KLJUČNE INFORMACIJE:
• Čelnici zemalja članica NATO-a sastali su se u Haagu
• Stigao i Zoran Milanović
• Trump napao medije zbog curenja informacija
• Američki dužnosnici hvale napad na Iran; Kallas: ‘Nije jasno je li to bilo legalno‘
• Članice NATO-a obvezale su se na povećanje izdvajanja za obranu i sigurnost na 5 posto BDP-a do 2035. godine.
• Trump zaprijetio Španjolskoj: ‘Ako se nešto loše dogodi, mogli bi biti uništeni‘
-----------------------------------
Trump zaprijetio Španjolskoj: ‘Ako se nešto loše dogodi, mogli bi biti uništeni‘
Donald Trump izjavio je da će natjerati Španjolsku da troši više na obranu, nakon što je vlada u Madridu priopćila kako želi da njezina obrambena potrošnja ostane na dva posto BDP-a, a ne da se izdvajanja povećaju na pet posto do 2035. godine, kako je odlučeno na summitu NATO-a u Haagu u srijedu.
"Ide im vrlo dobro, gospodarstvo stoji vrlo dobro, a to gospodarstvo moglo bi biti potpuno uništeno ako se dogodi nešto loše", rekao je znakovito američki predsjednik.
"Pregovaramo sa Španjolskom o trgovinskom sporazumu, natjerat ćemo ih da plate dvostruko više. Ozbiljan sam u vezi ovoga".
‘Iznenađen sam Putinom, moguće je da ima teritorijalne ambicije izvan Ukrajine‘
Na pitanje ima li Vladimir Putin teritorijalne ambicije izvan Ukrajine, američki predsjednik je rekao: "Moguće je". "Znam jednu stvar - htio bi da se sve to riješi. Htio bi izaći iz toga, to je za njega kaos", rekao je Trump.
Nabrojao je potom nekoliko sukoba za koje tvrdi da je SAD "riješio", uključujući nedavni sukob između Indije i Pakistana, te dodao kako misli da je već trebao biti okončan rat između Ukrajine i Rusije.
Kaže da smatra kako je ruski predsjednik "bio zaveden" te je dodao: "Vrlo sam iznenađen [njime], zapravo. Mislio sam da ćemo to lako riješiti".
Trump kaže nije zainteresiran za razgovore s Iranom, ali da je sastanak s Teheranom zakazan za idući tjedan
Na pitanje zanima li ga nastavak nuklearnih pregovora s Iranom, Donald Trump kaže da nije. "Po meni, borili su se, rat je gotov", kaže. "Mogao bih dobiti izjavu da neće ići prema nuklearnom oružju. Vjerojatno ćemo to i zatražiti, ali oni to ionako neće raditi".
Nakon što je kratko dao riječ državnom tajniku Marcu Rubiju - koji je rekao da je SAD otvoren za sve koji žele mir - Trump je ponovno upitan o svom stajalištu u vezi pregovora s Iranom.
"Razgovarat ćemo s njima idući tjedan, s Iranom. Možda potpišemo sporazum. Ne znam", rekao je. "Po meni, ne mislim da je to nužno. Mislim, imali su rat. Borili su se. Sada se vraćaju svojim životima. Nije mi bitno hoću li imati sporazum ili ne".
"Jedino što bih tražio je ono što smo i prije tražili - ne želimo nuklearno [oružje], a to nuklearno smo i uništili".
‘Ne oslanjamo se na izraelsku obavještajnu službu‘
Američki predsjednik je potom odgovorio na pitanje CNN-a, kojeg je nazvao "lažnim vijestima". Na pitanje oslanja li se na izraelske obavještajne podatke kako bi procijenio učinak američkih napada na iranska nuklearna postrojenja, Trump je dao kratak i izravan odgovor. "Ne", rekao je.
"Prikupili smo dodatne obavještajne podatke i također smo razgovarali s ljudima koji su vidjeli to mjesto. To je mjesto sravnjeno sa zemljom, i mislimo da je sve što je imalo veze s nuklearnim uništeno. Nisu ništa iznijeli".
Trump sugerira da bi rat između Irana i Izraela uskoro mogao ponovno početi
Donald Trump je nakon obraćanja odgovarao na novinarska pitanja, a prvo se odnosilo na to zašto je toliko uvjeren da je rat između Izraela i Irana gotov.
"Zato što sam razgovarao s obojicom i oboje su umorni, iscrpljeni", rekao je. "Borili su se snažno i vrlo žestoko, vrlo nasilno, i jedeni i drugi su bili zadovoljni da odu kući i povuku se".
No, potom je ipak dodao: "Pretpostavljam da bi [rat] jednog dana uskoro možda mogao ponovno početi".
Kaže da su obje strane "vodile pakleni rat" te tvrdi da je on završio kada je SAD pogodio iranska nuklearna postrojenja.
Zatim je ponovno napao medijske "lažne vijesti" o američkom obavještajnom izvješću u kojem se tvrdi da ti udari nisu uništili iranske kapacitete za obogaćivanje urana, što je tema na koju se tijekom dana više puta vraćao.
Trump o iranskim nuklearnim postrojenjima: ‘Tamo nema više ničega‘
Američki predsjednik dao je više informacija o napadima na iranske nuklearne lokacije. Ponovno je ustvrdio da su one "uništene", nakon što je kritizirao izvješća u medijima da šteta nije onakva kakvom ju je on prikazivao.
"Ne može se ući u tunele", dodao je Trump. "Ne mogu. Nema ničega. Nema načina da se čak ni spustiš. I cijela stvar je u kolapsu i katastroflna. Mislim da je sav nuklearni materijal tamo dolje jer ga je vrlo teško ukloniti".
"Učinili smo to vrlo brzo, kad su čuli da dolazimo", dodao je.
Također je rekao da je svaki udar pogodio "unutar devet inča" od cilja.
Trump: ‘Važno je da NATO troši na ozbiljnu opremu i nadam se da će ona biti iz Amerike‘
Američki predsjednik dotaknuo se i rata u Ukrajini, rekavši: "Nadam se da ćemo to riješiti", a onda je ponovio ono što govorio još od vremena predizborne kampanje. "To se nikada nije trebalo dogoditi, to se nikada ne bi dogodilo da sam ja predsjednik. To sam rekao tisuću puta", prenosi Jutarnji list.
Trump kaže kako je ključno da se povećanje NATO-ovih izdataka za obranu troši na "vrlo ozbiljnu vojnu opremu, a ne na birokraciju" te da se nada da će ta oprema "biti proizvedena u Americi jer imamo najbolju opremu na svijetu".
Trump se obratio čelnicima članica NATO-a: ‘Mislim da je ovo između Irana i Izraela gotovo‘
Donald Trump obratio se svjetskim čelnicima na summitu NATO-a. Svoj je govor započeo zahvalom Nizozemskoj na domaćinstvu summita i pohvalom američkoj vojsci.
Ponovno je pozdravio američke napade na iranske nuklearne lokacije - čiji je uspjeh i stvarni učinak u utorak doveden u pitanje - i opisao ih kao "uništenje“.
"Ova nevjerojatna izvedba američke snage utrla je put miru povijesnim sporazumom o prekidu vatre u ponedjeljak navečer", rekao je.
Potom je govorio o vlastitoj ulozi u posredovanju u prekidu vatre između Izraela i Irana.
"Mi to zovemo 12-dnevni rat. Razgovarao sam s nekoliko ljudi. Pretpostavljam da to zvuči kao pravi naziv. Bio je to 12-dnevni rat", dodao je.
"I mislimo da je gotovo. Ne mislim da će se međusobno osvećivati. Ne mislim da hoće".
Ustvrdio je da su SAD također "ponovno potvrdile kredibilitet američkog odvraćanja", koje je "kao nijedno drugo".
U tijeku sastanak Trumpa i Zelenskog
Savjetnik ukrajinskog predsjednika potvrdio je da je započeo sastanak između Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog.
Prema ranijim informacijama koje je prenio AFP, dvojica čelnika trebala bi razgovarati o dodatnim sankcijama protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu te o opskrbi oružjem.
Rutte: ‘Saveznici su jedinstveni, pet posto izdvajanja je odgovor na ozbiljne prijetnje‘
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pohvalio je članice saveza zbog dogovora o povećanju izdvajanja za obranu na 5% BDP-a do 2035., ocijenivši to „značajnom obvezom u odgovoru na ozbiljne prijetnje sigurnosti“.
„Sve je to kako bismo mogli učinkovito odvraćati agresiju i braniti sebe i jedni druge ako bi itko napravio pogrešku i napao“, poručio je Rutte. Istaknuo je da su „svi saveznici ujedinjeni u razumijevanju da se moramo dodatno angažirati kako bismo ostali sigurni – i upravo to sada i čine“.
Govoreći o odnosima sa SAD-om, Rutte je naglasio: „Predsjednik Trump je bio jasan – Amerika je predana NATO-u. To je danas ponovno izričito potvrdio. Istovremeno, jasno je rekao da očekuje veće angažmane europskih saveznika, i to je ono što sada vidimo.“
Dodao je da su saveznici „zajedno u ovome, predani članku 5 i odlučni ostati čvrsti“.
Rutte je također naglasio kako savez „čvrsto stoji uz našeg susjeda i partnera Ukrajinu“.
Donesena povijesna odluka
Prema deklaraciji sa summita u Den Haagu, članice NATO-a obvezale su se na povećanje izdvajanja za obranu i sigurnost na 5 posto bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine.
Rutte na samitu NATO-a: Članak 5 šalje snažnu poruku
Čelnici NATO-a donijet će povijesnu, transformacijsku odluku za sigurnost svojih građana, a članak 5 o uzajamnoj obrani šalje snažnu poruku, istaknuo je u srijedu na početku samita glavni tajnik Saveza Mark Rutte.
“Na ovom sastanku donijet ćemo povijesne, transformacijske odluke kako bismo naše građane učinili sigurnijima kroz jači, pravedniji i ubojitiji NATO”, rekao je Rutte obraćajući se čelnicima 32 države članica Sjevernoatlantskog saveza na početku samita.
“Naša trajna predanost članku 5, da je napad na jednog napad na sve – šalje snažnu poruku”, istaknuo je Rutte.
Američki predsjednik Donald Trump je uoči samita, govoreći novinarima u zrakoplovu na letu prema Den Haagu, bio prilično neodređen, rekavši da se članak 5 može interpretirati na više načina i da će na samitu reći definiciju toga članka.
Međutim, Trump je prije samog početka sastanka Sjevernoatlantskog vijeća na razini šefova država, ipak umirio saveznike u pogledu američke predanosti međusobnoj obrani, kazavši obraćajući se novinarima “uz njih smo do kraja."
Čelnici NATO-a donijet će na samitu odluku da podignu troškove za obranu na 5 posto BDP-a, od čega 3,5 posto za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za infrastrukturu za civilnu i vojnu uporabu.
Rutte je pohvalio Trumpa ističući da će ta odluka učiniti NATO pravednijim i da će svi snositi svoj dio odgovornosti za zajedničku sigurnost.
“Predugo je jedan saveznik, Sjedinjene Američke Države, nosio preveliki teret te obveze. I to se danas mijenja. Predsjedniče Trump, dragi Donalde, vi ste omogućili ovu promjenu”, rekao je Rutte.
Glavni tajnik je rekao da odluke Saveza uključuju i nastavak potpore Ukrajini i zauzimanje za trajan i pravedan mir. “Svi želimo da se to krvoproliće zaustavi, pozivamo Rusiju da okonča agresiju protiv Ukrajine”, rekao je Rutte.
Hrvatsko izaslanstvo na samitu predvodi predsjednik Zoran Milanović, koji se u utorak navečer zbog manjih zdravstvenih problema nije pojavio na svečanoj večeri koju su za sudionike sastanka organizirali nizozemski kralj Willem-Alexander i kraljica je Máxima. U izaslanstvu su i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i ministar obrane Ivan Anušić.
Kallas: Nije jasno jesu li američki napadi na Iran bili legalni
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je kako još uvijek nije jasno jesu li američki zračni napadi na iranska nuklearna postrojenja u skladu s međunarodnim pravom.
„Svatko tko koristi silu mora to i pravno opravdati“, rekla je Kallas za BBC. Na izravno pitanje o zakonitosti američkih napada odgovorila je da to „nije apsolutno jasno“.
Dodala je kako vjeruje da su napadi usporili iranski nuklearni program, ali ne i izbrisali njegovo „znanje i kapacitete“, što, prema njezinu mišljenju, dodatno naglašava potrebu za diplomatskim rješenjem.
Kallas je istaknula kako Zapad s Teheranom mora otvoriti širu raspravu, uključujući pitanja balističkog raketnog programa, potpore Rusiji u ratu protiv Ukrajine te zatvorenih europskih državljana u Iranu.
„Moramo sjesti za stol i razgovarati o svim tim pitanjima“, zaključila je.
Svjetski čelnici su stigli i smjestili se
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....