Donald Trump doista često negativno izdvaja somalske migrante, osobito somalsku zajednicu u Minnesoti, a ti napadi dio su šire antiimigrantske retorike i političkog obračuna s demokratima. Govori da su nikakvi, da su došli bez ičega, a traže sva moguća prava. kaže im da se vrate odakle su došli ako nisu zadovoljni u Americi...
kaže i da bi bilo bolje da su dobili Dance, Norvežane i Šveđane, a ne tamo neke Somalce koji nemaju ni državu, ni sustav, ni vrijednosti. U nekoliko navrata ih je toliko izvrijeđao da neki njegovi opisi ne trpe prenošenje na portalu.
O zlouporabama socijalnih programa od strane dijela somalijske dijaspore u SAD‑u postoji niz konkretnih slučajeva i sudskih procesa, ali i dosta pretjerivanja i generalizacija.
Minnesota ima najveću somalijsku zajednicu u SAD‑u i vrlo izdašan sustav socijalnih i para‑socijalnih programa (prehrana djece, subvencionirani vrtići, zdravstvena skrb, pomoći za stanovanje). Upravo zato najveći i najrazvikaniji slučajevi prijevara događali su se ondje, a ne zato što drugdje nema kriminala, nego zato što je u Minnesoti najviše novca i najgušća mreža usluga.
“Feeding Our Future” – pandemijska megaprijevara
Tijekom pandemije COVID‑19 savezna Vlada je kroz programe prehrane djece (Federal Child Nutrition Program) slala stotine milijuna dolara preko lokalne nevladine organizacije Feeding Our Future.
Dio ljudi iz somalijske dijaspore otvorio je navodne “prehrambene punktove” i catering tvrtke koje su prijavljivale potpuno nerealne brojke obroka – desetke milijuna obroka za djecu koja ili ne postoje ili nikad nisu vidjela hranu koju je država platila.
Savezni tužitelji navode da je riječ o najvećoj poznatoj pandemijskoj prijevari u SAD‑u; samo u jednom segmentu sheme radi se o oko 250 milijuna dolara ukradenih iz programa prehrane djece, a u širem sklopu istraga govori se o više od milijardu dolara raznih socijalnih sredstava izigranih kroz tri veće sheme.
U više presuda spominju se konkretna somalijska imena i tvrtke (halal tržišta, restorani, “humanitarni centri”) koji su lažirali račune, otvarali fiktivna mjesta za podjelu hrane, podizali gotovinu i ulagali u luksuzne kuće, aute i putovanja.
Prijevare u programima za djecu s autizmom i druge usluge
Istražitelji su otkrili i sheme u terapijskim programima za djecu s autizmom, gdje su pojedini pružatelji usluga ciljano regrutirali somalijske obitelji, uvjeravali ih da djeca ispunjavaju uvjete za skupu terapiju, a zatim napuhavali ili izmišljali tretmane kako bi izvukli novac iz Medicaid i sličnih programa.
U jednoj takvoj optužnici navodi se da je pružateljica usluga Far Hassan s partnerima izvukla oko 14 milijuna dolara kroz lažne račune za terapije.
Koliko je to sustavno, a koliko “par kriminalaca”?
Ne radi se o jednoj osobi nego o desecima ljudi: savezni tužitelji govore o najmanje 59 osuđenih u tri velike sheme, “u velikoj mjeri” iz somalijske dijaspore u Minnesoti. Ti slučajevi su realni, dokumentirani i skupi za porezne obveznike – riječ je o stotinama milijuna do preko milijarde dolara štete na razini države i federacije.
Istodobno, ne postoji dokaz da “svi Somalci” ili većina zajednice sudjeluju u prijevarama; radi se o manjini koja je iskoristila rupu u sustavu, ali je broj ljudi i količina novca dovoljno velika da je udarila po reputaciji cijele zajednice.
Korištenje socijalne pomoći: brojke su brutalne
Konzervativni izvori i think‑tankovi ističu da somalijska kućanstva statistički daleko češće ovise o socijalnim programima od prosjeka stanovništva.
Jedan pregled podataka za Minnesotu navodi da oko 81% somalijskih imigrantskih kućanstava koristi neku vrstu socijalne pomoći (Medicaid, food stamps, novčane naknade), a čak 89% kućanstava s djecom prima barem jedan takav oblik pomoći.
U istom tekstu stoji da više od 73% somalijskih kućanstava ima nekog na Medicaid‑u, 54% prima food stamps, a 27% izravne novčane transfere, u usporedbi s 18%, 7% i 6% među rođenim Amerikancima.
Također se navodi da više od pola djece u somalijskim obiteljima živi u siromaštvu, naspram jednocifrenog postotka među djecom rođenih Amerikanaca.
Drugim riječima, somalijska imigrantska kućanstva u Minnesoti masovno ovise o socijalnoj mreži, a u tom miljeu je i lakše “gurati” prijevare – od fiktivnih vrtića i catering firmi do izmišljenih terapija.
Gdje prestaje činjenica, a počinje propaganda
Desni mediji i političari koriste ove slučajeve kao dokaz da je “somalijska zajednica parazit na sustavu”, često generalizirajući cijelu manjinu na temelju šačice najdrskijih prevaranata.
S druge strane, progresivni izvori naglašavaju da je dio priča prenapuhan ili nedokazan, te ljaga želi baciti na cijeli narod.
Trumpova opsesija Somalijcima i Minnesotom
Minnesota ima najveću somalsku zajednicu u SAD‑u, pa je postala pozornica Trumpovih napada još od kampanje 2016. godine. U završnici te kampanje u Minnesoti je rekao da su stanovnici “već dovoljno pretrpjeli zbog dolaska izbjeglica” te sugerirao da su somalski doseljenici izvor sigurnosnih i društvenih problema.
Kasnije, kao predsjednik i potom ponovno kao kandidat, više je puta govorio o “problemima sa somalskim izbjeglicama” i povezao ih s kriminalom, terorizmom i “opasnim migracijskim politikama demokrata”, često pritom osobno napadajući Ilhan Omar, kongresnicu somalskog podrijetla iz Minnesote. Ti napadi služe mobilizaciji njegove baze u gornjem Srednjem zapadu i širem kontekstu antiimigrantske politike.
Ključne izjave: “smeće”, “pošaljite ih natrag”
Na predizbornom skupu u Minneapolisu 2019. Trump je problematizirao odluku da se u Minnesotu nasele somalski izbjeglice, pitajući “zašto su uopće dovedeni ovamo” i hvaleći se svojim “travel banom” u koji je uključena i Somalia. Tom prilikom opisao je stanje u državi riječima da su “godinama lideri dovodili velike brojeve izbjeglica bez konzultacija sa zajednicama”, sugerirajući da je zajednica izvor nestabilnosti.
U novom mandatu, krajem 2025., Trump je retoriku dodatno pojačao. U jednom istupu o planiranom “obračunu” sa somalskim zajednicama u Minnesoti izjavio je da somalski imigranti “ne doprinose ničemu” i “žive na račun države”, bez navođenja dokaza. U istom je kontekstu govorio o “bandama koje teroriziraju odlične ljude ove države” i pozvao da se Somalce “pošalje natrag odakle su došli. Gotovo je!” (“Send them back to where they came from. It’s OVER!”).
Somalijsko‑američka zajednica i lokalni političari ocijenili su takve izjave kao demoniziranje čitave etničke skupine i retoriku koja podsjeća na ranije epizode američkog nativizma.
Koliko Somalijaca živi u SAD‑u?
Procjene broja ljudi somalskog podrijetla u Sjedinjenim Državama kreću se između približno 170.000 i 221.000, ovisno o izvoru i definiciji (samo‑identifikacija, rođeni u Somaliji, somalsko podrijetlo). Prema detaljnim tablicama popisa stanovništva 2020., oko 221.043 osobe navelo je somalsku pripadnost.
Minnesota je najveće središte, s procijenjenih više od 80.000 Somalaca, dok druge veće zajednice postoje u Ohiju i saveznoj državi Washington. Iako medijski vrlo vidljivi, Somalci čine tek malen dio ukupne američke populacije. Naime, u SAD-u živi oko 350 milijuna ljudi.
“Rade li probleme?” – što kažu podaci
Trumpova politička priča često implicira da somalska zajednica stvara “posebne probleme”, no stvarna slika je složenija. Nakon izbijanja nekoliko velikih slučajeva prijevara s javnim sredstvima povezanih s nekim somalskim poduzetnicima u Minnesoti, konzervativni mediji i političari naglasili su priču o “somalskom kriminalu” i “prevari sa socijalnim osiguranjem”, što je Trump preuzeo kao dokaz neuspješne integracije.
Ipak, detaljniji pregledi javne sigurnosti pokazuju da su problemi u kvartovima poput Cedar‑Riversidea (siromaštvo, nesigurnost, kriminal mladih) dio šire kombinacije socioekonomskih faktora – koncentracije siromaštva, lošeg stanovanja, manjka prilika – a ne dokaz da je “somalski identitet” sam po sebi uzrok kriminala. Analize statistika u više studija sugeriraju da stope zatvaranja u nekim imigrantskim skupinama, uključujući Somalce, mogu biti više od prosjeka, ali uz velike metodološke rezerve i s jakim utjecajem dobi, spola, obrazovanja i policijskih praksi.
Istodobno, somalska dijaspora u SAD‑u ima snažnu poduzetničku i političku komponentu: od malih biznisa i taksi‑kompanija do izabrane predstavnice u Kongresu (Ilhan Omar) i lokalnih vijećnika, što u Trumpovoj retorici gotovo nikad ne dolazi do izražaja.
Slučaj Ilhan Omar
Somalijka i otvorena muslimanka Ilhan Omar je u američkoj politici postala jedna od najcitiranijih i najnapadanijih zastupnica zbog nekoliko izjava o Izraelu, lobiju AIPAC, 11. rujnu i američkoj vanjskoj politici, koje su dobile golem medijski odjek i optužbe za antisemitizam ili “nepoštivanje Amerike”. Napadaju je i Demokrati i Republikanci, tvrde da je prilično radikalna.
Ilhan Omar dolazi iz Somalije, a u SAD je došla kao izbjeglica i danas živi u Minnesoti; a i njezino bogatstvo je predmet političkih prepucavanja, ali procjene se kreću u širokom rasponu i nisu posve jednoznačne. Rođena je u Mogadišu, glavnom gradu Somalije, 4. listopada 1982.
Obitelj je pobjegla iz Somalije zbog građanskog rata i provela oko četiri godine u izbjegličkom kampu u Keniji. Godine 1995. dobili su azil u SAD‑u, najprije su živjeli u Virginiji, a 1997. sele se u Minneapolis u Minnesoti, gdje i danas živi.
U javnosti kruže vrlo različite tvrdnje o njezinom bogatstvu, osobito nakon što je njezin suprug Tim Mynett postao suvlasnik vinarije u Kaliforniji i venture capital fonda Rose Lake Capital.
Neke konzervativne publikacije i portali pozivaju se na kongresne financijske izvještaje i tvrde da bračni par ima “neto vrijednost” između otprilike 6 i 30 milijuna dolara, uglavnom temeljem procijenjene vrijednosti tih tvrtki.
Detaljnije analize (npr. Forbes) naglašavaju da ti rasponi u obrascima pokazuju ukupnu vrijednost tvrtki, a ne nužno stvarni udio njezina supruga, pa kod zbrajanja imovine i obveza njezina osobna neto vrijednost i dalje može biti vrlo skromna (čak od blagog minusa do oko 100‑ak tisuća dolara).
Sama Omar je više puta javno tvrdila da “nije milijunašica” i upućivala kritičare na svoje službene financijske izvještaje, iako su kasnija otkrića o naglom rastu vrijednosti suprugovih tvrtki otvorila dodatnu raspravu i optužbe za licemjerje.
AIPAC i “all about the Benjamins”
Najveći skandal izbio je 2019. zbog njezinih tweetova o utjecaju proizraelskog lobija AIPAC‑a na Kongres. U jednoj objavi, odgovarajući na pitanje zašto američki političari tako snažno podupiru Izrael, napisala je: “It’s all about the Benjamins baby”, aludirajući na novac (stodolarske novčanice). Kada ju je novinar pitao tko plaća političare, odgovorila je kratko: “AIPAC!”.
Kritičari su je optužili da koristi klasični stereotip o Židovima koji “kupuju” političare novcem, pa su je osudili i republikanci i dio demokrata; ona se potom “nedvosmisleno ispričala” zbog korištenja uvredljivih stereotipa, ali je naglasila da će i dalje kritizirati ulogu lobija u američkoj politici. Unatoč isprici, ta je izjava ostala jedna od ključnih točaka napada na nju i često se citira kao primjer navodnog antisemitizma.
“Israel has hypnotized the world”
Još prije ulaska u Kongres, 2012., Omar je na Twitteru napisala: “Izrael je hipnotizirao svijet; neka Allah probudi ljude i pomogne im da vide zla djela Izraela.” Kritičari su tvrdili da fraza o “hipnotiziranom svijetu” priziva antisemitske tropove o židovskoj manipulaciji i kontroli, pa je tvit kasnije obrisala i priznala da je bio “duboko problematičan”.
Ovaj stari tvit redovno se iznova vadi kada se želi pokazati obrazac njezine retorike o Izraelu i Židovima. Omar, s druge strane, ističe da kritizira vladinu politiku i okupaciju, a ne židovski narod ili religiju.
“Some people did something” – govor o 11. rujnu
Veliku buru izazvala je i njena rečenica o napadima 11. rujna. U govoru na skupu organizacije CAIR 2019. rekla je: “CAIR je osnovan nakon 11. rujna jer su shvatili da su neki ljudi učinili nešto i da smo svi mi počeli gubiti pristup svojim građanskim slobodama.”
Konzervativni političari i mediji izdvojili su samo dio “neki su ljudi učinili nešto” i optužili je da trivijalizira 11. rujan ili čak “ne priznaje da su to bili teroristi”.
U kontekstu cijelog govora ona je govorila o muslimanima koji su nakon napada bili kolektivno kažnjavani i pod sumnjom, ali je formulacija bila toliko neobična da je izazvala emotivnu reakciju i napade, uključujući naslovnicu tabloida New York Post s fotografijama tornjeva u plamenu. Sama Omar kasnije je branila govor tvrdeći da joj je cilj bio naglasiti građanska prava, a ne umanjiti tragediju.
Izjednačavanje SAD‑a, Izraela, Hamasa i Talibana
Još jedan val kritika stigao je 2021., kada je u tvitu napisala: “Vidjeli smo nezamislive zločine koje su počinili Sjedinjene Države, Hamas, Izrael, Afganistan i talibani”, te pitala državnog tajnika gdje žrtve mogu tražiti pravdu. Spominjanje SAD‑a i Izraela u istoj rečenici s Hamasom i Talibanom doživljeno je kao stavljanje demokracija u isti koš s terorističkim organizacijama, pa su je javno kritizirali i istaknuti demokrati u Kongresu.
Omar je kasnije pojasnila da se pozivala na istrage ratnih zločina i kršenja ljudskih prava, a ne na moralno izjednačavanje političkih sustava, ali je tvit i dalje jedan od najčešće citiranih dokaza njezine “radikalnosti” u očima protivnika.
Sve ove izjave učinile su Ilhan Omar središnjom figurom kulturnih i političkih ratova u SAD‑u: za jedne je hrabra kritičarka izraelske politike i američkog imperijalizma, za druge simbol “radikalne ljevice” koja prelazi granice prihvatljivog diskursa o Židovima, 11. rujnu i američkoj vojsci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....