KLJUČNI DOGAĐAJI:
Bijela kuća: ‘Pregovaramo s predsjednikom iranskog parlamenta‘
Iran: ‘Ne pregovaramo sa SAD-om‘
Talijanski ministar obrane: ‘Ne mogu spavati zbog Irana, znam neke stvari‘
Elitne američke snage pristižu na Bliski istok
Drama u Dubaiju: Iran pogodio divovski tanker pun nafte, požar pod kontrolom
WSJ: ‘Trump spreman prekinuti rat i ako Hormuz ostane zatvoren‘
Cijene nafte i aluminija naglo rastu
--------------------------
Italija odbila dati dozvolu američkim avionima da slete u bazu na Siciliji
Italija je odbila dopustiti američkim zrakoplovima slijetanje u zračnu bazu Sigonella na Siciliji s koje su trebali dalje poletjeti na Bliski istok, rekao je izvor u utorak, potvrđujući napise u talijanskim medijima.
List Daily Corriere della Sera izvijestio je da su "neki američki bombarderi" trebali sletjeti u bazu na istoku Sicilije prije odlaska na Bliski istok. U izvješću se ne navodi kada se to trebalo dogoditi.
Izvor, koji nema dopuštenje govoriti za medije i stoga je želio ostati neimenovan, također nije rekao o koliko se zrakoplova radilo niti kada im je Rim odbio slijetanje.
Corriere della Sera ističe da dopuštenje za slijetanje nije dano jer Sjedinjene Države nisu tražile odobrenje, a talijansko vojno vodstvo nije konzultirano, kako je propisano ugovorima koji reguliraju korištenje američkih vojnih objekata u zemlji.
Talijansko ministarstvo obrane nije zasad komentiralo izvješća.
Oporbene stranke lijevog centra pozvale su vladu da blokira američko korištenje baza u Italiji kako bi se izbjeglo sudjelovanje u sukobu.
Desna vlada premijerke Giorgie Meloni izjavila je da će tražiti parlamentarno odobrenje ako se podnesu takvi zahtjevi.
Napadi diljem Zaljeva
U Dubaiju je izbio požar nakon što su počele padati krhotine od presretanja projektila. Četiri osobe su ozlijeđene u incidentu, koji se dogodio u blizini napuštene kuće u području Al Badije, prenosi BBC.
U gradu Sharjahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, vlasti su kasno sinoć izjavile da je dron ciljao upravnu zgradu telekomunikacijske tvrtke Thuraya, dodajući da nije nije bilo ozlijeđenih osoba.
U Saudijskoj Arabiji šest kuća oštećeno je od krhotina srušenog drona, ali nitko nije ozlijeđen, priopćila je kuvajtska uprava civilne zaštite.
Kuvajtska vojska također je ranije jutros izjavila da presreće napade dronovima i raketama iznad svog teritorija. Nema curenja nafte nakon napada na kuvajtski tanker u luci Dubai. Vlasti u Dubaiju potvrdile su da nije bilo curenja nafte iz tankera zapaljenog nakon napada iranskog drona.
Kao što smo ranije izvijestili, tanker Al Salmi bio je u potpunosti natovaren s dva milijuna barela nafte i bio je usidren u Dubaiju na putu za Kinu, kada je pogođen u napadu dronom i izbio je požar.
Ured za medije u Dubaiju od tada je potvrdio da su timovi za odgovor "uspješno obuzdali incident s kuvajtskim tankerom u vodama Dubaija, bez curenja nafte i bez prijavljenih ozljeda".
Amfibijski brod USS Tripoli je u Indijskom oceanu, navodno prevozi oko 1800 marinaca
Dok su sve glasnija nagađanja o mogućoj američkoj kopnenoj operaciji protiv Irana, amfibijski jurišni brod USS Tripoli, za koji se vjeruje da prevozi oko 1800 marinaca, trenutačno se nalazi u Indijskom oceanu, priopćilo je Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) u objavi na društvenim mrežama u ponedjeljak.
Fotografija prikazuje ratni brod od 45.000 tona kako plovi Indijskim oceanom u nedjelju, prema objavi CENTCOM-a. Nije naznačeno koliko je brod udaljen od Irana.
Tripoli prevozi vojnike iz 31. ekspedicijske jedinice marinaca (MEU) sa sjedištem na Okinawi, prema fotografijama od 26. ožujka objavljenim na web stranici Ministarstva obrane. Fotografije prikazuju marince kako sudjeluju u "vježbi obrane brodova".
Tripoli može prevoziti oko 1850 marinaca, zajedno s posadom od 1200 mornara, prema informativnom listu mornarice. Amfibijsko transportno plovilo USS New Orleans, dio Amfibijske spremne skupine Tripoli (ARG), može prevoziti dodatnih 700 marinaca.
Američki predsjednik Donald Trump predložio je da bi američke snage mogle zauzeti iranski otok Kharg, kroz koji prolazi 90% teheranskog izvoza nafte. Iran je zaprijetio uništenjem svih američkih trupa koje se pokušaju iskrcati na njegov teritorij, kao i pojačavanjem napada na globalne zalihe nafte.
Uz 31. ekspedicijsku jedinicu marinaca na brodu Tripoli, navodno je naređeno da na Bliski istok bude poslana i 11. jedinica s čak 2200 marinaca.
Fleet Tracker Američkog pomorskog instituta objavljen u ponedjeljak pokazao je Boxer ARG u Pearl Harboru na Havajima, na trotjednom do četverotjednom putovanju iz Perzijskog zaljeva. Fotografije Ministarstva obrane pokazale su Boxer jedinice kako treniraju na moru 28. ožujka.
Uz marince, navodno je na Bliski istok poslano i oko 1000 vojnika iz 82. zračnodesantne divizije američke vojske.
Iranski parlamentarni odbor odobrio plan naplate tranzita u Hormuškom tjesnacu
Iranski državni mediji izvijestili su da je iranski parlamentarni odbor odobrio prijedlog naplate tranzita za plovila koja putuju kroz Hormuški tjesnac.
Tjesnac će biti zatvoren za brodove iz SAD-a, Izraela i zemalja koje su bile uključene u sankcioniranje Irana, stoji u objavi novinske agencije Fars na Telegramu, koja je navela da će Iran imati "suverenu" ulogu u provedbi novog sustava.
Prijedlog, koji je odobrio iranski parlamentarni sigurnosni odbor, navodno bi zahtijevao suglasnost drugih zemalja smještenih uz tjesnac. Nije poznato koliko će se plaćati tranzit za plovila.
Američki predsjednik Donald Trump u pojnedjeljak je upozorio da će, ako se ne postigne dogovor s Iranom - uključujući ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca - američke snage uništiti "sve njihove elektrane, naftne bušotine i otok Harg, a moguće i sva postrojenja za desalinizaciju.
Zatvaranje tjesnaca uzrokovalo je nagli porast globalnih cijena energije, uključujući i SAD gdje stanovnici trpe zbog porasta cijena plina, a poljoprivrednici se suočavaju s višim troškovima gnojiva i padom cijena roba.
U Libanonu poginula četiri izraelska vojnika
Izraelska vojska objavila je da su u ponedjeljak poginula četiri vojnika, dok su dvojica ranjena.
Prema priopćenju, kapetan Noam Madmoni (22), stožerni narednik Ben Cohen (21) i stožerni narednik Maxsim Entis (22) poginuli su tijekom borbi na jugu Libanona.
Još dvije osobe prevezene su u bolnicu - jedan vojnik zadobio je teške ozljede, dok je jedan pričuvnik ozlijeđen ‘srednje teško‘.
IDF dodaje kako je i četvrti vojnik poginuo u istom incidentu, no njegovo ime još nije odobreno za objavu.
Izrael i SAD izveli žestoki napad na Isfahan
Očevici su izvijestili o žestokim napadima američkih i izraelskih snaga na Isfahan, jedan od najvećih iranskih gradova s oko 2,3 milijuna stanovnika, u kojem se nalazi i vojna zračna baza Badr. Isfahan je treći po veličini grad u Iranu, odmah iza Teherana i Mašhada, a nosi nadimak Nesf-e Jahan, što u prijevodu znači "Pola svijeta".
Izraelci tvrde da su lansirani projektili iz Irana
Izraelska vojska tvrdi da su identificirali projektile lansirane iz Irana prema Izraelu te da sustavi protuzračne obrane trenutno djeluju kako bi presreli prijetnju.
Upozorenje je poslano javnosti, svima je savjetovano da se što prije sklone u ‘zaštićeni prostor‘ i ostanu tamo do daljnjega.
Wall Street pao na početku tjedna
Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks pao, nakon nesigurnog trgovanja dok ulagači prate razvoj situacije na Bliskom istoku i kretanje cijena nafte.
Dow Jones ojačao je 0,11 posto, na 45.216 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,39 posto, na 6343 boda, a Nasdaq indeks 0,73 posto, na 20.794 boda.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja indeksi su bili u plusu jer su ulagače ohrabrile poruke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da vodi ozbiljne razgovore s ‘razumnijim vlastima‘ u Iranu o prekidu rata.
No, s druge strane Trump prijeti napadima na iranski energetski i naftni sustav, ako Teheran ne ‘otvori‘ Hormuški tjesnac, i gomila vojne snage na Bliskom istoku, prenosi Jutarnji.
Iran, pak, poručuje da su američki prijedlozi o uvjetima okončanja rata nerealni.
A rat SAD-a i Izraela protiv Irana, koji je ušao u peti tjedan, polagano se širi jer su tijekom vikenda jemenski Huti, povezani s Iranom, pokrenuli svoje prve napade na Izrael od početka sukoba.
Zbog nesigurnosti ulagača u vezi razvoja situacije na Bliskom istoku, do kraja jučerašnjeg trgovanja S&P 500 i Nasdaq indeks izgubili su početne dobitke i zaronili u negativno područje.
- Američke vlasti i dalje šalju nejasne poruke. Kada se poruke čine dobrima, tržište poraste. A ako su poruke agresivnije, tržište pada, objašnjava Rick Meckler, partner u tvrtki Cherry Lane Investments.
Kako Iran i dalje ne dopušta prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, uz rijetke izuzetke, cijene su nafte ponovno porasle.
A ako cijene nafte ostanu povišene još dulje vrijeme, to bi, upozoravaju analitičari, potaknulo rast inflacije i natjeralo središnje banke na povećanje kamatnih stopa. A to bi usporilo rast gospodarstava.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,61 posto, na 10.127 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,18 posto, na 22.562 boda, a pariški CAC 0,92 posto, na 7772 boda.
Cijene aluminija gotovo na najvišoj razini u četiri godine
Cijene aluminija porasle su na gotovo najvišu razinu u četiri godine nakon zračnih napada na dva velika bliskoistočna proizvođača tijekom vikenda, javlja BBC.
U ponedjeljak je cijena aluminija - metala koji se koristi u elektronici, pakiranju, građevinskim radovima i vozilima - na Londonskoj burzi metala porasla za više od 3% na 3401 dolar po metričkoj toni.
Vodeći proizvođač u bliskoistočnoj regiji, Emirates Global Aluminium (EGA), izjavio je da je pretrpio "značajnu štetu" na svom postrojenju u Abu Dhabiju, dok je Aluminium Bahrain rekao da je u postupku procjene opsega štete na svom postrojenju.
Cijene metala prešle su 4000 dolara po toni u ožujku 2022. nakon što je Rusija, glavni proizvođač aluminija, napala Ukrajinu.
FT: ‘Broker Petea Hegsetha htio uložiti u obrambeni fond prije napada na Iran‘
Glasnogovornik Pentagona oštro je demantirao izvješće Financial Timesa da je broker američkog ministra obrane Petea Hegsetha htio izvršiti "veliko ulaganje" u tvrtke povezane s američkom vojskom u tjednima koji su prethodili ratu u Iranu.
„Ni ministar Hegseth ni bilo koji od njegovih predstavnika nisu kontaktirali BlackRock u vezi s takvim ulaganjem“, rekao je Sean Parnell, glavni glasnogovornik Pentagona.
„Ovo je još jedna neutemeljena kleveta osmišljena da obmane javnost“, napisao je Parnell na X-u, zahtijevajući od FT-a trenutno povlačenje tvrdnji.
Izvještaj Financial Timesa objavljen je u ponedjeljak, pozivajući se na anonimne izvore.
WSJ: Trump je spreman prekinuti rat čak i ako prolaz kroz Hormuz ostane ograničen
Wall Street Journal izvještava da je Donald Trump rekao svojim suradnicima da je spreman prekinuti vojnu kampanju protiv Irana čak i ako Hormuški tjesnac ostane uglavnom zatvoren.
Pozivajući se na dužnosnike administracije, ugledni list izvještava da su američki predsjednik i njegovi pomoćnici procijenili da bi misija prisilnog otvaranja ključnog pomorskog prolaza pomaknula sukob izvan Trumpovog vremenskog okvira od četiri do šest tjedana.
Umjesto toga, Trump navodno razmatra okončanje trenutnih borbi, nakon što je teško oštetio iransku mornaricu i raketne zalihe, te će nastaviti diplomatski pritiskati Iran da ponovno otvori protok trgovine.
Cijene nafte naglo rastu
Cijene nafte nastavile su rasti, javlja BBC, a prema azijskim tržištima koja se prva otvaraju u utorak ujutro.
Cijena nafte kojom se trguje u SAD-u skočila je za 3% na gotovo 106 dolara po barelu.
Podsjećamo, cijene američke nafte ponedjeljak su zaključile trgovanje na nešto iznad 100 dolara po barelu prvi put od početka rata protiv Irana 28. veljače. To je ujedno i najviša cijena američke nafte od srpnja 2022.
Brent sirova nafta - globalna referentna vrijednost za cijene nafte - porasla je na 115 dolara nakon što je u utorak porasla za više od 2%.
Američki predsjednik Donald Trump i dalje prijeti napadima na iransku infrastrukturu ako se uskoro ne postigne dogovor.
Pogođen veliki kuvajtski tanker pun nafte
Iran je pogodio veliki kuvajtski tanker za prijevoz sirove nafte usidren u luci u Dubaiju, izvijestila je u utorak kuvajtska državna agencija KUNA.
Prema navodima Kuwait Petroleum Corporation, nije bilo ljudskih žrtava nakon što je tanker Al-Salmi pogođen, iako je bio u potpunosti natovaren, što otvara ozbiljnu mogućnost izlijevanja nafte u okolne vode, piše CNN.
Ured za medije vlade Dubaija objavio je da je u napadu korišten dron te da specijalizirane pomorske vatrogasne jedinice rade na obuzdavanju požara na tankeru.
Iran ponovno negira da pregovara sa SAD-om
Glasnogovornik iranskog ministra vanjskih poslova ponovno je porekao da je bilo pregovora s američkim dužnosnicima.
Esmaeil Baqaei kaže da Iran "nije pregovarao s Amerikom tijekom trajanja rata".
„Došlo je do podnošenja zahtjeva za pregovore, popraćenog nizom prijedloga iz Amerike, koji su do nas stigli preko određenih posrednika, uključujući Pakistan“, dodaje u online izjavi.
„Naš stav je vrlo jasan. Trenutno, dok američka vojna agresija i invazija nastavljaju punim intenzitetom, svi naši napori i sposobnosti posvećeni su obrani Irana.“
Netanyahu: ‘Ne želim stavljati datum na kraj rata‘
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je američkoj televizijskoj kući Newsmax da ne želi "stavljati datum" na kraj rata s Iranom.
Netanyahu kaže da je rat "definitivno prešao svoju polovicu" i da će se Iran na kraju "urušiti iznutra", izvještava novinska agencija AFP.
Elitne američke snage pristižu na Bliski istok
Tisuće vojnika iz elitne 82. zračnodesantne divizije američke vojske počele su pristizati na Bliski istok, rekla su u ponedjeljak dva američka dužnosnika za Reuters, dok predsjednik Donald Trump razmatra sljedeće korake u ratu protiv Irana.
Reuters je 18. ožujka prvi izvijestio da Trumpova administracija razmatra raspoređivanje tisuća dodatnih američkih vojnika na Bliski istok, što je potez koji bi im proširio opcije i uključio raspoređivanje snaga unutar iranskog teritorija.
Padobranci, s bazom u Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, pridružuju se tisućama dodatnih mornara, marinaca i snaga za specijalne operacije koji su već poslani u regiju. Tijekom vikenda na Bliski istok stiglo je oko 2500 marinaca.
Dužnosnici, koji su željeli ostati anonimni, nisu precizirali kamo se točno vojnici raspoređuju, ali taj je potez bio očekivan.
Dodatne kopnene snage uključuju dijelove zapovjedništva 82. zračnodesantne divizije, logističku i drugu potporu te jednu brigadnu borbenu skupinu.
Odluka o slanju postrojbi u Iran još nije donesena, ali će one ojačati sposobnosti za potencijalne buduće operacije u regiji, rekao je jedan od izvora.
Vojnici bi se u ratu s Iranom mogli koristiti u nekoliko svrha, uključujući pokušaj zauzimanja otoka Harg, čvorišta za 90 posto iranskog izvoza nafte. Ranije ovog mjeseca Reuters je izvijestio da se unutar Trumpove administracije raspravljalo o operaciji zauzimanja tog otoka. Takav bi potez bio vrlo rizičan jer Iran može dosegnuti otok projektilima i dronovima.
Rubio: ‘Predani smo da završimo posao u Iranu‘
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao za Al Jazeeru da će Hormuški tjesnac biti otvoren "na ovaj ili onaj način" te da SAD ostaje usredotočen na svoje ratne ciljeve, koje žele postići u "tjednima, a ne mjesecima".
To uključuje uništavanje dronova, kao i iranske mornarice i zračnih snaga, rekao je. Govoreći o vremenskom okviru, Rubio je rekao: "Neću vam reći koliko tjedana."
Glasnogovrnica Bijele kuće Karoline Leavitt ranije je sugerirala da Trump i dalje smatra da će rat trajati ukupno četiri do šest tjedana, dodajući: "Na 30. smo danu, pa vi izračunajte".
"Na dobrom smo putu ili ispred roka... Tada ćemo se suočiti s ovim pitanjem Hormuškog tjesnaca, a na Iranu će biti da odluči. Ako odluče pokušati blokirati tjesnac, morat će se suočiti sa stvarnim posljedicama, ne samo od Sjedinjenih Država, već i od zemalja regije i svijeta", rekao je Rubio.
"Sada su Sjedinjene Države predane završetku posla", nastavio je, dodajući da se to "moralo učiniti sada" jer bi u budućnosti moglo biti opasnije da je Iran izgradio više oružja. "To je bilo nepodnošljivo. Zato se to moralo učiniti", rekao je.
Leavitt o Trumpovoj prijetnji napadima na postrojenja za desanilizaciju
Karoline Leavitt upitana je o Trumpovoj prijetnji ranije u ponedjeljak da će možda uništiti sva postojenja za desalinizaciju" u Iranu i zašto je američki predsjednik zaprijetio akcijom koja bi se vjerojatno smatrala ratnim zločinom.
Postrojenja za desalinizaciju, koja pretvaraju slanu u pitku vodu, ključna su za osiguravanje pitke vode u toj regiji.
"Naravno da će ova administracija i Oružane snage Sjedinjenih Država uvijek djelovati u granicama zakona", rekla je Leavitt. "Ali s obzirom na postizanje svih ciljeva Operacije Epski bijes, predsjednik Trump će nesmetano krenuti naprijed i očekuje da će iranski režim sklopiti dogovor s administracijom."
Na ponovno pitanje koji bi cilj bombardiranje postrojenja za desalinizaciju postiglo, Leavitt nije odgovorila.
RANIJE:
Trump: ‘Razgovaramo s predsjednikom iranskom parlamenta‘
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf osoba režima s kojom Washington surađuje posljednjih tjedana.
Trump je za New York Post izjavio da će "za otprilike tjedan dana" znati je li Ghalibaf netko s kim SAD doista može surađivati, prenosi The Times of Israel.
Iako se Ghalibaf posljednjih nekoliko tjedana smatrao Washingtonovim preferiranim posrednikom - unatoč njegovom navodnom tvrdolinijaštvu i vezama s Korpusom islamske revolucionarne garde - američki dužnosnici suzdržali su se od njegovog identificiranja.
Ghalibaf, bivši zapovjednik zračnih snaga IRGC-a i bivši gradonačelnik Teherana, ranije je negirao da su u tijeku bilo kakvi pregovori sa SAD-om, nakon što su izraelski mediji izvijestili da je upravo on sudionik navodnih razgovora sa SAD-om.
Ubrzo nakon toga je na profilu na X-u, koji se pripisuje Ghalibafu, objavljeno da sa SAD-om nisu vođeni nikakvi pregovori. Dodaje se da su "lažne vijesti" korištene za "manipulaciju" naftnim tržištima i da iranski narod "zahtijeva potpuno i pokajničko kažnjavanje agresora".
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da se administracija mora pripremiti na "vjerojatnost" da pregovori mogu propasti, nakon što je Donald Trump rekao da se razgovori odvijaju s "razumnijim" iranskim režimom.
Trump je na Truth Socialu objavio da SAD "vode ozbiljne razgovore s novim i razumnijim režimom o okončanju naših vojnih operacija u Iranu".
U razgovoru za emisiju Good Morning America na ABC-u, Rubio nije otkrio s kim SAD razgovara, rekavši da bi ih "to vjerojatno dovelo u nevolje s nekim drugim skupinama unutar Irana". "Ali na kraju dana moramo vidjeti hoće li ti ljudi na kraju biti oni koji će biti na vlasti", dodaje.
Na pitanje o objavi, Rubio je rekao: "Ako postoje novi ljudi na vlasti koji imaju razumniju viziju budućnosti, to bi bila dobra vijest... Ali također moramo biti spremni na mogućnost, možda čak i vjerojatnost da to nije slučaj."
Iran je priznao da se poruke prenose preko pakistanskih posrednika, ali poriče izravno sudjelovanje u razgovorima, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova nazvao je američke prijedloge "pretjeranima".
Iranski mediji: Brutalni napadi u blizini nuklearnog postrojenja
Iranski državni mediji izvijestili su o napadima u Isfahanu, nedaleko od jednog od nuklearnih postrojenja u zemlji.
Državna novinska agencija IRNA izvijestila je da su američko-izraelski zrakoplovi ciljali zabavni park Royaha Dreams.
Navedeno je da je aktivirana protuzračna obrana, ali nije izviješteno o razmjerima štete.
Balistički projektil ušao u turski zračni prostor, oborila ga NATO obrana
Balistički projektil lansiran iz Irana ušao je u turski zračni prostor prije nego što ga je oborila NATO-ova zračna i raketna obrana raspoređena u istočnom Mediteranu, priopćilo je u ponedjeljak tursko ministarstvo obrane, kako javlja Reuters.
Ovaj incident je četvrti takav od početka američko-izraelskog rata s Iranom, nakon tri ranija presretanja od strane NATO-ovih sustava ranije ovog mjeseca, zbog kojih je Ankara prosvjedovala i uputiila upozorenja Teheranu.
Teheran je u prethodna tri incidenta negirao da je odobrio takva lansiranja i zatražio od Ankare da pokrene zajedničku istragu o tom pitanju.
Tursko ministarstvo navodi da se poduzimaju sve potrebne mjere "odlučno i bez oklijevanja" protiv bilo kakve prijetnje usmjerene prema turskom teritoriju i zračnom prostoru.
HRANA objavila nove procjene poginulih u ratu
Najnoviji podaci pokazuju velik broj poginulih diljem Bliskog istoka, uz značajna odstupanja u procjenama za Iran.
U Iranu vlasti navode da je poginulo više od 1900 ljudi, dok organizacija HRANA procjenjuje znatno veći broj, najmanje 3486 poginulih.
Prema njihovim podacima, među njima je najmanje 1568 civila, uključujući 236 djece, zatim 1211 pripadnika vojske, dok je 707 smrtnih slučajeva zasad nerazvrstano.
U Izraelu je prijavljeno 19 poginulih, uključujući šest žrtava u sukobima s Hezbolahom na jugu Libanona.
U samom Libanonu poginulo je više od 1200 ljudi, dok je više od milijun stanovnika raseljeno zbog borbi između Izraela i Hezbolaha.
Istodobno, u državama Perzijskog zaljeva i na okupiranoj Zapadnoj obali zabilježeno je još oko dvadesetak poginulih.
Uništen je ‘mozak‘ američkih zračnih operacija, sumnja se da su u sve upleteni Rusi
Iranski napad na američku zračnu bazu Prince Sultan u Saudijskoj Arabiji rezultirao je uništenjem jednog od najvrjednijih zrakoplova u američkom arsenalu - E-3 Sentryja, poznatog kao AWACS.
Riječ je o sustavu koji analitičari opisuju kao ‘mozak‘ zračnih operacija, a njegov gubitak predstavlja ozbiljan udarac sposobnosti SAD-a da nadziru i kontroliraju bojište na Bliskom istoku.
Rubio odbio otkriti s kime pregovaraju pa otkrio: ‘U iranskom vodstvu su se pojavile pukotine‘
Američki državni tajnik Marco Rubio odbio je otkriti s kim Sjedinjene Države pregovaraju u Iranu, ali je poručio da su se unutar iranskog vodstva pojavile pukotine.
Govoreći za emisiju ‘Good Morning America‘, Rubio je komentirao izjavu Donalda Trumpa o pregovorima s ‘novim i razumnijim režimom‘, no nije želio iznositi detalje.
- Neću otkriti o kome je riječ jer bi ih to moglo dovesti u probleme s drugim skupinama unutar Irana, rekao je.
Dodao je kako postoje unutarnje podjele te da bi bilo pozitivno kada bi pojedini akteri u Iranu, nakon svega što se dogodilo, bili spremni krenuti u drugačijem smjeru.
Rubio je istaknuo i da osobe koje komuniciraju sa SAD-om ‘privatno govore neke od pravih stvari‘, ali da se njihove javne izjave ne poklapaju nužno s onim što govore iza zatvorenih vrata.
Na kraju je naglasio da će Washington tek vidjeti imaju li ti ljudi stvarnu moć:
- Testirat ćemo to i nadamo se da je riječ o akterima koji mogu provesti promjene.
Izraelci napali sveučilište povezano s Islamskom revolucionarnom gardom
Izraelske obrambene snage (objavile su da su posljednjih dana izvele napad na sveučilište Imam Hossein u Teheranu.
Prema njihovim navodima, na tom sveučilištu nalazila se infrastruktura Islamske revolucionarne garde, a ondje su se provodila istraživanja i razvoj naoružanja.
Ovo nije prvi takav napad, IDF je i 7. ožujka izvijestio da je gađao isti kampus.
Sveučilište je povezano s Islamskom revolucionarnom gardom i smatra se dijelom njihove vojne i istraživačke mreže.
Vatikan nikad žešće udario po Americi i Izraelu, odjeknula izjava moćnog kardinala: ‘Manipulacije!‘
- Zloupotreba i manipulacija Božjim imenom kako bi se opravdao ovaj i bilo koji drugi rat najteži je grijeh koji možemo počiniti u ovom trenutku. Moramo učiniti sve što možemo da ne ostavimo mjesta za ovaj pseudoreligijski jezik, koji ne govori o Bogu, nego o nama samima, poručio je, u neuobičajeno žestokom tonu, latinski patrijarh Jeruzalema, kardinal Pierbattista Pizzaballa američkom ministru obrane Peteu Hegsethu.
UAE: Presreli smo 11 projektila i 27 dronova
Ujedinjeni Arapski Emirati objavili su da su u posljednja 24 sata presreli 11 projektila i 27 dronova, priopćilo je ministarstvo obrane te zemlje.
Od početka rata, Emirati su presreli ukupno 1941 dron i 440 projektila. U napadima je dosad ozlijeđeno 178 osoba, dok je osam ljudi poginulo, navodi se u priopćenju.
Istodobno, obrambene snage Bahreina objavile su da su u posljednja 24 sata presrele osam projektila i sedam dronova, čime je ukupan broj presretnutih projektila narastao na 182, a dronova na 398.
Od početka sukoba Iran cilja susjedne zemlje u kojima je prisutna američka vojska, kao odgovor na američke i izraelske napade.
Egipatski predsjednik: ‘Molim vas, predsjedniče Trump, zaustavite rat‘
Egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi izjavio je da je njegov američki kolega Donald Trump jedina osoba koja može zaustaviti rat.
- Kažem predsjedniku Trumpu: Nitko osim vas ne može zaustaviti rat u našoj regiji, u Zaljevu, rekao je Sisi na otvaranju energetskog skupa Egypes.
- Molim vas, gospodine predsjedniče, molim vas. Pomozite nam zaustaviti rat. Vi to možete, dodao je.
Iako Egipat nije izravno uključen u američko-izraelski rat protiv Irana, među zemljama je koje snažno osjećaju posljedice sukoba, uključujući rast cijena nafte i poremećaje u pomorskim rutama.
Vlada je u subotu uvela nove mjere štednje energije na razini cijele zemlje, uključujući ranije zatvaranje trgovina, restorana i kafića.
Trump: Ako ne postignemo dogovor s Iranom, uništit ćemo sve
Američki predsjednik Donald Trump oglasio se na svom profilu na Truth socialu i i ustvrdio da je u razgovorima s novim i razumnijim iranskim režimom ostvaren veliki napredak u razgovorima.
- Sjedinjene Američke Države vode ozbiljne razgovore s NOVIM, I RAZUMNIJIM, REŽIMOM kako bi okončale naše vojne operacije u Iranu. Ostvaren je velik napredak, ali ako iz bilo kojeg razloga uskoro ne bude postignut dogovor – a vjerojatno hoće – i ako Hormuški tjesnac odmah ne bude ‘otvoren za poslovanje‘, završit ćemo naš lijepi ‘boravak‘ u Iranu tako što ćemo uništiti i potpuno sravniti sa zemljom sve njihove elektrane, naftna polja i otok Harg (a moguće i sva postrojenja za desalinizaciju!), koja namjerno još nismo ‘dirali‘.
To će biti odmazda za naše brojne vojnike i druge koje je Iran ubio tijekom 47-godišnje ‘vladavine terora‘ starog režima.
Hvala na pažnji, napisao je Trump.
Iran kaže da će njegov veleposlanik ostati u Bejrutu unatoč suprotnom nalogu Libanona
Iran je u ponedjeljak rekao da će njegov veleposlanik u Libanonu ostati na svojoj dužnosti, prkoseći time libanonskom ministarstvu vanjskih poslova koje ga je proglasilo nepoželjnom osobom te od njega zatražilo da napusti zemlju.
Dok u Libanonu traje rat između Hezbolaha i Izraela, status iranskog veleposlanika postao je središnja točka napetosti između proiranske milicije i libanonske vlade, koja uvelike kritizira Hezbolah jer je ušao u regionalni rat kako bi podržao Teheran i koja je pozvala na pregovore s Izraelom.
Libanonsko ministarstvo vanjskih poslova je prošlog tjedna reklo da je odlučilo povući akreditaciju veleposlaniku Mohamedu Rezi Šibaniju te je od njega zatražilo da napusti zemlju do 29. ožujka.
Ministarstvo je tada reklo da je Šibani prekršio diplomatsku konvenciju tako što je javno komentirao unutarnju politiku Libanona.
Predsjednik libanonskog parlamenta Nabih Beri, moćan šijitski političar i saveznik Hezbolaha, protivi se odluci ministarstva te je pozvao Šibanija da ostane, kazali su izvori upućeni u Berijevo razmišljanje.
Izraelski ministar vanjskih poslova: Libanon je virtualna država
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmail Bagej je govoreći na tiskovnoj konferenciji rekao da će Šibani ostati u Bejrutu.
- S obzirom na rasprave koje su potaknule relevantne libanonske stranke i na postignute zaključke, iranski veleposlanik će nastaviti s radom u Bejrutu i još uvijek je tamo prisutan, poručio je Bagej.
Libansko ministarstvo vanjskih poslova se o tom pitanju nije očitovalo otkako je prošao rok te nije odgovorilo na Reutersov zahtjev za komentarom.
Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku 2. ožujka kada je šijitski Hezbolah otvorio vatru protiv Izraela kako bi podržao Iran, a u posljedičnoj izraelskoj ofenzivi je u Libanonu ubijeno preko 1200 ljudi, a raseljeno više od milijun.
Libanonski premijer Navaf Salam, čija administracija nastoji mirno razoružati Hezbolah, kazala je da odluka skupine da napadne Izrael pokazuje bezobzirnost spram većine Libanonaca te je zabranila njeno oružano krilo.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar, koji je prošlog tjedna pohvalio odluku Libanona, u ponedjeljak je istaknuo da je rok prošao, a da iranski veleposlanik ‘pije svoju kavu u Bejrutu te se ruga ‘zemlji‘ domaćinu‘.
- Libanon je virtualna država koja je u praksi pod iranskom okupacijom, napisao je Saar na društvenoj platformi X.
Starmer: ‘Ovo nije naš rat, nećemo se uvući u njega‘
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je da britanske trupe neće biti raspoređene u Iranu.
Na pitanje novinara hoće li razmatrati slanje vojnika u rat na Bliskom istoku, Starmer je rekao:
- Ovo nije naš rat i nećemo se u njega uvlačiti.
Dodao je i da Ujedinjeno Kraljevstvo poduzima obrambene mjere kako bi zaštitila britanske živote, interese i saveznike u regiji.
Starmer je naglasio da će Britanija nastaviti braniti svoje interese i raditi na ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, ali je ponovio:
- Nećemo biti uvučeni u ovaj rat.
Južna Koreja razmatra produljenje ograničenja vožnje
Južna Koreja razmatra proširenje ograničenja vožnje na širu javnost, nakon što je prošlog tjedna uvela obvezni petodnevni sustav rotacije vozila za javni sektor.
Ministar financija Koo Yun-cheol izjavio je jučer da bi vlada mogla proširiti ograničenja korištenja osobnih automobila izvan javnih institucija ako cijena nafte dosegne oko 120–130 dolara po barelu (trenutno je oko 115 dolara).
Ako se mjera proširi na sve građane, to bi bila prva nacionalna ograničenja vožnje u zemlji od Zaljevskog rata 1991. godine, vjerojatno zasnovana na rotaciji po brojevima registarskih pločica.
U napadu na sirotište kod Teherana ubijene najmanje dvije osobe
Najmanje dvije osobe poginule su u napadu koji su izvele Sjedinjene Države i Izrael na sirotište zapadno od Teherana, priopćila je iranska agencija Fars News Agency.
Napad je pogodio novo izgrađeni kompleks za djecu u gradu Fardisu, oko 40 kilometara od Teherana, pri čemu je još pet osoba ozlijeđeno, javio je regionalni dužnosnik.
Brojne organizacije žestoko su osudile sve veći broj napada na obrazovne ustanove i stambena područja.
Prema državnoj agenciji Islamic Republic News Agency, samo u Iranu napadi su dosad ubili najmanje 230 djece, a više od 1800 djece je ranjeno.
Ujedinjeni narodi i međunarodne organizacije pozivaju na zaštitu civila i istraživanje okolnosti smrtonosnih napada na škole i druge civilne ciljeve.
Pogođena rafinerija u Haifi
Iranski državni mediji javljaju da su iranske rakete pogodile industrijsku zonu u sjevernom Izraelu.
Na izraelskoj televiziji i društvenim mrežama objavljene su snimke koje pokazuju dim koji se diže iz rafinerije nafte u Haifi, koja je već bila meta napada u sukobu.
Prema izvještaju izraelskih službi, spremnik goriva u rafineriji pogođen je krhotinama s presretnute rakete, prenosi Reuters.
Iranci opovrgnuli Trumpa: ‘Zahtjevi su nerazumni i nerealni‘
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei izjavio je da američki popis od 15 zahtjeva za zaustavljanje sukoba sadrži ‘uglavnom pretjerane, nerealne i nerazumne uvjete‘, čime je opovrgnuo ranije tvrdnje Donalda Trumpa da je Iran prihvatio većinu tih zahtjeva.
Baqaei je naglasio i da trenutačno nema izravnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država te da se poruke iz Washingtona prenose isključivo preko posrednika.
- Dosad nismo imali nikakve izravne pregovore sa SAD-om, rekao je na konferenciji za novinare, prema državnoj agenciji IRNA.
Dodao je i da Iran nije sudjelovao u nedavnim sastancima koje je organizirao Pakistan s regionalnim državama, istaknuvši da se radi o okviru koji Teheran nije prihvatio.
Pakistan je, podsjetimo, tijekom vikenda poručio da je spreman ugostiti i posredovati u razgovorima između SAD-a i Irana u narednim danima, nakon sastanka ministara vanjskih poslova više zemalja u Islamabadu.
Iranski zastupnik: ‘Novi sustav prolaska kroz tjesnac bit će brzo odobren‘
Iranski zastupnik Alaeddin Boroujerdi izjavio je da će novi parlamentarni plan vezan uz Hormuški tjesnac biti ‘odobren što je prije moguće‘.
Prema predloženom novom sustavu, nijedno plovilo ne bi moglo prolaziti kroz tjesnac bez dopuštenja Irana.
Boroujerdi je dodao i da Teheran razmatra uvođenje tranzitnih naknada za prolazak.
- S obzirom na to da održavanje sigurnosti i pružanje usluga brodovima koji prolaze kroz tjesnac imaju svoju cijenu, potrebno je uspostaviti okvir za naplatu tranzitnih pristojbi, poručio je.
Španjolska zatvorila zračni prostor za sve zrakoplove povezane s ratom u Iranu
Španjolska je zatvorila svoj zračni prostor za zrakoplove povezane s ratom u Iranu.
Odluka uključuje i zabranu korištenja vojnih baza Rota i Morón, u kojima su stacionirane američke snage. Taj potez ranije je izazvao napetosti između španjolskog vodstva i Donalda Trumpa.
Kako navode mediji, zabrana se odnosi i na prelete, što znači da zrakoplovi povezani s ratom, primjerice američki vojni letovi iz Velike Britanije ili Francuske, više ne mogu koristiti španjolski zračni prostor.
Ova odluka prisiljava američke vojne zrakoplove da zaobilaze Španjolsku na putu prema Bliskom istoku.
- To je dio ranije donesene odluke španjolske vlade da ne sudjeluje niti doprinosi ratu koji je pokrenut jednostrano i protivno međunarodnom pravu, izjavio je ministar gospodarstva Carlos Cuerpo za radio Cadena Ser.
Španjolski premijer Pedro Sánchez jedan je od najglasnijih kritičara američkih i izraelskih napada na Iran, koje je nazvao nepromišljenima i nezakonitima.
Trump je, s druge strane, zaprijetio prekidom trgovinskih odnosa s Madridom zbog zabrane korištenja španjolskih baza.
Pogođena zračna baza u Iraku
U jutrošnjem iranskom raketnom napadu u ranim jutarnjim satima pogođena je zračna baza u Iraku, tvrdi iračko ministarstvo obrane. Navedeno je da je meta bila zračna baza Mohamad Alaa, koja se nalazi pored međunarodne zračne luke u Bagdadu.
Zrakoplov je uništen, ali nitko nije ozlijeđen, dodalo je ministarstvo.
Izrael ponovno napao Bejrut
Izraelska vojska tvrdi da je započela napade na infrastrukturu Hezbolaha u Bejrutu. Snimke od jutros prikazuju dim koji se diže iz južnih predgrađa libanonske prijestolnice.
IDF tvrdi da ciljaju ‘terorističku infrastrukturu‘ skupine koju podržava Iran, dok libanonski mediji potvrđuju novi val izraelskih napada na južni Bejrut.
Ranjeno šest izraelskih vojnika, 20 posto stanovništva Libanona raseljeno
Izraelska vojska objavila je da je šest njezinih vojnika ozlijeđeno u odvojenim incidentima u Libanonu. Dvojica su teško ranjena nakon što je na njih ispaljena protuoklopna raketa na jugu zemlje, dok su trojica vojnika ozlijeđena, od kojih jedan teže, nakon pada drona u njihovoj blizini. Još jedan vojnik ozlijeđen je u, kako navodi vojska, ‘operativnoj nesreći‘. Svi su prevezeni u bolnicu.
Novi izraelski napad na Libanon uslijedio je nakon što je proiranski Hezbolah raketirao sjever Izraela, što je bio odgovor na ubojstvo iranskog vrhovnog vođe i gotovo svakodnevne izraelske napade.
Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, u izraelskim napadima dosad je poginulo više od 1000 ljudi. Izrael je također najavio da želi preuzeti kontrolu nad velikim dijelom juga Libanona u sklopu kopnene ofenzive protiv Hezbollaha.
Istodobno, humanitarna situacija u zemlji naglo se pogoršava. Prema podacima UNICEF-a, u samo tri tjedna raseljeno je oko 20 posto stanovništva Libanona, a svakodnevno oko 19.000 djece bježi iz svojih domova.
- Velik izazov je doći do djece, osobito na jugu Libanona, upozorio je predstavnik UNICEF-a Marcoluigi Corsi, ističući da su mnoge zajednice odsječene zbog razaranja infrastrukture.
Izraelski napadi uništili su više mostova preko rijeke Litani, kao i ključnu infrastrukturu poput bolnica, vodovodnih sustava i sanitarnih objekata, zbog čega je u nekim dijelovima zemlje prekinut pristup pitkoj vodi.
Humanitarne organizacije pokušavaju osigurati osnovnu pomoć, uključujući cijepljenje, medicinsku skrb i privremene obrazovne programe za djecu koja su više puta raseljavana i traumatizirana.
Izraelska vojska suspendirala bataljun nakon napada na novinare CNN-a
Izraelska vojska suspendirala je cijeli pričuvni bataljun nakon što su vojnici napali novinare američke televizije CNN na okupiranoj Zapadnoj obali.
Pričuvni bataljun, koji čine stotine pričuvnika koji su služili u ultraortodoksnom bataljunu Netzah Yehuda, bit će odmah povučen sa Zapadne obale i premješten na obuku do daljnjega.
- Bataljun će proći proces usmjeren na jačanje profesionalnih i etičkih temelja, priopćila je vojska u ponedjeljak na Telegramu.
CNN-ov tim dokumentirao je posljedice napada izraelskih doseljenika i uspostavljanje ilegalne ispostave kada su ih, prema riječima novinara, napali i pritvorili vojnici.
Dopisnik Jeremy Diamond napisao je na platformi X da su vojnici napali fotoreportera i zadržali novinarski tim.
Udruga stranih novinara (FPA) objavila je da su se novinari jasno identificirali, ali su vojnici više puta pokušali spriječiti snimanje.
Jedan vojnik navodno je CNN-ovog novinara primio za vrat, bacio na tlo i oštetio mu kameru. FPA je incident opisao kao izravan napad na slobodu tiska.
Izraelska vojska otvorila je istragu o incidentu. Suspenzija cijelog bataljuna namijenjena je odvraćanju drugih vojnika od sličnog ponašanja, navodi izraelski novinski portal ynet.
Vojnici iz jedinice navodno su izrazili šok zbog onoga što su nazvali kolektivnom kaznom. Takav bataljun obično se sastoji od nekoliko stotina vojnika.
Izrael je 1967. godine zauzeo Zapadnu obalu i Istočni Jeruzalem. Tamo sada živi oko 700.000 izraelskih doseljenika, uz tri milijuna Palestinaca. Palestinci tvrde da je taj teritorij njihova država, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.
Od početka rata u Gazi prije više od dvije godine, nasilje ekstremističkih doseljenika nad Palestincima znatno se povećalo. Izraelske sigurnosne snage više su puta suočene s optužbama da nisu odlučno djelovale protiv takvih incidenata ili su čak stale na stranu agresivnih doseljenika.
Ispod plesne dvorane u Bijeloj kući radi se golemi kompleks
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da američka vojska planira izgraditi golemi kompleks ispod nove plesne dvorane koju gradi u Bijeloj kući.
- Vojska gradi ogroman kompleks ispod plesne dvorane... Plesna dvorana je u odnosu na ono što se gradi ispod - šupa, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One.
Pomorci u Perzijskom zaljevu traže pomoć u jeku rata s Iranom
Telefonske linije za pomoć pomorcima preplavljene su porukama posada zapelih u Perzijskom zaljevu zbog rata na Bliskom istoku, koje očajnički traže repatrijaciju, odštetu i obnovu zaliha na brodu, piše France Presse, prenosi Jutarnji list.
"Pišem vam kako bih vas hitno obavijestio da se naš brod trenutačno suočava s kritičnom situacijom u pogledu zaliha i zdravstvenog stanja člana posade", stoji u e-mailu koji je pomorac 24. ožujka poslao timu za podršku Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF).
U poruci upućenoj službi za pomoć dodaje se: "Potrebna je hitna dostava hrane, pitke vode i osnovnih potrepština za posadu."
ITF navodi da je primio više od tisuću e-mailova i poruka od pomoraca zapelih oko Hormuškog tjesnaca i šire u regiji otkako je rat protiv Irana eskalirao.
Rat je počeo 28. veljače američko-izraelskim napadima na Iran, koji je uzvratio napadima na Izrael i infrastrukturu zemalja u Zaljevu.
Bombardiranje
Neki su tražili pojašnjenje svojih prava tijekom plovidbe ratnom zonom, dok su drugi slali videozapise bombardiranja u neposrednoj blizini svojih brodova, tražeći pomoć federacije da napuste plovilo, prema dokumentima ITF-a u koje je AFP imao uvid.
"Situacija je izvanredna, vlada velika panika", rekao je za AFP Mohamed Arašedi, mrežni koordinator ITF-a za arapski svijet i Iran, zadužen za obradu zahtjeva pomoraca u regiji, opisujući stanje kao "uistinu šokantno".
"Primam pozive pomoraca u dva, tri sata ujutro. Zovu me čim dobiju pristup internetu", rekao je Arašedi u srijedu telefonski iz Španjolske. "Jedan me pomorac nazvao u panici govoreći: ‘Ovdje nas bombardiraju. Ne želimo umrijeti. Molim vas, gospodine, pomozite nam. Izvucite nas odavde‘."
Prema podacima UN-ove agencije za pomorstvo (IMO), oko 20.000 pomoraca trenutačno je zapelo u Zaljevu, a najmanje osam pomoraca ili lučkih radnika poginulo je u incidentima u regiji od 28. veljače. Sva je korespondencija podijeljena s AFP-om uz uvjet anonimnosti jer linija za pomoć jamči povjerljivost.
Prava u ratnoj zoni
Međunarodni pregovarački forum (IBF), globalno tijelo za radne odnose u pomorstvu, proglasio je to područje ratnom zonom. To pomorcima obično daje iznimna prava, uključujući repatrijaciju o trošku tvrtke i dvostruku plaću za one koji rade na brodovima obuhvaćenim IBF ugovorima — što je oko 15.000 plovila diljem svijeta.
Unatoč tome, mnogi pomorci — osobito na brodovima bez takvih ugovora — prijavljuju poteškoće s povratkom kući. U e-mailu poslanom ITF-u 18. ožujka, jedan pomorac navodi da operater broda ignorira zahtjeve posade za odlaskom, tvrdeći da nema letova iz Iraka i odbijajući alternativne rute.
"Prisiljavaju nas da nastavimo radnje s teretom i pretovare s broda na brod čak i kada izrazimo zabrinutost za sigurnost u području koje nalikuje ratnoj zoni. Drže nas u položaju bez opcija", stoji u e-mailu.
Međunarodna mreža za dobrobit i pomoć pomorcima (ISWAN), još jedna organizacija s linijom za pomoć, priopćila je u srijedu da je od početka rata zabilježila "porast poziva i poruka od 15 do 20 posto", pri čemu se trećina odnosi na probleme s repatrijacijom.
16 dolara dnevno
Drugi veliki razlog za nezadovoljstvo pomoraca su plaće. "Oko 50 posto e-mailova koje primamo tiče se plaća", rekao je Lucian Craciun, član ITF-ova tima u Londonu. Dodao je da mnogi pomorci odlučuju ostati na brodu unatoč opasnim uvjetima jer si ne mogu priuštiti odlazak.
U jednom e-mailu pomorac pita hoće li mu dnevnica porasti sa 16 na 32 dolara zbog boravka u ratnoj zoni. ITF ističe da tako niske plaće ukazuju na to da brodovlasnici nemaju radne ugovore koji osiguravaju pristojna primanja.
Pomorci bez takvih ugovora posebno su ugroženi jer njihovi ugovori često ne pokrivaju rad u ratnim zonama, a vlasnici obično ne odgovaraju na upite organizacija poput ITF-a. U takvim slučajevima ITF se obraća državama zastave ili lučkim vlastima države u kojoj se brod nalazi. Arašedi je napomenuo da su mnogi takvi slučajevi u Zaljevu i dalje neriješeni.
U Libanonu ubijen pripadnik UN‑ove mirovne misije
Mirovna misija Ujedinjenih naroda u Libanonu (UNIFIL) priopćila je u ponedjeljak da je jedan njezin pripadnik poginuo u eksploziji projektila na položaju u južnom Libanonu u nedjelju.
Drugi je pripadnik teško ranjen, stoji u priopćenju objavljenom rano u ponedjeljak.
"Ne znamo podrijetlo projektila. Pokrenuli smo istragu kako bismo ustanovili sve činjenice", dodaju iz UNIFIL‑a.
Eksplozija se dogodila na UNIFIL‑ovu položaju u blizini sela Adchit al-Qusayr na jugu Libanona, nedaleko od granice s Izraelom. Na tom se području izraelska vojska već gotovo mjesec dana bori s Hezbolahom.
UN‑ova misija proteklih se godina nekoliko puta našla na nišanu obiju strana, podsjeća Reuters.
Početkom ožujka oružane snage Gane objavile su da je sjedište ganskog mirovnog bataljuna Ujedinjenih naroda u Libanonu pogođeno raketnim napadima u kojima su teško ozlijeđena dva vojnika.
Izraelska vojska naknadno je priznala da su projektili ispaljeni iz njezina tenka toga dana pogodili UN‑ov položaj u južnom Libanonu, ozrijedivši ganske pripadnike mirovne misije.
Prema navodima izraelske vojske, njezini su pripadnici odgovarali na protutenkovski projektil Hezbolaha, koji je ozlijedio dva izraelska vojnika.
"Još jednom pozivamo sve dionike da ispunjavaju svoje obveze prema međunarodnom pravu i da u svakom trenutku osiguravaju sigurnost i zaštitu UN‑ova osoblja i imovine, uključujući suzdržavanje od akcija koje bi mogle u opasnost dovesti pripadnike mirovne misije", objavio je UNIFIL.
Libanon je uvučen u rat na Bliskom istoku kad je Hezbolah ispalio rakete na Izrael 2. ožujka, iskazujući solidarnost s Teheranom, dva dana nakon što su Izrael i SAD napali Iran. Napad Hezbolaha bio je okidač za novu izraelsku ofenzivu protiv te skupine, napominje Reuters.
Hrvatski pripadnik mirovne misije evakuiran je iz Libanona 12. ožujka u sklopu operacije izvlačenja njemačkih vojnika koju je pokrenula SR Njemačka, izvijestili su tada iz Ministarstva obrane.
Trump: ‘Iran je pristao na većinu od 15 zahtjeva‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju kako je Iran pristao na “većinu” od 15 zahtjeva koje su Sjedinjene Države, posredstvom Pakistana, uputile s ciljem okončanja rata.
Upitan je li Teheran odgovorio na te točke, Trump je novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One rekao: “Na većinu točaka. A zašto i ne bi?”
“Uglavnom se slažu s našim planom. Tražili smo 15 stvari, a vjerojatno ćemo dodati još nekoliko zahtjeva”, nastavio je.
Predsjednik je također ustvrdio kako je Iran Sjedinjenim Državama ustupio naftu koja će, kako kaže, biti isporučena već sutra – “kao dokaz da su ozbiljni”.
“Da pokažu koliko su ozbiljni, dali su nam sve te tankere. Prije četiri dana spomenuo sam ‘poklon’ – rekao sam da sam ga dobio, ali nisam bio siguran mogu li otkriti o čemu se radi. Riječ je o osam plus dva, ukupno deset golemih pošiljki nafte. A danas su nam dali još jedan ‘poklon’ – 20 brodskih pošiljki nafte koje kreću prema nama već sutra”, rekao je Trump.
“Imamo vrlo dobre sastanke, i izravne i neizravne, i mislim da dolazimo do niza vrlo važnih točaka”, zaključio je.
Trump: ‘Promijenili smo režim u Iranu‘
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je u nedjelju da je tijekom rata u Iranu već došlo do – kako kaže – “promjene režima”.
“Ako bolje pogledate, režim se već promijenio. Onaj prvi je desetkovan, uništen – svi su mrtvi”, rekao je pred novinarima u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One.
“Režim koji je uslijedio nakon toga uglavnom je mrtav, a ovaj treći čine ljudi koje nitko od nas prije nije susreo. To je potpuno nova skupina. Dakle, ja bih to nazvao promjenom režima i, iskreno – pokazali su se vrlo razumnima”, dodao je Trump, prenosi Jutarnji list.
Hezbolah tvrdi da je napao izraelske baze i vojnike
Libanonski Hezbolah objavio je da je izveo više napada na izraelske vojne ciljeve na sjeveru Izraela i na izraelske snage u južnom Libanonu.
Kako navode: dva raketna napada na izraelske vojnike u području Khanouqa kod mjesta Al-Aadaissah na jugu Libanona u 8:20 i 8:15, raketni napadi na izraelske vojnike i vozila u Al Malikiyi i u Kiryat Shmoni u 6:40 i 6:30, raketni napad na izraelske vojnike u naselju Avivim u 6:00, raketni napad na sustav proturaketne obrane Mishmar al-Karmel južno od Haife u 4:30.
Navodi Hezbolaha zasad nisu neovisno potvrđeni.
Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost vojne operacije kojom bi SAD iz Irana izvukao gotovo 450 kilograma obogaćenog uranija, navode američki dužnosnici, piše Wall Street Journal. Riječ je o složenoj i rizičnoj misiji koja bi američke snage vjerojatno zadržala unutar Irana danima ili čak dulje.
Trump još nije donio konačnu odluku, kažu dužnosnici, dodajući da razmatra rizik za američke vojnike. Ipak, prema njihovim riječima, načelno je otvoren za tu opciju jer bi mogla pomoći u ostvarenju njegova ključnog cilja – sprječavanja Irana da razvije nuklearno oružje.
Washington pritišće Iran da preda materijal
Predsjednik je, prema izvorima upoznatima s njegovim razmišljanjima, savjetnicima dao uputu da dodatno pritisnu Iran da pristane predati nuklearni materijal kao uvjet za završetak rata. Trump je u razgovorima s političkim saveznicima jasno poručio da Iranu ne smije biti dopušteno zadržati taj materijal, a razmatra i mogućnost da ga SAD preuzme silom ako Teheran na to ne pristane u pregovorima, piše Wall Street Journal.
Pakistan, Turska i Egipat djeluju kao posrednici između SAD-a i Irana, no izravni pregovori o okončanju rata još nisu započeli.
"Zadaća Pentagona je pripremiti opcije kako bi vrhovni zapovjednik imao maksimalan izbor. To ne znači da je predsjednik donio odluku", poručila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Pentagon nije komentirao, a glasnogovornik američkog Središnjeg zapovjedništva također je odbio komentirati.
Trump je u nedjelju navečer rekao novinarima da Iran mora ispuniti američke zahtjeve ili "neće imati državu". Govoreći o uraniju, rekao je: "Dat će nam nuklearnu prašinu."
"Želim uzeti naftu"
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u intervjuu za Financial Times (FT) objavljenom sinoć da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte, prenose Reuters i BBC.
"Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu: ‘Zašto to radite?‘. Ali to su glupi ljudi", rekao je američki predsjednik za FT.
Taj bi potez mogao značiti zauzimanje Harga, signalizirao je Trump. "Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija", kazao je Trump u intervjuu, istaknuvši da bi zauzimanje značilo i dugoročniji ostanak američkih snaga na otoku, prenosi BBC. Na pitanje o iranskim obrambenim snagama na otoku, američki predsjednik izjavio je da misli da "nemaju nikakvu obranu".
"Mogli bismo ga (Harg) zauzeti vrlo lako", kazao je Trump. Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je još 3.500 američkih vojnika pristiglo na Bliski istok dok rastu strahovanja da bi daljnja eskalacija mogla američke snage izložiti iranskim napadima.
Trump je dodao da neizravni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih "izaslanika" dobro napreduju, ali odbio je komentirati je li skoro primirje moguće.
Prije dva tjedna napali Harg iz zraka
"Dogovor bi mogao biti postignuti prilično brzo", rekao je američki predsjednik u intervjuu, prema izvješću BBC-a. Već sredinom ožujka američke snage izvele su veliki ciljani napad na Harg, pogodivši preko 90 iranskih vojnih meta, izvijestilo je tada Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM).
Novi skok cijena nafte
Cijene nafte porasle su u nedjelju nakon što je Teheran uputio oštro upozorenje koje se odnosi na moguću američku kopnenu invaziju.
Brent, globalna referentna nafta, skočila je za 2,47 posto na 107,92 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla za 2,94 posto, dosegnuvši 102,57 dolara.
Kako piše CNN, rat je izazvao najveći poremećaj u opskrbi naftom u modernoj povijesti, ponajprije zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca – ključne arterije kroz koju prolazi oko 20 posto svjetskih naftnih tokova. Istodobno, napadi na naftna i plinska postrojenja dodatno su pogurali cijene energenata prema gore.
Na tržištima kapitala također je zavladala nervoza. Terminski ugovori na američke burzovne indekse pali su u nedjelju – Dow Jones futures oslabio je za 0,53 posto, odnosno 241 bod, S&P 500 za 0,46 posto, a Nasdaq za 0,48 posto. Od početka rata, prije pet tjedana, cijena brenta porasla je za više od 50 posto.
Azijske burze oštro pale na početku tjedna
Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, a cijene nafte porasle, jer je kriza na Bliskom istoku ušla u peti tjedan, a pritom prijeti rizik od daljnje eskalacije rata SAD-a i Izraela protiv Irana.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7.00 sati u minusu 1,2 posto.
Pritom su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Indiji, Južnoj Koreji i Japanu pale između 0,7 i 3,2 posto. U Šangaju su, pak, blago porasle.
Azijski se ulagači povlače iz rizičnijih investicija jer nisu sigurni kako će se dalje razvijati kriza na Bliskom istoku.
S jedne strane, u Pakistanu se priprema “teren” za razgovore između SAD-a i Irana o okončanju rata, koji je ušao u peti tjedan, dok s druge strane predsjednik SAD-a Donald Trump poručuje da želi "uzeti naftu u Iranu" te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....