StoryEditorOCM
Svijet‘generalna proba‘

Trump namjerno potpiruje kaos u Los Angelesu, strah ga je onoga što ga čeka sljedeće godine: ‘Pokušava se zaštititi‘

Piše H. A.
9. lipnja 2025. - 19:33

Prosvjedi u Los Angelesu protiv Trumpove imigracijske politike, odnosno zbog naglog porasta imigracijskih racija i uhićenja migranata bez dokumenata koje provodi američka Imigracijska i carinska služba (ICE) po nalogu Trumpove administracije, postaju sve nasilniji.

A to je, prema mišljenju mnogih, upravo ono što predsjednik SAD-a želi.

Naime, jučer je u L. A. stiglo oko 300 pripadnika Nacionalne garde (najavljeno ih je 2000), koju je poslao sam Trump, zaobišavši guvernera Kalifornije Gavina Newsoma. Predsjednik bi trebao od guvernera savezne države zatražiti angažman Nacionalne garde, što je uobičajena procedura, ali Trump je ovaj put to napravio pozvavši se na članak 10 Zakona o oružanim snagama koja mu omogućuje preuzimanje kontrole nad Nacionalnom gardom.

image

Pripadnici Nacionalne garde u Los Angelesu

Spencer Platt/Getty Images Via Afp

PROČITAJTE VIŠE Trumpova kontroverzna odluka imat će ozbiljne posljedice. Evo zašto slanje Nacionalne garde predstavlja opasan presedan

Newsom je jučer oštro osudio odluku, nazvavši je "namjerno zapaljivom" i nepotrebnom, dok je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass jasno poručila da je slanje garde "potpuno nepotrebno". Newsom je danas otišao korak dalje i najavio da će tužiti Trumpa zbog raspoređivanja trupa Nacionalne garde u Los Angeles bez konzultacija s njim.

A korak dalje je otišao i Trump, napisavši na svom Truth Social profilu: "Stvari u L. A.-u izgledaju jako loše. POŠALJITE VOJSKU!!!"

Veliki dio javnosti, pogotovo onaj koji baš i nije naklonjen aktualnom predsjedniku SAD-a, ali i primjerice sam Newsom, smatra da Trump namjerno potpiruje situaciju slanjem Nacionalne garde na ulice i zazivanjem vojske, kako bi se pripremio za budućnost. Točnije za "midterm" izbore koji su u SAD-u na rasporedu u studenom sljedeće godine.

- Trump vrlo dobro zna da se bliže izbori na sredini mandata. Zabrinut je. No, možda već testira načine kako da se zaštiti, a koji bi mogli završiti narušavanjem integriteta tih izbora. Dosad su rezultati za njega sigurno zadovoljavajući - i duboko zabrinjavajući za svakoga tko se nada očuvanju slobodnih i poštenih izbora u Sjedinjenim Državama pod ovom korumpiranom, autoritarnom i bezakonitom predsjedničkom administracijom - piše David Frum iz The Atlantica, u članku u kojem argumentira kako bi u slučaju loše prognoze za Republikansku stranku sljedeće godine, mogao čak i sabotirati same izbore pod izlikom izvanrednog stanja.

image

Prosvjedi u Los Angelesu

Jim Vondruska/Getty Images Via Afp

Čega se Trump boji?

"Midterm" izbori predstavit će ogroman test za Trumpov drugi mandat. Birat će se svih 435 mjesta u Predstavničkom domu i 33 od 100 mjesta u Senatu, a više je razloga zašto bi Trump trebao biti zabrinut.

Prvi od njih je povijest koja kaže da je stranka vladajućeg predsjednika izgubila mjesta u Predstavničkom domu u 17 od zadnjih 19 "midterm" izbora od 1950. godine naovamo, s prosjekom od 28 mjesta u Domu i 4 u Senatu po izboru.

Drugo, Trump ima povijesno loše brojke popularnosti za predsjednika kroz prvih 100 dana mandata, a polovica  birača prema anketama očekuje da će mu se rejting odobravanja smanjiti u sljedećoj godini. Također je zabrinut da bi demokrati, ako preuzmu Predstavnički dom, mogli pokrenuti treći opoziv ("impeachment") protiv njega.

Uz sve to, republikanci se suočavaju s pitanjima državnog duga i proračuna, a Trumpove agresivne politike, poput masovnih otpuštanja u vladi, mogle bi odbiti umjerene birače i usmjeriti ih prema demokratima.

image

Prosvjedi u Los Angelesu

Jim Vondruska/Getty Images Via Afp

Kakva je trenutno situacija?

Republikanci su u 2025. ušli s najtjesnijom prednosti u Domu još od 1931., a trenutno imaju 220 mjesta, dok su demokrati na 212, s tim da su tri mjesta ispražnjena zbog smrti trojice demokratskih predstavnika iz Texasa, Arizone i Virginije (izbori će se održati u rujnu i studenom ove godine). To znači da republikanci imaju samo dva mjesta više od potrebnog minimuma za donošenje zakona.

Što se tiče Senata, tamo republikanci imaju 53 mjesta, a demokrati 45, dok dva pripadaju nezavisnim kandidatima.

Demokrati će sljedeće godine braniti 13 mjesta, a republikanci 22, tim da sastav mjesta koja su na reizboru znači da republikanci i dalje imaju velike šanse zadržati svoju većinu u Senatu. Demokrati će trebati "neto dobitak" od četiri mjesta da preuzmu kontrolu nad Senatom (51-49), jer bi u slučaju izjednačenja 50-50 presudni glas imao Trumpov dopredsjednik JD Vance.

Dakle, unatoč tome što republikanci brane više mjesta, osiguravanje većine bit će izazov za demokrate jer mnoga od tih republikanskih mjesta su u sigurnim republikanskim državama, ali tu se vraćamo na povijesni uzorak koji kaže da "midterm" izbori u pravilu pogoduju stranci koja nije na vlasti.

Trump bi krajem sljedeće godine mogao ostati bez "zaštite" koju trenutno ima i u Predstavničkom domu i u Senatu, a ujedno bi mu postalo nemjerljivo teže provoditi agresivne politike kojima su trenutno jedina prepreka sudovi, protiv kojih se predsjednik SAD-a "bori" gotovo na dnevnoj bazi.

Zbog toga traži načine kako se "osigurati", a mnogi misle kako je represija ono na što se oslanja. Kako stoji u naslovu Frumovog već spomenutog članka - ovo mu je generalna proba.

image
Andrew Caballero-reynolds/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2025 01:21