KLJUČNI DOGAĐAJI
• Trump kaže da bi novi iranski vrhovni vođa mogao biti mrtav. Iran: Živ je i zdrav
• Iran nastavlja napadati zemlje Zaljeva
• IRGC poručuje da će ‘progoniti i ubiti‘ Benjamina Netanyahua
• Kuvajtski medij: Modžtaba Hamenei je u Moskvi
• Kina odgovorila Trumpu
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
Kallas poslala poruku Trumpu: ‘Nemamo apetita za to‘
Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da su ministri vanjskih poslova pokazali "jasnu želju" za jačanjem pomorske misije na Bliskom istoku.
Međutim, Kallas je rekla da za sada nemaju "apetita" za proširenje svog mandata na Hormuški tjesnac.
"U našim raspravama postojala je jasna želja za jačanjem ove operacije, ali za sada nije bilo apetita za promjenom mandata operacije", dodala je.
Ovi komentari su uslijedili nakon što je Donald Trump ponovio svoj apel drugim zemljama da pomognu SAD-u u Hormuzu.
Trump se obrušio na Britaniju
Donald Trump je rekao da "nije zadovoljan" Ujedinjenom Kraljevinom i da je "vrlo iznenađen" njihovim odgovorom na rat u Iranu.
Rekao je da Britanija "dloista nije htjela pomoći" protiv Irana u Hormuškom tjesnacu
"Rekao sam, ne želite to učiniti? Bili smo s vama. Vi ste naš najstariji saveznik i trošimo puno novca na NATO i sve te stvari kako bismo vas zaštitili."
U nekim trenucima, američki predsjednik je, kako prenosi Sky News, izgledao kao da je sugerirao da je zamolio britanskog premijera Keira Starmera da pošalje dva nosača zrakoplova na Bliski istok, bez da ga je imenovao. "Nije to zapravo htio učiniti", rekao je Trump.
‘Macron je spreman pomoći‘
Sugerirao je da je britanski premijer kasnije ponudio slanje brodova, ali ponuda je odbijena jer je rat "u biti završio". "Mislim da je to užasno", rekao je.
Također je ostavio otvorena vrata za uključivanje Velike Britanije u sukob, rekavši: "Nisam bio zadovoljan Ujedinjenom Kraljevinom. Mislim da će biti uključeni, možda, ali trebali bi biti uključeni s entuzijazmom."
Međutim, američki predsjednik je rekao je da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, za kojeg je rekao da je spreman pomoći u deblokiranju Hormuškog tjesnaca.
Očekuje se da će državni tajnik Marco Rubio objaviti imena zemalja koje su spremne pomoći Sjedinjenim Državama.
Sky News: Nove lažne tvrdnje Donalda Trumpa
Tijekom obraćanja u Bijeloj kući, Donald Trump je spomenuo "neke zemlje [gdje] imamo 45.000 vojnika koji ih štite od opasnosti". Ne imenovavši ih, ustvrdio je da su zamoljene da doprinesu minolovcima za osiguranje brodskog puta u Hormuškom tjesnacu, ali da su mu odgovorile: "Pa, radije se ne bismo miješali, gospodine".
No, Sky News napominje da ne postoje zemlje u kojima je pojedinačno stacionirano 45.000 američkih vojnika, iako se vjeruje da je otprilike taj broj vojnika stacioniran u zemljama Bliskog istoka.
Trump je opisao traženu pomoć kao "vrlo mali" pothvat i obećao da će Iranci ispaliti "vrlo malo streljiva... jer im nije ostalo mnogo streljiva".
Rekavši da su zemlje izrazile strah od iranskih odmazdi, američki predsjednik je ustvrdio da je Iran "tigar od papira".
Također, kako se navodi, u digresiji tijekom komentara, Trump je ustvrdio da je predvidio da će Osama bin Laden "srušiti Svjetski trgovački centar" u svojoj knjizi godinu dana prije napada 11. rujna.
No, to je, kako ističe Sky News, lažna tvrdnja koja je više puta opovrgnuta - kako se navodi, Trump samo usputno spominje Bin Ladena u knjizi iz 2000. na koju se referira i ne daje nikakvo upozorenje na njega.
Trump o Hormuzu: ‘Neki nisu entuzijastični da nam pomognu, rekao sam da nas neće štititi‘
U Bijeloj kući počela je konferencija za novinare Donalda Trumpa. Trump je ocijenio da druge zemlje nisu "entuzijastične" oko pomoći SAD-u u Hormuškom tjesnacu, ustvrdivši da SAD "napada" iransku sposobnost da ugrozi komercijalnu plovidbu u Hormuškom tjesnacu, prenosi BBC.
Trump kaže "već smo se pobrinuli za Iran" i ponovno pozvao druge zemlje "da dođu i pomognu nam s tjesnacem", rekavši da za to ima podršku "niza" čelnika.
No, ustvrdio je da su neke zemlje već su na putu da pomognu i ponudile pomoć, ustvrdio je te se narugao zemljama koje nisu toliko "entuzijastične" oko pomoći SAD-u: "Rekli su da se radije ne bi miješali... Znam da ćemo ih zaštititi i ako nam ikad zatreba pomoć, neće biti tu za nas."
"Neke su zemlje kojima smo pomagali mnogo, mnogo godina. Štitili smo ih od užasnih vanjskih izvora, a one nisu bile toliko oduševljene. I razina entuzijazma mi je važna", rekao je.
No, odbio je imenovati zemlje koje su ponudile pomoć, rekavši: "Volio bih reći njihova imena, ali iskreno, ne znam bi li to htjeli ili ne jer možda ne žele biti meta." Najavio je da će imena tih zemalja naknadno biti objavljena.
‘Rekao sam da nas neće štititi kad ćemo trebati‘
"Oduvijek sam smatrao da je to slabost NATO-a, to mi ćemo ih zaštititi", rekao je, žaleći se na odbijanje drugih zemalja da pomognu SAD-u na Bliskom istoku. "Ali uvijek sam govorio, kada će nam biti potrebno, oni nas neće zaštititi".
Svih 30 iranskih brodova za postavljanje mina uništeno je, rekao je, ali je dodao da ne zna je li Iran postavio ikakve mine u tjesnacu.
Trump je rekao da su SAD do sada u ratu pogodile 7000 ciljeva i potopile više od 100 brodova.
"Doslovno su uništeni", rekao je predsjednik, dodajući da su zračne snage i mornarica zemlje nestale, njihovi vođe su nestali, a njihova protuzračna tehnologija je "desetkovana".
SAD i Izrael "rade ono što je trebalo učiniti prije mnogo godina", kaže. Dodaje da su SAD danas napale tri postrojenja u Iranu gdje su se proizvodili dronovi i projektili.
Također se osvrnuo na američko bombardiranje otoka Harg prošli tjedan, rekavši da su uništili sve osim "cijevi" u kojima drže naftu. No, jasno je dao do znanja da može promijeniti mišljenje, dodajući da će uništavanje nafte trajati samo "koju minutu".
SAD: ‘Nemamo problema s prolaskom brodova kroz Hormuški tjesnac‘
Sjedinjene Države su "nemaju problema" s nekim iranskim, indijskim i kineskim brodovima koji zasad i dalje prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je u ponedjeljak američki ministar financija Scott Bessent, dodajući da će svaka akcija za ublažavanje viših cijena [nafte] ovisiti o tome koliko će dugo trajati rat s Iranom.
"Vidimo da sve više i više brodova s gorivom počinje prolaziti. Iranski brodovi već izlaze, a mi smo to dopustili kako bismo opskrbili ostatak svijeta. Sada smo vidjeli kako indijski brodovi izlaze... vjerujemo da su izašli i neki kineski brodovi", rekao je za CNBC u intervjuu.
"To bi se trebalo pojačavati prije nego što se u Zaljevu pojave flote ili snage za zaštitu [tankera]. Dakle, mislimo da će doći do prirodnog otvaranja koje će Iranci pustiti. I za sada smo s tim u redu. Želimo da svijet bude dobro opskrbljen", rekao je Bessent.
Na pitanje postoje li kakvi alati koje bi Trumpova administracija mogla koristiti za ublažavanje viših cijena i utjecaja rata osim oslobađanja rezervi nafte, Bessent je za CNBC rekao da to "ovisi o trajanju sukoba".
U međuvremenu je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da Teheran nije tražio prekid vatre niti razmjenjivao poruke sa SAD-om te da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren "za naše neprijatelje".
Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je u ponedjeljak da je spremna osloboditi dodatne rezerve nafte "ako bude potrebno" usred, kako kaže, "najvećeg poremećaja u opskrbi u povijesti globalnog tržišta nafte".
Trump najavio konferenciju za novinare
Američki predsjednik Donald Trump najavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da će održati konferenciju i odgovarati na pitanja novinara prije ručka s članovima Odbora Trump Kennedy Centra, što je prvotno najavljeno za 16:45 po hrvatskom vremenu.
Konferenciju za novinare će održati nakon što je u nedjelju navečer izjavio da nije spreman proglasiti pobjedu protiv Irana, iako je SAD, kako je ustvrdio, vojno i ekonomski desetkovao zemlju, kako je prenio The Hill.
Trump inzistira na globalnoj pomoći u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, jer 17-dnevni rat s Iranom usporava protok nafte i plina, što su europski i drugi saveznici, poput Japana i Australije, redom odbili.
ABC kaže da eueropski saveznici traže više informacija o ratnim ciljevima Donalda Trumpa na Bliskom istoku prije slanja ratnih brodova koji bi štitili tankere s naftom u prolasku kroz Hormuški tjesnac.
Američki predsjednik zatražio je od saveznika - uključujući Francusku, Kinu, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju - da pomognu u osiguranju tjesnaca za globalni brodski promet, nakon što je Iran zaprijetio da će ciljati brodove usred rata sa SAD-om i Izraelom.
U intervjuu za Financial Times, upozorio je da "ako ne bude odgovora ili ako bude negativan odgovor, mislim da će to biti vrlo loše za budućnost NATO-a".
Katar: Presreli smo drugi val projektila iz Irana
Glavna voditeljica BBC-a, Maryam Moshiri, ranije je izvijestila da je čula četiri eksplozije nakon lansiranja katarske protuzračne obrane nakon ovog prvog napada.
Katarsko ministarstvo obrane tvrdi da je drugi val "uspješno presretnut".
Bijela kuća brani Trumpov zahtjev za pomoć saveznika: ‘Oni imaju korist od akcije, Iran nije prijetnja samo nama‘
Glasnogovrnica Bijele kuće Karoline Leavitt upitana je za zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da se američki saveznici pridruže Washingtonu u osiguravanju sigurnog prolaza za brodove u Hormuškom tjesnacu usred iranskih napora da blokira morski prolaz, ključnu rutu za prijevoz nafte, kao odgovor na američko-izraelsku ofenzivu protiv Irana, što saveznici redom odbijaju.
"Ove druge zemlje imaju velike koristi od američke vojske koja uklanja prijetnju Irana", rekla je Leavitt novinarima ispred Bijele kuće.
"Odmetnuti iranski režim već dugo ne predstavlja prijetnju samo Sjedinjenim Američkim Državama, već i našim partnerima u Zaljevu i arapskim zemljama u regiji", rekla je ona, ukazujući na iranske napade na civilne ciljeve u protekla dva i više tjedna i napominjući da iranske rakete također imaju potencijal dosegnuti Europu.
Ni Španjolci neće sudjelovati u misijama u Hormuškom tjesnacu
Španjolska neće sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji u Hormuškom tjesnacu jer smatra da je američko-izraelski rat protiv Irana ilegalan, rekli su u ponedjeljak ministri obrane i vanjskih poslova u Madridu.
Lijeva koalicijska vlada pod vodstvom premijera Pedra Sancheza kritizirala je napad SAD-a i Izraela te je zabranila američkim vojnim avionima korištenje baza na jugu Španjolske za akcije protiv Irana.
Ministrica obrane Margarita Robles odbacila je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom podrškom u osiguravanju plovnog puta koji je Teheran blokirao za promet naftnih tankera.
- Španjolska trenutno ne razmatra nikakvu misiju u Hormuškom tjesnacu jer je to ilegalni rat u kojem je puno mrtvih. Cilj mora biti prestanak rata, i to odmah, rekla je Robles u obraćanju medijima.
Trump je prethodno upozorio na ‘vrlo lošu budućnost‘ za saveznike unutar NATO-a koji se ne pridruže akciji u Hormuškom tjesnacu.
Situacija u tjesnacu ozbiljno zabrinjava Europu, ali pozicija Europske unije trebala bi biti da rat mora prestati bez obzira na ekonomske čimbenike, izjavio je ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.
- Ne smijemo činiti ništa što bi dodatno pojačalo napetost ili dovelo do daljnje eskalacije situacije, rekao je novinarima u Bruxellesu.
Neke članice EU-a, poput Njemačke, Italije ili Grčke, također su naznačile da se neće pridružiti vojnim operacijama u tjesnacu, dok druge, uključujući Dansku, još nisu donijele odluku.
Starmer: ‘Nećemo ući u širi rat s Iranom‘
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da se Britanija neće uvuči u širi rat s Iranom, ali će raditi sa saveznicima na ‘održivom kolektivnom planu‘ za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, što po njemu neće biti lak zadatak.
Američki predsjednik je oštro kritizirao Starmera što isprva nije podržao američko-izraelske napade na Teheran i ovog je vikenda rekao da bi Britanija, Kina, Francuska, Japan i Južna Koreja trebali u regiju poslati ratne brodove radi otvaranja tog prolaza.
Starmer je na konferenciji za novinare izjavio da je ponovno otvaranje tjesnaca jedini način da se stabiliziraju energetska tržišta i da sa saveznicima u Europi, u Zaljevu i SAD-u razgovara o planu za sigurnu plovidbu. Dodao je da to ne bi bila misija NATO-a.
- Na kraju moramo otvoriti Hormuški tjesnac da bismo osigurali stabilnost na naftnom tržištu. To nije lak zadatak, izjavio je Starmer novinarima.
Oko petine nafte i ukapljenog plina na svijetu prolazi tjesnacem, uskim prolazom između Irana i Omana. Nakon što je Teheran efektivno zatvorio tjesnac cijena nafte skočila je na više od stotinu dolara po barelu.
Starmer je rekao da Britanija ‘poduzima sve neophodne korake da bi obranila sebe i svoje saveznike i da se neće uvuči u širi rat‘.
Dodao je da njegova zemlja i saveznici razmatraju koja sredstva mogu zajednički angažirati i da žele da u planu sudjeluje što više zemalja.
Starmer je rekao da je u nedjelju navečer razgovarao s Trumpom o Hormuškom tjesnacu i odbacio ocjene da su odnosi s ključnim britanskim saveznikom narušeni zbog njegova odnosa prema ratu.
Starmer je istaknuo da je s Trumpom razgovarao ‘na način koji se očekuje između dva saveznika i dvojice čelnika‘ i da je s američkim predsjednikom u ‘dobrim odnosima‘.
Njemačka poslala odbijenicu Trumpu: ‘Nećemo sudjelovati‘
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul isključio je sudjelovanje Njemačke u osiguravanju Hormuškog tjesnaca u ovom trenutku. ‘Nećemo sudjelovati u ovom sukobu‘, rekao je Wadephul u emisiji Bericht aus Berlin (Izvještaj iz Berlina).
Rekao je kako mu je iz SAD-a i Izraela poručeno da se njihovi napadi odnose na uništavanje iranskih vojnih sposobnosti – posebno nuklearnog i raketnog programa. Njemačka očekuje da bude informirana kada se to postigne, dodao je u emisiji na javnom servisu ARD-u: ‘Tada ćemo vrlo rado sudjelovati u pokretanju pregovora‘.
Eksplozije u Teheranu
Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su da su započele s masovnim zračnim napadom na Iran. U objavi na Telegramu, IDF kaže: ‘IDF je upravo započeo široke napade usmjerene na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u Teheranu, Shirazu i Tabrizu.‘"
Kina: ‘Zaustavite borbe odmah‘
- Kina ne daje potporu SAD-u u sukobu s Iranom, kazao je glasnogovornik MVP Kine.
- U kontaktu smo sa svim stranama u vezi s trenutačnom situacijom i predani smo promicanju smirivanja napetosti i stabilizaciji situacije, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian na redovnoj konferenciji za medije.
Pretpostavlja se da je Kina jedna od najmanje sedam zemalja od kojih američki predsjednik Donald Trump traži veću potporu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Trump je za Financial Times rekao da bi Kina trebala igrati važnu ulogu, budući da većina kineskog uvoza nafte prolazi upravo kroz taj tjesnac. Kineski glasnogovornik poručio je kako Peking poziva sve strane da odmah prekinu borbe kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba i šire gospodarske posljedice.
Ideja Kaje Kallas za deblokadu Hormuškog tjesnaca
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas naznačila je da bi se u Hormuškom tjesnacu mogao koristiti sličan model kao u Crnom moru za deblokiranje izvoza ukrajinskog žita.
"Razgovarala sam s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom o tome je li moguće imati istu vrstu inicijative kao što smo imali u Crnom moru za izvoz žita iz Ukrajine, jer je zatvaranje Hormuškog tjesnaca iznimno opasno za opskrbu naftom i energijom Azije", izjavila je Kallas prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Kroz Hormuški tjesnac, koji Iran sada blokira, prolazi oko 20 posto svjetskog prometa naftom, od čega najveći dio, 85 posto, ide u azijske zemlje.
Osim nafte, veliki je izazov izvoz gnojiva. "Ne bude li gnojiva ove godine, sljedeće će nedostajati hrane", rekla je Kallas.
U ljeto 2022. postignut je dogovor između Ujedinjenih naroda, Turske i Rusije o dopuštanju izvoza putem sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru.
Kallas je rekla da će ministri također razgovarati o tome je li moguće promijeniti mandat misije EU-a Aspides, koja je trenutačno zadužena za zaštitu brodova u Crvenom moru od jemenskih hutista.
"Razgovarat ćemo s državama članicama je li moguće stvarno promijeniti mandat ove misije. Poanta je u tome jesu li države članice spremne zapravo koristiti ovu misiju - jer želimo imati sigurnost u ovoj regiji, onda bi bilo najlakše zapravo već koristiti operaciju koju imamo u regiji", istaknula je šefica europske diplomacije.
Kallas je naglasila da je važno ne izgubiti fokus na pomoć Ukrajini zbog pažnje koja je sada usmjerena na Bliski istok.
Osudila je američko ukidanje sankcija za izvoz ruske nafte kao "opasan presedan". "To donosi više novca Rusiji, kao što i zatvaranje Hormuškog tjesnaca ide u korist Rusije za financiranje rata protiv Ukrajine", rekla je.
Izraelski ministar: Rat će potrajati još tjednima
Izraelski ministar kulture i sporta, Miki Zohar, upozorio je naciju da se pripremi za eskalaciju sukoba u narednim danima. U razgovoru za izraelsku radio stanicu Radio 103FM, Zohar je iznio procjenu da će američko-izraelska vojna operacija potrajati znatno duže nego što je najavljeno.
"Znamo da bi u nadolazećim danima moglo doći do eskalacije. Cijela država Izrael, svi mi, moramo biti spremniji u danima koji su pred nama.“
„Vrlo je vjerojatno da će rat potrajati još nekoliko dugih tjedana. Svi se moramo naoružati strpljenjem i snagom jer proces demontiranja prijetnji s kojima se suočavamo zahtijeva vrijeme", zaključio je ministar Zohar.
Izrael započeo s kopnenom akcijom u Libanonu
Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su putem Telegrama da su započele s ciljanim kopnenim operacijama protiv Hezbolaha. Prema službenom priopćenju, operacija se odvija u južnom Libanonu, a njezin je primarni cilj "demontiranje terorističke infrastrukture“ u toj regiji.
Prije samog ulaska kopnenih trupa, IDF je izveo niz zračnih udara na brojne ciljeve u Libanonu.
Napad dronom u UAE: Požar u industrijskoj zoni, obustavljen rad luke
U velikoj industrijskoj zoni u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je požar nakon napada bespilotnom letjelicom. Lokalne službe pokušavaju obuzdati vatru u Fujairahu, gdje se nalazi i najveća luka u zemlji, priopćio je medijski ured Fujairaha. U napadu nije bilo žrtava.
Operacije utovara nafte u luci obustavljene su nakon napada, potvrdila su dva izvora za agenciju Reuters. Industrijska zona Fujairah bila je meta napada nekoliko puta tijekom sukoba, uključujući i onaj 3. ožujka.
Cijene nafte snažno porasle drugi tjedan zaredom
Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, pa su u dva tjedna od napada SAD-a i Izraela na Iran cijene skočile više od 40 posto.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata‘, koje su od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije dva tjedna skočile više od 40 posto.
Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine.
Posljedica je to eskalacije krize na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Iranska vojska upozorava Dubai
Iranska vojska upozorila je stanovnike pojedinih područja u Dubaiju i Dohi da bi u narednim satima mogli uslijediti napadi zbog prisutnosti američkih vojnih elemenata, javlja iranska državna novinska agencija Fars.
Prema tom izvješću, upozorenje se odnosi na zone u kojima se nalaze američke vojne instalacije ili objekti povezani s američkom vojskom.
WSJ: Sjedinjene Države pripremaju međunarodnu koaliciju za Hormuz
SAD pripremaju najavu međunarodne koalicije koja bi pratila trgovačke brodove kroz Hormuški tjesnac kako bi se osigurala plovidba u toj ključnoj pomorskoj ruti usred eskalacije sukoba s Iranom, javlja Wall Street Journal.
Prema tom izvješću, plan je organizirati pratnju komercijalnih brodova kako bi se zaštitili tankeri i teretni brodovi koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, jedan od ključnih energetskih koridora na svijetu. U uobičajenim okolnostima tim prolazom prolazi gotovo petina globalne trgovine naftom. No rat i iranski napadi na brodove ozbiljno su poremetili pomorski promet i dodatno pogurali cijene energije, pa je tjesnac već gotovo dva tjedna praktički zatvoren za plovidbu.
Njemačka je, kako je Jutarnji ranije, izvijestio odbila sudjelovati u Trumpovoj misiji. S druge strane, britanski premijer Keir Starmer na temu Hormuza danas je razgovarao s Trumpom, dvojica čelnika dogovorila su se ostati u kontaktu, ali u ovom trenutku nije poznato hoće li Velika Britanija sudjelovati u misiji.
U raketnom napadu na aerodrom u Bagdadu više ozlijeđenih
Pet osoba je u nedjelju ozlijeđeno kada su rakete pale na međunarodnu zračnu luku u Bagdadu, gdje se nalazi i američki diplomatski centar unutar velikog vojnog kompleksa, objavili su irački sigurnosni izvori.
"Međunarodni aerodrom u Bagdadu i njegova okolica bili su mete pet raketa, pri čemu su ozlijeđene četiri osobe među zaposlenicima i sigurnosnim osobljem, kao i jedan inženjer", kaže se u priopćenju sigurnosnih službi.
Projektili su pali unutar kruga civilnog aerodroma, koji trenutno ne prima letove, na postrojenje za pročišćavanje vode, u blizini iračke vojne zračne baze i na zatvor visoke sigurnosti, navodi se u izjavi.
Ratom koji su 28. veljače pokrenuli Izrael i Sjedinjene Države protiv Irana, a koji je zahvatio Bliski istok, Irak je uvučen u sukob: proiranske iračke skupine tvrde da svakodnevno provode napade dronovima na američko vojno osoblje ili na naftna postrojenja, dok su položaji tih oružanih frakcija meta napada koji se pripisuju Washingtonu ili Izraelu.
U nedjelju navečer, sigurnosne snage pronašle su raketni bacač korišten u napadu na zračnu luku u regiji al-Radvanija jugozapadno od iračke prijestolnice, prema izjavi sigurnosnih službi.
Sigurnosni dužnosnici kazali su za agenciju AFP i da su tri drona srušena protuzračnom obranom.
Američko veleposlanstvo u Bagdadu također je bilo meta napada dronom u subotu ujutro, samo nekoliko sati nakon što su tri proiranska borca ubijena u zračnom napadu u Bagdadu koji se pripisuje Sjedinjenim Državama.
Kuvajtski portal: Novi iranski vođa liječi se u Moskvi
Kako tvrdi kuvajtski portal Al-Jarida, novi iranski vođa Modžtaba Hamenei u strogoj je tajnosti prebačen u Moskvu, gdje je zbog zdravstvenog i sigurnosnog stanja smješten u bolnicu te je po odmah podvrgnut uspješnoj operaciji i trenutno se liječi u privatnoj bolnici unutar jedne od predsjedničkih palača.
Prema povjerljivom izvoru kojeg navodi spomenuti kuvajtski portal, Hameneijeve ozljede zadobivene u američko-izraelskom bombardiranju 28. veljače zahtijevale su liječenje u vrhunski opremljenoj bolnici uz stalan liječnički nadzor. Takve uvjete postalo je nemoguće osigurati u Iranu zbog neprestanih zračnih napada, a pogotovo nakon što je Izrael objavio da će novi vođa biti njihova meta.
Nadalje, izvor tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin osobno predložio liječenje Hameneija u Rusiji tijekom telefonskog razgovora s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeškijanom prošlog četvrtka.
Hamenei je prebačen u četvrtak navečer, a brigu o njemu preuzeli su ruski liječnici uz pomoć nekoliko iranskih kolega koji su ga pratili, navodi kuvajtski medij.
Istovremeno, iranski izvor rekao je za Al-Jaridu kako postoje ozbiljne indicije da je prvu poruku kojom se Hamanei obratio javnosti zapravo napisao Ali Larijani, glavni tajnik Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Navodi se da je poruka sadržajno identična nekim Larijanijevim ranijim izjavama.
Prema tom izvoru, Hamenei nije bio ni upoznat sa sadržajem govora, a sumnje dodatno pojačava činjenica da se nije pojavio u javnosti niti postoji zvučni zapis njegova obraćanja.
U američko-izraelskom ratu s Iranom više od 3000 mrtvih, većinom civila
Više od 3000 ljudi ubijeno je u izraelsko-američkim napadima na Iran, a potvrđeno je da je ubijeno više civila nego vojnog osoblja, prema najnovijim podacima američke mreže za ljudska prava HRANA.
Među poginulima je najmanje 1319 civila, uključujući 206 djece, izvijestila je aktivistička grupa HRANA, koja je podatke dobila od aktivističke mreže u Iranu, a poziva se i na izvješća zdravstvenog sektora, hitnih službi i zaposlenika civilnog društva.
Prema HRANA-i ubijeno je 1122 vojnika. Dodatnih 599 smrtnih slučajeva nije se moglo precizno pripisati ni vojsci ni civilnom stanovništvu, kaže se u izvještaju.
U posljednja 24 sata evidentiran je 21 smrtni slučaj. Svi poginuli su civili, a među njima je i jedno dijete, objavila je aktivistička grupa.
Po zadnjim službenim podacima iranskog ministarstva zdravstva u američkim i izraelskim napadima poginulo je ubijeno je 1200 ljudi, a ozlijeđeno ih je oko 10. 000.
Glasnogovornik izraelske vojske: Iranski rat trajat će najmanje još tri tjedna
Izraelska vojska planira još najmanje tri tjedna kampanje protiv Irana s "tisućama preostalih ciljeva", rekao je u nedjelju za američku televiziju CNN glasnogovornik izraelske vojske Effie Defrin.
"Pred sobom imamo još tisuće ciljeva. Spremni smo, u koordinaciji s američkim saveznicima na planove najmanje do židovskog blagdana Pashe, što je otprilike tri tjedna od danas. A imamo i veće planove za čak tri tjedna nakon toga", dodao je.
Pasha, ključan datum u židovskome vjerskom kalendaru, ove godine počinje 1. travnja navečer, kada se obitelji okupljaju da bi obilježile oslobođenje Židova iz egipatskog ropstva prije tisuća godina.
Izraelska vojska izvještava da su zračne snage izvele više od 400 nizova napada od početka obnovljenih neprijateljstava 28. veljače, posebno ciljajući iransku infrastrukturu.
Derin je CNN-u rekao da izraelska vojska "ne djeluje u skladu sa štopericom ili nekim rasporedom, već radi na postizanju svojih ciljeva". A cilj im je ozbiljno oslabiti iranski režim, rekao je brigadni general.
Govoreći o obnovljenim neprijateljstvima u južnom Libanonu, Defrin je rekao da je milicija Hezbolaha, koju podržava Iran, odlučila ostati izvan dvanaestodnevnog rata u lipnju prošle godine, no da se sada uključila.
"U lipnju su shvatili da je to ograničena kampanja u Iranu, pa nisu napadali. Sada kada je sve izašlo na vidjelo, pridružuju se", rekao je za CNN.
Američki veleposlanik Waltz najavljuje pregovore o otvaranju Hormuškog tjesnaca
Američki veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Mike Waltz izjavio je danas da su u tijeku pregovori o angažmanu drugih država na ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Waltzova izjava dolazi dan nakon što je predsjednik Donald Trump najavio da bi se saveznici mogli pridružiti Sjedinjenim Državama u slanju ratne mornarice radi osiguranja te ključne plovidbene rute, usred vojnih napada u Iranu.
U razgovoru za CNN-ovu emisiju "State of the Union", Waltz je istaknuo kako se o tome intenzivno razgovara te dodao da će SAD pozdraviti, potaknuti, pa i zahtijevati doprinos saveznika kako bi zaštitili vlastite gospodarske interese.
Povod za ovakve najave Trumpova je objava na društvenim mrežama od subote, u kojoj je ustvrdio da će druge zemlje u suradnji sa Sjedinjenim Državama poslati ratne brodove. U istoj je objavi izrazio očekivanje da će se toj inicijativi odazvati Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i ostali.
CNN je jučer zatražio pojašnjenje iz Bijele kuće te poslao upite nadležnima u Južnoj Koreji, Japanu, Kini i Francuskoj o eventualnom slanju pomorskih snaga u regiju.
Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo odgovorili su na upite, no nisu potvrdili slanje brodova. Glasnogovornik kineskoga veleposlanstva u Washingtonu pozvao je na trenutačni prekid neprijateljstava te poručio da sve strane dijele odgovornost za osiguranje stabilne i neometane opskrbe energijom.
Visoki dužnosnik japanske vlade ocijenio je da bi svaka odluka o slanju japanskih ratnih brodova na Bliski istok radi pratnje komercijalnih plovila naišla na znatne poteškoće.
Glasnogovornik britanskoga Ministarstva obrane kratko je poručio da Ujedinjeno Kraljevstvo trenutačno s partnerima i saveznicima razmatra niz opcija kako bi se zajamčila sigurnost plovidbe u tom području.
Američki obavještajci: Ali Hamenei bio je oprezan prema mogućnosti da njegov sin preuzme vlast
Američke obavještajne službe raspolažu informacijama kako je pokojni iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei, bio oprezan prema mogućnosti da njegov sin, Modžtaba Hamenei, preuzme vlast, doznaje CBS News.
Izvori navode da je stariji Hamenei zazirao od ideje da ga sin naslijedi jer ga je smatrao nedovoljno inteligentnim i neprikladnim za ulogu vođe.
Obavještajni podaci također ukazuju na to da je otac bio svjestan problema u sinovu osobnom životu.
Modžtaba Hamenei nije viđen u javnosti otkako je 8. ožujka izabran za vrhovnog vođu, no iranski ministar vanjskih poslova u nedjelju je izjavio da je on dobrog zdravlja i da u potpunosti kontrolira situaciju.
Iran je pokrenuo novi niz napada na Izrael
Izraelske obrambene snage (IDF) izdale su novo upozorenje, rekavši da su otkrile rakete ispaljene iz Irana.
Ovo je već peti val napada u roku od devet sati.
Izraelske hitne službe kažu da nije bilo prijavljenih žrtava nakon najnovijih napada iz Irana.
Vlasti dodaju da timovi za potragu i spašavanje nastavljaju raditi u područjima odakle su stigla izvješća o napadima.
U međuvremenu, na društvenim se mrežama pojavljuju snimke posljedica napada na Tel Aviv.
Iranski vođa živ i zdrav, kaže ministar vanjskih poslova
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči, dao je intervju za The New Arab te progovorio o nekoliko važnih točaka.
"Vođa revolucije je dobrog zdravlja i u potpunosti upravlja situacijom", stoji u objavi ta Telegramu koja sažima intervju. Podsjetimo, Donald Trump sinoć je sugerirao da je Modžtaba Hamenei možda mrtav.
"Okupacija otoka Harg bila bi veća pogreška od napada na njega", stoji dalje u Aragčijevoj objavi.
Iranski ministar vanjskih poslova jučer je zaprijetio američkim trupama ako Washington pokuša zauzeti otok, koji prerađuje 90% iranskog izvoza nafte.
"Hormuški tjesnac otvoren je za sve, osim za američke brodove i njihove saveznike." Američki izvori su prethodno rekli da Iran postavlja mine u brodskom putu, uskom grlu za svjetske zalihe nafte.
„Izrael bi mogao stajati iza napada na civilne ciljeve u arapskim zemljama kako bi naštetio odnosima s Iranom“, navodi se u objavi.
„Amerikanci su izgradili dron sličan našem dronu Shahed, nazvan Lucas, i njime napadaju ciljeve u arapskim zemljama.“
Bahrein, UAE i Saudijska Arabija izvijestili su o novim napadima ovog vikenda, a Iran je jučer najavio buduće napade na, kako je rekao, američke vojne ciljeve u tri luke UAE.
„Naši napadi usmjereni su samo na američke baze i interese u regiji“, stoji nadalje u sažetku intervjua.
Što se, pak, kraja rata tiče, Aragči je rekao:
„Do sada nije predložena nikakva konkretna inicijativa za završetak rata“, navodi se u objavi. „Pozdravit ćemo svaku regionalnu inicijativu koja vodi pravednom završetku rata.“
Prijavljeni su i napadi na druge zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Saudijsku Arabiju, Kuvajt i Katar.
Saudijsko ministarstvo obrane priopćilo je da je tijekom noći oborilo šest iranskih balističkih projektila u regiji Al Harj, gdje se nalazi zračna baza koju koristi američka vojska.
Kuvajtska uprava za civilno zrakoplovstvo priopćila je da je međunarodna zračna luka tijekom noći bila meta nekoliko napada dronovima, u kojima je oštećen radarski sustav. Dva drona ciljala su zračnu bazu u Kuvajtu u kojoj se nalazi američko vojno osoblje, priopćilo je ministarstvo obrane.
Eksplozije su odjekivale i iznad glavnog grada Bahreina, Maname. Bahrein je priopćio da je od početka iranskih napada presreo 125 projektila i 203 drona, te da su u napadima poginule dvije osobe, izvijestio je AFP.
Iran je nastavio napadati i Izrael. Izraelske odbrambene snage (IDF) priopćile su da je Iran jutros izveo sedmi raketni napad na Jeruzalem i jug Izraela. Vojska je prethodno rekla da nije bilo ozlijeđenih u šest udara iranskih raketa na Izrael od ponoći, prenio je Times of Israel. Sirene su se oglasile na više područja, a rakete su presretnute, navodi vojska.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči napisao je tijekom noći na X-u da Teheran poziva svoje "bratske susjede" da protjeraju strane agresore, rekavši da je njihova "jedina briga Izrael".
Ranije ovog tjedna, novoimenovani iranski vrhovni vođa, Modžtaba Hamenei, pozvao je zaljevske države da zatvore američke baze na svom teritoriju u izjavi koju je na državnoj televiziji pročitao voditelj.
U izjavi se govori o toplim i konstruktivnim odnosima s arapskim susjedima, ali se navodi da se te veze koriste za vođenje rata protiv Irana.
Iranska vojska zaprijetila da će ubiti Netanyahua
Iranska vojska zaprijetila je da će ubiti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, objavili su iranski državni mediji.
Poluslužbena novinska agencija Mehr prenijela je da je Iranska revolucionarna garda (IRGC) poručila kako će ga "nastaviti progoniti i ubiti silom".
IRGC također tvrdi da je u 52. valu napada uništio ciljeve u Izraelu te tri američke baze u regiji, prenosi Index.hr.
Trump kaže da bi novi iranski vrhovni vođa mogao biti mrtav
Predsjednik Trump rekao je da bi novi iranski vrhovni vođa, Modžtaba Hamenei, mogao biti mrtav - unatoč tome što je iranska televizija ranije ovog tjedna pročitala izjavu koja mu se pripisuje u kojoj je obećao nastaviti blokirati Hormuški tjesnac.
U razgovoru s američkim NBC Newsom, Trump je rekao: "Ne znam je li uopće živ. Do sada mu nitko nije uspio pokazati... Čujem da nije živ, a ako jest, trebao bi učiniti nešto vrlo pametno za svoju zemlju, a to je predaja... Neki od njih misle da je živ, ali vrlo teško ranjen."
Njegovi komentari dolaze dan nakon što je Pete Hegseth, ministar rata, rekao da je vrhovni vođa vjerojatno "unakažen" nakon što je ranjen u američko-izraelskim napadima.
Trump je također za NBC News rekao da vjeruje da će druge zemlje uskočiti kako bi pomogle u osiguranju Hormuškog tjesnaca, vitalnog prolaza za izvoz nafte koji Iran trenutno blokira.
"Ne želim [imenovati koje bi zemlje mogle pomoći]." Ali možete nekako nagađati. Ali mislim da bi vas iznenadile zemlje. I to bi mogle biti i druge zemlje osim onih koje sam imenovao."
Ranije je Trump na Truth Socialu napisao da će "mnoge zemlje" poslati ratne brodove kako bi pomogle u održavanju vitalnog plovnog puta otvorenim, rekavši da se nada da će se UK, Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja i "drugi" uključiti.
Svjetske burze pale zbog rasta cijena nafte
Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer su zbog krize na Bliskom istoku snažno porasle cijene nafte, što bi moglo izazvati rast inflacije i naštetiti gospodarstvima.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 2 posto, na 46.558 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 6.632 boda, a Nasdaq 1,3 posto, na 22.105 bodova, prenosi Jutarnji list.
Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su cijene nafte u posljednja dva tjedna, otkako su počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, skočile više od 35 posto.
Premda predsjednik SAD-a Donald Trump već danima poručuje da su SAD i Izrael pobijedili u ratu protiv Irana, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.
Iran i dalje raketira Izrael i susjedne zemlje i ne dozvoljava prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što je uzdrmalo tržište nafte, pa se cijena barela na londonskom tržištu probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.
I to, premda je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da će 32 države članice osloboditi rekordnih 400 milijuna barela nafte iz svojih rezervi kako bi se spustile cijene.
Ta je organizacija ocijenila da je ovo najveći poremećaj opskrbe naftom u povijesti.
„Tržište je shvatilo da kriza na Bliskom istoku neće završiti tako brzo kako su se ulagači nadali. Stoga je prevladalo geslo ‘prvo prodaj dionice, a onda postavljaj pitanja‘”, objašnjava Ryan Detrick, strateg u tvrtki Carson Group.
Ulagači se najviše plaše da će snažan rast cijena nafte izazvati rast inflacije, što bi središnje banke primoralo na povećanje kamatnih stopa. A to bi negativno utjecalo na rast gospodarstava.
I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,2 posto, na 10.261 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 23.447 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 7.911 bodova.
Iran uhitio 20 osoba optuženih da su doušnici Izraelu
Dvadeset osoba uhićeno je na sjeverozapadu Irana zbog pokušaja suradnje s Izraelom, izvijestila je u nedjelju novinska agencija Tasnim, pozivajući se na izjavu tužiteljstva pokrajine Zapadni Azerbajdžan.
Optuženi su za slanje podataka o lokaciji iranske vojne i sigurnosne imovine Izraelu.
Izrael je pokrenuo novu fazu napada na Iran, ciljajući sigurnosne kontrolne točke na temelju dojava doušnika na terenu, rekao je prošli tjedan Reutersu izvor upoznat s izraelskom vojnom strategijom.
SAD naredio osoblju da napusti Oman usred rata s Iranom
Američki State department priopćio je u subotu da je naredio vladinim zaposlenicima koji nisu uključeni u hitne slučajeve i članovima obitelji državnih zaposlenika da napuste Oman.
State department je kao razlog takvoj odluci naveo sigurnosne rizike dok se nastavlja američko-izraelski rat protiv Irana.
SAD identificirao šest vojnika poginulih u Iraku
Američko Ministarstvo obrane u subotu je identificiralo šest američkih zrakoplovaca koji su poginuli u padu zrakoplova tijekom punjenja gorivom iznad Iraka.
Zrakoplovci su bili na KC-135 zračnom tankeru za dopunu goriva, kao potpora američkim napadima na Iran.
Starmer bi mogao poslati tisuće dronova na Bliski istok
Britanski premijer Keir Starmer mogao bi poslati tisuće dronova presretača na Bliski istok, izvijestio je The Telegraph u subotu.
Vojni dužnosnici ispituju može li se sustav presretača protiv dronova "Octopus", koji se proizvodi u Velikoj Britaniji za Ukrajinu za korištenje protiv Rusije, koristiti i za jačanje britanske obrane protiv iranskih dronova Shahed, navodi se u izvješću.
Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....