Donald Trump u petak je tijekom susreta s novinarima potvrdio da će Europskoj uniji doista uvesti carine.
- Hoću li uvesti carine Europskoj uniji? Hoćete li istinit odgovor ili da vam dam politički odgovor? Apsolutno, apsolutno, Europska unija nas je doista užasno tretirala – rekao je Trump.
Američki predsjednik još je u prosincu zaprijetio da će uvesti carine EU, kao i Kanadi, Meksiku i Kini, a izgleda da to uskoro planira provesti u djelo.
Europska unija tako se suočava s novom trgovinskom prijetnjom, a talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je da EU ima jasan put za izbjegavanje trgovinskog rata, za koji stručnjaci upozoravaju da bi mogao imati dalekosežne posljedice za globalno gospodarstvo.
Potencijalne posljedice
Trump je optužio EU za nepoštene trgovinske prakse, tvrdeći da Europa uvozi premalo američkih automobila i poljoprivrednih proizvoda. Posebno je zabrinut zbog trgovinskog suficita koji EU ostvaruje u odnosu na SAD. Analitičari procjenjuju da bi uvođenje novih carina moglo dovesti do porasta cijena europskih proizvoda na američkom tržištu za 15-25%.
Ako Trump provede svoje prijetnje, europska automobilska industrija, koja u SAD izvozi proizvode vrijedne oko 56 milijardi eura godišnje, bila bi posebno pogođena, dok bi proizvođači hrane i pića mogli izgubiti konkurentnost na američkom tržištu, a ekonomski rast EU mogao bi usporiti na samo 0,9%. Posebno bi mogle biti pogođene njemačke automobilske tvrtke, koje na američko tržište izvoze vozila u vrijednosti preko 30 milijardi eura godišnje.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi uvođenje carina moglo pokrenuti domino efekt koji bi se odrazio na cijeli lanac opskrbe, od dobavljača sirovina do krajnjih proizvođača. Procjenjuje se da bi to moglo ugroziti više od 200.000 radnih mjesta u europskoj automobilskoj industriji.
Tajanijevo rješenje
Prema riječima talijanskog ministra Tajanija, kako bi se taj scenarij izbjegao, EU mora značajno povećati kupnju američkih proizvoda, povećati izdvajanja za obranu te provesti deregulaciju kako bi se ojačalo europsko gospodarstvo. Tajani predlaže konkretne mjere koje uključuju pojednostavljenje uvoznih procedura za američke proizvode i stvaranje posebnih ekonomskih zona za američke tvrtke.
Tajani, koji se s Trumpom sastao 2017. godine dok je bio predsjednik Europskog parlamenta, tvrdi da je američki predsjednik "mnogo pragmatičniji nego što se misli". Prema njegovom mišljenju, stvaranjem "pozitivne klime" kroz povećanu kupnju američkih proizvoda, EU može izbjeći trgovinski rat. Ističe da je ključno uspostaviti redoviti dijalog na visokoj razini između EU i SAD-a.
Izazovi za EU
Jedan od najvećih izazova je pitanje vojne potrošnje, pri čemu Trump traži da članice NATO-a povećaju izdvajanja za obranu na 5% BDP-a, dok većina zemalja EU još nije dostigla ni trenutačni cilj od 2%. Europska komisija morat će pronaći način da pomiri ove zahtjeve s trenutačnim gospodarskim ograničenjima. Dodatni izazov predstavlja i potreba za usklađivanjem različitih nacionalnih interesa unutar EU.
Tajani naglašava da Europa mora postati snažnija, ne samo u nametanju pravila već i politički i ekonomski, što podrazumijeva dovršetak bankovne unije, stvaranje jedinstvenog energetskog tržišta, harmonizaciju poreznih sustava te jačanje europske obrane. Posebno ističe važnost digitalne transformacije i zelene tranzicije kao ključnih područja za buduću suradnju sa SAD-om.
Stručnjaci za međunarodnu trgovinu predlažu da EU, uz pregovore sa SAD-om, razvije i dugoročnu strategiju diverzifikacije trgovinskih partnerstava. To bi uključivalo jačanje veza s brzorastućim azijskim tržištima, posebno Indijom i zemljama ASEAN-a (Savez država Jugoistočne Azije), kao i produbljivanje trgovinskih odnosa s afričkim zemljama.
Također se razmatra mogućnost ubrzanog razvoja europske tehnološke industrije kako bi se smanjila ovisnost o američkim tehnološkim proizvodima. To bi moglo uključivati povećana ulaganja u istraživanje i razvoj, posebno u područjima umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i zelenih tehnologija.
Prvi trgovinski rat
Tijekom prvog Trumpovog mandata (2017-2021), trgovinski odnosi između EU i SAD-a bili su izrazito napeti. Trump je 2018. godine uveo carine od 25% na uvoz čelika i 10% na uvoz aluminija iz EU, na što je EU uzvratila protumjerama na američke proizvode poput Harley-Davidson motocikala, bourbon viskija i trapericama Levi‘s. Procjenjuje se da je taj trgovinski sukob rezultirao gubicima od nekoliko milijardi eura na obje strane.
EU je tada uspjela djelomično ublažiti situaciju kroz pregovore, pri čemu je obećala povećanu kupnju američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i soje. Sukob je formalno okončan tek 2021. godine, kada su dvije strane postigle dogovor o ukidanju carina na čelik i aluminij. Ovo iskustvo pokazuje da EU ima kapacitet za pregovaranje i pronalaženje kompromisa, ali i da trgovinski sukobi mogu imati dugotrajne negativne posljedice za obje strane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....