naravno, nije nimalo slučajna: politika je odavno postala privatna buržujska zabava.
Savezna policija u Brazilu istražuje navode o miješanju SAD-a u tamošnje izbore obilnim financiranjem sebi sklonih organizacija, piše Guardian. Na samim izborima ipak nije bilo značajnijih incidenata osim oluja koje su ostavile nekoliko biračkih mjesta bez struje. Brazilci na izborima za tri tjedna odlučuju puno više od toga kojem će predsjedniku povjeriti uzde zemlje: biraju hoće li ultradesničarskim putem koji je trasirao Trump i koji slijedi dobar dio Latinske Amerike, ili će, uz Meksiko, ostati glavni progresivni bastion kontinenta. Demonstracija sile koju su bolsonarosi izveli u Brazilu dolazi nakon slične pobjede Abelarda de la Esprielle u Kolumbiji i Keiko Fujimori u Peruu. Znatno prije "trumpovski" desničarski kandidati ostvarili su pobjede i u Argentini, Boliviji, Čileu, Ekvadoru i Hondurasu, a Venezuela je okupirana izravnom vojnom intervencijom Washingtona. Pobijedi li Bolsonaro mlađi koncem mjeseca i u Brazilu, uz patetični izborni slogan "Bog, zemlja, obitelj i sloboda", Trump će imati dovoljno savezničkih zemalja za evakuaciju nakon svog izbornog poraza u SAD-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....