Donald Trump i Republikanska stranka najesen bi se mogli lako suočiti s gubitkom kontrole nad oba doma Kongresa. Sve ankete uoči međuizbora slute im gorak poraz. Kako s promjenom ravnoteže u parlamentu Trump riskira potpunu paralizu drugoga dijela svojeg predsjedničkog mandata, a možda i postupak vlastitog opoziva, odlučio je poduzeti doslovce sve da to nekako spriječi. No, po običaju, što se više kune u tobožnje uvođenje reda u zemlju i u izborna pravila, to u Americi generira sve veći kaos.
Zastupnički dom Kongresa u srijedu je usvojio novi izborni zakon koji uvodi značajne promjene u propise o glasanju. Zakon SAVE America Act prošao je s 218 glasova za i 213 protiv, uz jednoglasnu podršku republikanaca i jedan jedini demokratski glas zastupnika iz Teksasa. No, potrebno je još i da prođe u Senatu kako bi stupio na snagu, a tamo republikancima fali barem sedam demokratskih glasova. Važnije je od toga da spornom zakonu fali i temeljna logika, jer radikalno reducira biračko pravo Amerikanaca i smanjuje njihov broj u izbornoj praksi. Trump, međutim, to i želi: izbornu šansu ima samo ako golem broj demokratskih birača silom odmakne od biračkih kutija.
Devet mjeseci prije međuizbora koji će odrediti sastav oba doma Kongresa, novi Trumpov zakon tako zahtijeva od američkih građana da obvezno predoče putovnicu ili rodni list u procesu registracijske procedure. Trump to traži tvrdeći da su "američki izbori namješteni, ukradeni i predmet ismijavanja cijeloga svijeta". "Moramo ih popraviti, ili ćemo ostati bez države" – širi "narančasti" moralnu paniku. No demokratske kongresnice i brojne organizacije za građanska prava osuđuju postulate njegova zakonskog prijedloga tvrdeći da fatalno utječu na biračko pravo žena, birača u ruralnim područjima i u obiteljima s niskim primanjima. Nije riječ ni o kakvom popravku, nego o redukciji biračkog prava.
"Trumpov zakonski prijedlog, jednostavno rečeno, suzbija broj postojećih birača, a pritom namjerno cilja žene", rekla je Teresa Leger Fernandez, demokratska zastupnica iz Novog Meksika, koja je ujedno i predsjednica Demokratskog kluba u Kongresu. Demokrati žestoko osuđuju činjenicu da će propis u konačnici negativno utjecati na gotovo 70 milijuna američkih žena koje više ne koriste djevojačko prezime u službenim dokumentima jer su se udale i preuzele muževljevo. Naime, Trumpov zakon ne uvažava razliku u imenu i prezimenu s rodnog lista i onoga poslije udaje. Leger Fernández istaknula je da su se američke žene dosad registrirale i glasale u većoj mjeri od muškaraca na svim predsjedničkim izborima još od 1980. godine, a Trump im svojim zakonom želi to uskratiti. Demokratkinja smatra i da bi Latinoamerikanke mogle biti znatno više pogođene jer mnoge koriste dva prezimena, a oba se uglavnom ne pišu u službenim dokumentima.
"Ako vaše trenutno ime ne odgovara u potpunosti imenu na vašem rodnom listu ili drugim dokumentima o državljanstvu, zakon će vam uskratiti registraciju za glasanje, čak i ako ste doživotni naturalizirani državljanin ili državljanin rođen u SAD-u. Trumpova birokracija to je pomno osmislila samo da zbuni ljude i spriječi ih da glasaju protiv njih", drži i demokratska zastupnica Ohija Emilia Sykes. Ona ističe da će izborne poteškoće zadesiti i sve žene starije od 65 godina, jer što su potvrde o rođenju starije, to ih je teže dobiti.
Republikanci su predstavili zakon isključivo kao način borbe protiv izborne prijevare, tvrdeći da žele spriječiti glasanje osobama koje nisu američki državljani. No migranti bez dokumenata ionako nemaju pravo glasa prema američkom Ustavu, i prijevare na biralištima s takvim ljudima dosad su bile minimalne, na razini rijetkih incidenata. Glasovi imigranata statistički su beznačajni, ono čega se republikanci doista boje jesu glasovi američkih žena, upozoravaju iz Demokratske stranke.
I kritičari zakona iz nevladinog sektora tvrde da zahtjev za putovnicom kao dokazom državljanstva na biralištu u praksi drastično ometa pravo glasa, jer samo polovina svih Amerikanaca ima važeću putovnicu. Zastupnica Vermonta Becca Balint također smatra da ovaj zahtjev nerazmjerno utječe na biračka prava ekonomski ranjivih skupina: "Kažnjava u biti Amerikance bez putovnica, jer oni koji imaju putovnice uglavnom su bogatiji." Bojazni da će se LGBTQ+ osobe također suočiti s poteškoćama u ostvarivanju svoga glasačkog prava također su realne, jer ime na njihovu rodnom listu obično ne odgovara imenu kojim se registriraju za glasanje. Prema istraživačkoj studiji Brennan Centra, organizacije za zagovaranje demokracije, više od 21 milijuna Amerikanaca ima realne poteškoće s izdavanjem rodnog lista u SAD-u, što prilično jasno opisuje broj ljudi koji bi mogli biti zaobiđeni u budućem izbornom procesu.
Prema Trumpovu zakonu, registracija birača morat će se ubuduće obavljati osobno, te se ukida dosadašnja mogućnost registracije putem interneta. To će dodatno utjecati na ruralne zajednice i stanovnike udaljenih područja, odakle se mora putovati satima do najbližeg ureda za registraciju birača. Slično tome, i glasanje poštom, koje se u Americi naširoko koristi, bilo bi radikalno ograničeno, ali ne i ukinuto, kako je Trump u početku zagovarao. Osim pooštravanja uvjeta za registraciju, birači će morati i na samim biralištima predočiti identifikacijsku ispravu s fotografijom, no ne i studentske iskaznice ili identifikacijske karte indijanskih plemena, koje su dosad uredno funkcionirale. Krug pogođenih ovim idejama širi se, dakle, na studente i pripadnike prvih naroda, koji su također Trumpovi ideološki neprijatelji.
Republikanci tvrde da osiguravanje identiteta birača jača demokraciju, ali kritičari tvrde da to zapravo ometa pravo glasa za najranjivije sektore društva: pripadnike drugih rasa, starije osobe, žene, mlade, birače u ruralnim područjima i obitelji s niskim primanjima. Protiv zakona se odredila i Liga ujedinjenih latinoameričkih građana (LULAC), tvrdeći da će restrikcije posebno pogoditi Latinoamerikance zbog brojnih imena s crticom, zbog dva prezimena, naglasaka… Sve to u bazama izbornih podataka stvara birokratske probleme koje će Trump iskoristiti za eliminaciju nepoćudnih.
Centar za američki napredak, washingtonski think tank, tvrdi čak da će novim zakonom biti najviše pogođeni američki konzervativci, jer konzervativne žene češće mijenjaju prezime nakon udaje pa im neće biti moguća registracija putem rodnog lista. Tvrde i da su visoke stope vlasnika putovnica pretežno koncentrirane uglavnom u demokratskim obalnim državama.
Ako bude usvojen, novi zakon svakako bi mogao jako utjecati na američke međuizbore koji će se održati u studenom, na kojima će se birati svi članovi Zastupničkog doma i trećina Senata. Republikanci imaju većinu u oba doma, ali pad popularnosti predsjednika Trumpa, prvenstveno zbog agresivne antimigracijske politike njegove administracije i loših ekonomskih pokazatelja, ugrožava njihovu dominaciju. Zbog svega Trump gura priču o drastičnoj prijevari i krađi na predsjedničkim izborima 2020., na kojima je svojedobno izgubio od demokrata Joea Bidena (na izborima lani, koje je dobio protiv Kamale Harris, nekim čudom nije bilo prijevare, iako su provedeni na temelju istih pravila). Ako zakon kojim se ograničava broj birača ne prođe u Senatu, Trump je najavio i mogućnost "nacionalizacije" američkih izbora kojima trenutno po Ustavu upravljaju savezne države, no on bi ih rado premjestio u nadležnost savezne vlade, odnosno sebe samoga. Tako ih je lakše pokrasti, pardon, nadzirati moguće nepravilnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....