Trump: ‘Maloprije sam dobio jako dobre vijesti!‘; Oglasio se Zelenski: ‘Sada smo blizu...‘

Ključni događaji:

​• Trump: Zatražio sam od Putina da spriječi masakr u Kursku

• I Rusija i Ukrajina noćas izvele napade dronovima, u Moskvi pogođena zgrada

​• Zelenski: Rusija namjerno postavlja uvjete koji odgađaju primirje

​• Europa spremna udvostručiti pomoć Ukrajini na 40 milijardi eura

-------------------------------------------------------

Zelenski: Sada smo blizu prvog koraka kojim se okončava svaki rat

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da vidi dobru priliku za okončanje rata s Rusijom nakon što je Ukrajina prihvatila američki prijedlog o 30-dnevnom privremenom primirju, dok je Moskva rekla da će pristati samo ako se ispune određeni uvjeti.

"Upravo sada imamo dobru priliku brzo završiti rat i osigurati mir. Imamo čvrste sigurnosne dogovore s našim europskim partnerima", napisao je Zelenski na X-u.

"Sada smo blizu prvog koraka kojim se okončava svaki rat - zatišja", rekao je misleći na primirje.

Govoreći pred novinarima, Zelenski je pozvao SAD i druge saveznike da pritisnu na Moskvu, ponovivši svoje uvjerenje da će ruski predsjednik Vladimir Putin odgađati primirje što je duže moguće.

"Ako dođe do snažnog odgovora Sjedinjenih Država, neće biti mogućnosti poigravanja. A ako dođe do koraka kojih se Rusija ne boji, odgađat će postupak", rekao je Zelenski medijima.

Rekao je da bi se primirje duž bojišnice od više od tisuću kilometara moglo kontrolirati uz pomoć američkih satelita i obavještajnih podataka. Washington je nastavio dijeliti obavještajne podatke i slati vojnu pomoć Kijevu nakon što su se američki i ukrajinski dužnosnici sastali u Saudijskoj Arabiji ovaj tjedan i nakon što je Ukrajina prihvatila primirje.

Zelenskij je također rekao da su dužnosnici na tome sastanku razgovarali o problemu teritorija, no da je potreban težak dijalog kako bi se to pitanje razriješilo.

"Pitanje teritorija najteže je pitanje nakon primirja", rekao je Zelenski na brifingu za medije.

Ruske snage kontroliraju gotovo petinu ukrajinskog teritorija te proteklih mjeseci sustavno napreduju u istočnoj regiji Donecka.

Moskva je zatražila da se Kijev trajno odrekne teritorija koji potražuje Rusija i koji uključuje Krim i četiri druge regije, što je Ukrajina odbila.

Zelenskij je rekao da je razgovarao s ukrajinskim saveznicima o budućim sigurnosnim jamstvima i gospodarskoj pomoći, dodavši da bi 100-postotna protuzračna obrana bila potrebna za odvraćanje u sklopu mirovnog sporazuma.

Trump: Obavili smo dobre razgovore s Ukrajinom i Rusijom

Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije, rekla je da sankcije koje su zbog rata u Ukrajini nametnute Rusiji daju rezultate. BBC piše da je Europska unija sankcionirala 2400 pojedinaca i entiteta koji su povezani s Rusijom. "Sankcije nanose štetu ruskoj ekonomiji i to je njihov željeni učinak. Njima želimo ojačati Ukrajinu i pobrinuti se da Rusija nema sredstva za svoju ratnu mašineriju", rekla je Hipper.

Jedanest je osoba ozlijeđeno u ruskom raketnom napadu na Krivi Rih, rodni grad predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. Šest je ozlijeđenih prebačeno u bolnicu sa "srednje ozbiljnim" ozljedama. Lokalne su vlasti rekle da je u napadu počinjena i veća materijalna šteta te da se očekuje da će broj ozlijeđenih porasti.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump ponovio je u petak svoju tezu da rata u Ukrajini ne bi bilo da je on bio predsjednik SAD-a, a ne Joe Biden.

Trump je rekao da je Amerika u petak obavila "dobre" telefonske razgovore s Ukrajinom i Rusijom. "Međutim, to nije lako", rekao je Trump. Predsjednik SAD-a pohvalio je sam sebe zbog činjenice da je Rusiju i Ukrajinu približio pregovaračkom stolu. "Maloprije sam dobio jako dobre vijesti", rekao je Trump, ali nije ponudio više informacija. Ponovio je da su ukrajinske snage u Kurskoj oblasti u okruženju i velikoj opasnosti. Svoje tvrdnje, koje su u međuvremenu demantirane od strane ukrajinske vojske, nije potkrijepio dokazima. "Zamolio sam predsjednika Rusije Vladimira Putina da ne ubije te vojnike. Ne želimo da ih se ubije", dodao je predsjednik SAD-a.

Putin pozvao ukrajinske vojnike u Kursku da polože oružje

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u petak ukrajinske vojnike koji se bore u ruskoj regiji Kursk da polože oružje, nakon molbe Donalda Trumpa da "poštedi živote" vojnika na prvoj crti bojišnice.

"Ako polože oružje i predaju se, bit će im zajamčen život i dostojanstven tretman prema normama međunarodnog prava i zakonima Ruske Federacije", rekao je Putin, a prenosi ruski novinar. 

Dodao je da je vidio poruku američkog predsjednika u kojoj se poziva na "poštedu tisuća ukrajinskih vojnika" koje je, prema njegovim riječima, "potpuno opkolila ruska vojska". Kijev negira da su njegove snage opkoljene.

Putin je rekao da su ukrajinski vojnici "počinili brojne zločine protiv civilnog stanovništva" u regiji Kursk u kojoj su zauzeli nekoliko stotina četvornih kilometara od kolovoza 2024. te ih je još jednom usporedio s "teroristima".

"Istovremeno, osjetljivi smo na poziv predsjednika Trumpa da se humanitarno postupa prema ovim vojnicima", dodao je.

Ruske snage značajno su napredovale posljednjih dana u regiji Kursk i zauzele su gradić Sudžu, glavnu ukrajinsku poziciju.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij priznao je da su njegove snage u regiji Kursk u "vrlo teškoj" situaciji, ali je negirao rizik opkoljavanja u tom području.

Zelenski: Moskva komplicira i odgađa prekid vatre

Razmjena zarobljenika i bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre prvi su brzi koraci koji nas mogu približiti pravednom i trajnom miru, poručio je putem društvenih mreža ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Osvrnuo se na jučerašnji istup Vladimira Putina, koji je postavio svoje uvjete za primirje.

"Ukrajina je spremna to učiniti, jer ukrajinski narod želi mir više nego itko drugi. Sada svijet vidi kako Rusija namjerno postavlja uvjete koji samo kompliciraju i odgađaju sve, jer Rusija je jedini subjekt koji želi nastavak rata i slom diplomacije", kaže Zelenski.

Otkrio je da je jutros razgovarao s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom, putem kojeg je Papi Franji zaželio brz oporavak te zahvalio na molitvama i moralnoj potpori ukrajinskom narodu.

Vojni analitičar: Nije točno da su tisuće Ukrajinaca okružene

Na Trumpove tvrdnje da su "tisuće ukrajinskih vojnika potpuno okružene od ruske vojske" reagirao je sigurnosni i vojni analitičar Skya Michael Clarke. Ističe da su to pretjerane konstatacije.

- Točno je da se Ukrajinci povlače iz Kurska, imali su oko 35 kilometara širok džep kroz koji su trebali izaći, a taj prostor se danas suzio. Neki od njih su možda zarobljeni, ali većina njih, mislim, vjerojatno može pobjeći - rekao je Clarke.

Na istom je tragu i Michael Kofman, vojni analitičar think tanka Carnegie Endowment. Kaže da su Trumpove tvrdnje "fikcija". Guardian citira i visokog ukrajinskog vojnog dužnosnika koji je potvrdio da povlačenje traje već dva tjedna.

- Nakon sedam mjeseci, jednostavno smo se povukli. Nitko nas nije okružio - izjavio je.

Čak i ruski ratni blogeri preispituju službene objave ruskih vlasti o tome da su okružili Ukrajince. Ističu da nema dokaza s terena da se takvo što dogodilo.

Istovremeno, rusko je ministarstvo obrane danas objavilo da je "oslobodilo" 28 naselja u regiji Kursk, uključujući i grad Sudžu. Priopćili su i da su zauzeli jedno naselje u regiji Sumi, s ukrajinske strane granice.

Trump: Zatražio sam od Putina da poštedi živote Ukrajinaca i spriječi masakr

Donald Trump objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da je jučer održan "vrlo dobar i produktivan" razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te poručio da postoji "vrlo dobra šansa da će ovaj grozan, krvavi rat konačno završiti".

"Baš u ovom trenutku, tisuće ukrajinskih vojnika potpuno su okružene od ruske vojske i u vrlo su lošem i ranjivom položaju. Snažno sam zatražio od predsjednika Putina da im se poštede životi. Bio bi to užasan masakr, kakav nije viđen od Drugog svjetskog rata. Bog ih blagoslovio sve!!!", napisao je Trump.

Iz njegove objave nije jasno je li osobno razgovarao s Putinom ili se to odnosi na jučerašnji moskovski posjet Stevea Witkoffa.

 

Putin osam sati držao Witkoffa na ledu, ispratio ga iz Kremlja u 1.30 s jasnom porukom

Ivor Bennett, moskovski dopisnik Sky Newsa, objavio je detalje jučerašnjeg moskovskog "izleta" Stevea Witkoffa (67). Trumpov je posebni izaslanik, kako doznaje, u glavnom gradu Rusije proveo 12 sati, od čega je otprilike osam sati čekao da ga Vladimir Putin pozove u jednu od dvorana Kremlja.

Witkoff je milijarder i bivši nekretninski mogul kojeg je Trump prošle godine imenovao izaslanikom za Bliski istok, no vrlo brzo je postao jedan od njegovih glavnih ljudi od povjerenja, koji je sad preuzeo ključnu ulogu u pregovorima o mogućem primirju u Ukrajini.

Njegov je posjet Moskvi dogovoren prije nekoliko dana, piše Bennett, a premda se s Putinom trebao sastati u vrijeme ručka, primljen je tek u kasnim večernjim satima. Slučajno ili ne, ruski je predsjednik dan ranije najavio da će se u Kremlju susresti s bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.

"Ne znamo je li tajming bio namjeran, ali definitivno se ne čini kao slučajnost. Štoviše, djeluje kao klasična Putinova igra moći. Šef Kremlja ne voli kad je stjeran u kut i kad mu se govori što bi trebao napraviti, pogotovo na svojem terenu. Ovo je izgledalo kao njegova poruka Amerikancima: ja sam šef, ja određujem raspored i nikome ništa ne dugujem", piše Bennett.

Naposljetku je Witkoffu omogućio sastanak licem u lice, ali nakon što je pala noć i iza zatvorenih vrata. O čemu su i koliko dugo razgovarali, nije poznato, no Putin je ranije na press konferenciji s Lukašenkom jasno dao do znanja da će pristati na primirje samo ako se ispune njegovi uvjeti.

Prema informacijama režimskog Radio Majaka, sastanak s Witkoffom u Kremlju završen je oko 1.30, a pola sata kasnije Trumpov je izaslanik viđen u zračnoj luci Vnukovo. I to ne s Putinovim pristankom, nego listom zahtjeva na koje Trump tek treba odgovoriti.

Zelenski: Putin se boji Trumpu reći da želi nastaviti rat

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je reakcija predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina na potencijalni prekid vatre "jako predvidljiv" i "jako manipulativan" te da se on priprema odbiti prijedlog prekida vatre.

- Putin se boji (predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trump) reći da on želi nastaviti rat i ubijati Ukrajince - rekao je Zelenski.

- Zato u Moskvi ideju šutnje uokviruju takvim preduvjetima da se ništa ne dogodi ili da se ne dogodi što je dulje moguće - rekao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je rekao da Ukrajina ne postavlja uvjete koji će nešto zakomplicirati, a da Rusija radi upravo to.

- Oduvijek govorimo da će Rusija biti ta koja će odugovlačiti i koja će biti nekonstruktivna - rekao je Zelenski.

- Oni žele rat. Putin je ukrao godine mira i nastavlja ovaj rat - dodao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je pozvao svoje saveznike sa Zapada da pritisnu Putina i nametnu mu dodatne sankcije.

Ruski predsjednik Putin rekao je da su ukrajinski vojnici koji se još uvijek nalaze u Kurskoj oblasti na istoku Rusije u klopci.

- Ako se u narednim danima stvori fizička blokada, nitko neće moći otići. Moći će otići na dva načina: tako što će se predati ili umrijeti - rekao je Putin.

Bivši britanski veleposlanik u Rusiji Sir Laurie Bristow rekao je Sky Newsu da će Putin pokušati iskoristiti Trumpovu nestrpljivost kako bi se izborio za što bolje uvjete.

Bristow je rekao da nema indikacija da je Putin spreman na bilo kakve kompromise te da želi "pobijediti", a ne potpisati prekid vatre.

- Mislim da će htjeti Ukrajinu odvojiti od Amerike te da će htjeti potkopati američku predanosti sigurnosti Europe - rekao je Bristow.

Jermak: ‘Ne želimo da se rat u Ukrajini pretvori u zamrznuti konflikt‘

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u četvrtak da je s Ukrajinom već razgovara o mirovnom sporazumu te da su govorili o teritoriju i jednoj velikoj elektrani, ali nije rekao kojoj.

Predstojnik Ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak rekao je da Ukrajina i SAD ne žele da se rat u Ukrajini pretvori u zamrznuti konflikt.

Jermak je rekao da je sastanak ukrajinske i američke delegacije u Džedi u Saudijskoj Arabiji bio jako uspješan. "To je samo početak, imamo još dosta posla", rekao je Jermak.

Dodao je da će predstavnici Europe sudjelovali u mirovnim pregovorima.

Barunica Catherine Ashton, bivša Visoka povjerenica Europske unije za vanjske poslove, rekla je Sky Newsu da ruski predsjednik Vladimir Putin očekuje da dijelove Ukrajine neće morati vratiti Ukrajini te da Volodimir Zelenski neće ostati predsjednik Ukrajine.

Kijev: Situacija se pogoršava, evakuirajte područja blizu Kurska

Sky News Italia prenosi priopćenje vojne uprave ukrajinske oblasti Sumi, koja je naredila evakuaciju osam mjesta u blizini regije Kursk. Razlog je napredovanje ruskih snaga koje su posljednjih dana postigle "značajan napredak" i potisnule ukrajinsku vojsku natrag na granicu.

"Zbog pogoršanja operativne situacije u regiji i kontinuiranog granatiranja, odlučeno je da se provede obavezna evakuacija stanovništva u osam mjesta", stoji u objavi, a prenosi Jutarnji.

Trump: Pobrinut ćemo se da Rusija ne napadne naše saveznike

Iz Bijele kuće stižu još neke izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je između ostalog poručio da će se "pobrinuti da Rusija ne napadne američke saveznike".

- To se neće dogoditi. Pobrinut ćemo se da se ne dogodi - rekao je Trump, a prenosi Guardian.

Trump: Nadam se da će Rusija postupiti ispravno

Paralelno sa završetkom press konferencije Putina i Lukašenka, u Washingtonu je započeo sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea.

Trump je odmah iskoristio priliku da prokomentira aktualnu situaciju oko predloženog primirja.

- Nadam se da će Rusija postupiti ispravno. Volio bih vidjeti prekid vatre s njihove strane - rekao je Trump.

Na pitanje kako komentira Putinovu press konferenciju, rekao je da je izjava ruskog predsjednika "obećavajuća", ali da "nije bila potpuna". Ponovio je da je s Putinom spreman razgovarati o predloženom prekidu vatre.

Ovaj put nije, kao dosad, kritizirao NATO, već je pohvalio Ruttea za "fantastičan posao koji radi".

Trump je rekao da je njegov izaslanik Steve Witkoff trenutačno u "ozbiljnim razgovorima u Rusiji" te da se u ovim trenucima sastaje s Putinom.

‘Putin ne želi uznemiriti Trumpa, ali ni izgubiti prednost koju sad ima u Kursku‘

Završila je press konferencija ruskog predsjednika Vladimira Putina i bjeloruskog Aleksandra Lukašenka. Putin će se sada sastati sa Steveom Witkoffom, posebnim izaslanikom Donalda Trumpa.

Moskovski dopisnik Ivor Bennett ponudio je blic analizu Putinovog obraćanja za Sky news.

- On nikad nije namjeravao u startu odbiti ovaj prijedlog nakon što već duže vrijeme pokušava prikazati Rusiju kao mirotvorca. Jasno je da Putin ne želi uznemiriti Trumpa, što pokazuje da njegova javna zahvala američkom predsjedniku tijekom press konferencije. Rusko slaganje s primirjem dolazi s nekoliko uvjeta, Putin kaže da je za, ali ima svoje nijanse. Također, ne želi izgubiti prednost koju će Rusija steći u Kursku nakon što izbaci ukrajinske snage iz te regije - analizira Bennett.

--------------------------------------------------------------------------------------------------

Započelo je obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina, nakon kojeg bi trebao odgovarati na pitanja novinara.

Na početku je izrazio dobrodošlicu velikom prijatelju Aleksandru Lukašenku koji je u službenom posjetu Moskvi. Rekao je da su razgovarali o sigurnosti i obrani te da su razmijenili mišljenja o regionalnim pitanjima. Potpisali su i dokumente u kojima su navedene sigurnosne garancije između dviju zemalja.

- Bjelorusija i Rusija pouzdani su saveznici, strateški partneri i pravi prijatelji. Rusija je glavni ekonomski partner Bjelorusije. Nastavit ćemo raditi zajedno na izgradnji savezne države. Ugovor o jamstvima sigurnosti unutar savezne države stupio je na snagu - kaže Putin.

Osvrnuo se i na "tešku situaciju u svijetu, u Europi i na granicama naših zemalja". Rekao je da su ruske vojne snage smještene u Bjelorusiji.

- Zbog teške situacije u Europi i na našim granicama, razgovarali smo o zajedničkoj obrani. Imamo taktičko nuklearno oružje i obrambene sustave koji štite sigurnost, štite zapadnu granicu naših država - rekao je Putin. Spomenuo je i "različiti vojni arsenal" koji se dijeli između Rusije i Bjelorusije.

Dok traje press konferencija, iz Kremlja je stigla informacija da se telefonski razgovor između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa sigurno neće održati danas.

Riječ je potom preuzeo Lukašenko.

"Razgovarali smo o sukobu u Ukrajini. Obećanja su prazne riječi, moramo se držati činjenica. Vidimo neke pozitivne pomake u geopolitičkoj situaciji, ali sankcije i pritisak su još tu. Pritisak im se obio o glavu. Uvjereni smo da ćemo prevladati te pritiske s vremenom", rekao je Lukašenko. 

Kazao je kako su razgovori s Putinom bili intenzivni i produktivni i nastavit će se sutra.

"S Putinom ću blisko surađivati na ukrajinskom pitanju - naveo je. Istaknuo je da je "najvažnije da ljudi vjeruju činjenicama".

- Sve te izjave i obećanja koja slušamo samo su prazne riječi (govori o zapadnim državnicima). Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji su ilegalne i osuđujemo ih. Uvjereni smo da ćemo izdržati taj pritisak - poručio je Lukašenko.

U trenutku dok se dvojica predsjednika obraćaju javnosti, objavljeno je zajedničko priopćenje nakon sastanka. U njemu se navodi da Rusija i Bjelorusija smatraju akcije NATO-a u kontekstu rata u Ukrajini "neprijateljskima i destabilizirajućima" te da "nose breme nuklearog sukoba". Osudili su politiku Europske unije prema Rusiji, nazvavši je "agresivnom" i "konfrontirajućom". Ističe se da su Rusija i Bjelorusija spremne poduzeti vojne i diplomatske mjere kao odgovor na akcije NATO-a.

Krenula su i novinarska pitanja. Prvo pitanje se osnosilo na odnos sa Trumpom i Sjedinjenim Američkim Državama.

- Rusija će nastaviti svoj smjer prema tehnološkom suverenitetu bez obzira na svoj odnos sa SAD-om. Ako se zapadne tvrtke žele vratiti na naše tržište, nećemo im davati posebne povlastice - odgovorio je Putin.

Odgovarajući na pitanje o prijedlogu za prekid vatre Putin je zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što "veliku pozornost posvećuje pitanju rješavanja sukoba u Ukrajini" te nastavio:

- Rusija se slaže s prijedlozima za prekid vatre, ali polazi od pretpostavke da bi taj prekid trebao dovesti do dugoročnog mira i ukloniti temeljne uzroke krize.

Govorio je o posjetu Kursku.

- Bio sam u posjetu regiji Kursk, gdje je situacija u potpunosti pod našom kontrolom. Skupina koja je napravila invaziju na naš teritorij u potpunosti je izolirana. Ukrajinci ne mogu napustiti Kursk, ili će se predati ili će umrijeti. U takvim okolnostima, za Ukrajinu bi bilo dobro da postigne prekid vatre od 30 dana. Ruske snage sada su u ofenzivi na svim područjima bojišnice, rekao je Putin pa upitao:

- Što bi značio prekid vatre u Kursku? Da će svi od tamo samo otići? Trebamo li ih pustiti nakon što su počinili brojne zločine nad civilima, ili će im ukrajinski vrh narediti da se predaju? Nije jasno što će se dogoditi.

Ponovio je jutrošnje izjave svojeg savjetnika Ušakova da bi prekid vatre ponudio Ukrajincima priliku da se regrupiraju.

- Kako će se rješavati ostali aspekti duž linije bojišnice od 2000 kilometara? Kao što znate, ruske trupe napreduju u svim sektorima i postoje svi uvjeti da opkolimo prilično velike jedinice ukrajinske vojske. Pitanje je što bi se dogodilo tijekom 30 dana, bi li to omogućilo Ukrajini da nastavi prisilnu mobilizaciju, opskrbu oružjem. I tko bi nadzirao prekid vatre? Tko će izdati zapovijed za prekid neprijateljstva? Tko će odlučiti gdje je došlo do mogućeg kršenja sporazuma o prekidu vatre na cijeloj liniji od 2000 kilometara? Tko će biti kriv za kršenje primirja? - zapitao je pa nastavio:

"Sva ta pitanja moraju biti mukotrpno proučena s obje strane. Dakle, ideja je dobra i mi je apsolutno podržavamo, ali postoje pitanja o kojima trebamo razgovarati, istaknuo je. Kazao je kako misli da Rusija treba pregovarati s američkim kolegama i partnerima.

- Možda ću imati telefonski poziv s Trumpom. Dakle, samu ideju okončanja sukoba mirnim putem, to podržavamo, konstatirao je Putin.

‘Ako se Rusija i Amerika dogovore, Ukrajina i Europa su gotovi!‘

Lukašenko se u svemu složio s ruskim predsjednikom. "Ako se Rusija dogovori sa Sjedinjenim Državama, Ukrajina i Europa će biti gotovi. Pregovarački proces Rusije i Amerike drže sudbinu Europe u svojim rukama, iako se ona ponaša kratkovidno. I opet, neće nas uspjeti prevariti. Znamo svoje interese i ciljeve - veli Lukašenko.

Putin se ubacio tu: "Želim dodati nešto na ovo što kaže g. Lukašenko, da će Europa biti gotova ako se Rusija i Amerika slože. Da, doista, ako se Rusija i Amerika dogovore o energetskoj suradnji, to je sad igra riječi, jer plinovod na ruskom znači i biti gotov, tako da će to biti u korist Europe, koja će dobiti jeftini ruski plin. Dakle, imat će plinovod". Na to se publika u dvorani nasmijala.

- To sam mislio - rekao je Lukašenko, a Putin dobacio: "I mislio sam da ste ciljali na to"