Zadnjih dana američki predsjednik Donald Trump uporno ponavlja kako je on spriječio ili zaustavio sukob između Kosova i Srbije i da je zbog toga zaslužio Nobelovu nagradu za mir, ali da mu je ne žele dati jer nije ljevičar ni liberal. Sprječavanje sukoba između Srbije i Kosova spomenuo je i u Haagu tijekom samita NATO-a, kada je nabrajao svoja postignuća – poput rješenja sukoba između Pakistana i Indije te posljednjeg primirja između Izraela i Irana, piše Jutarnji list.
Kako u ovih pet mjeseci Trumpova drugog mandata u Bijeloj kući nije bilo nikakvih američkih aktivnosti oko Kosova i Srbije, Donald Trump očito misli na Washingtonske sporazume koje su odvojeno pred njim 4. rujna 2020. godine potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Avdullah Hoti.
Još tada su Trumpa uvjeravali da on ovim sporazumima "rješava povijesni sukob između Srbije i Kosova", što je on uporno ponavljao i nakon toga. Sve je pripremao tadašnji američki veleposlanik u Njemačkoj Richard Grenell, kojeg je Trump bio imenovao i kao posebnog izaslanika za Kosovo i Srbiju.
Spominjalo se da je sporazum trebao sadržavati i razmjenu teritorija između Kosova i Srbije, ali se tome protivio Albin Kurti, koji je bio kosovski premijer prije Hotija. Grenell je orkestrirao rušenje Kurtija, optužbama da mu se ne može vjerovati i da on radi protiv Kosova.
Kako je na Kosovu povjerenje u SAD gotovo pa religija, Kurti je nakon toga srušen s vlasti, napravljena je nova koalicija i na čelo vlade došao je Avdullah Hoti. Sporazum je u ime Kosova trebao potpisati tadašnji predsjednik Republike Hashim Thaçi, ali je on upravo pred put u Washington optužen za ratne zločine i otputovao u Haag, gdje mu se u Specijalnom kosovskom sudu još uvijek sudi.
Međutim, sadržaj Washingtonskog sporazuma pokazuje da se radi prije svega o ekonomskoj suradnji između Kosova i Srbije, što nije nevažno, ali je daleko od toga da je to povijesni sporazum kojim su dvije zemlje normalizirale odnose.
Tekst ima gomilu stvari koje nemaju veze s odnosima između Kosova i Srbije. Primjerice, u tekstu se traži da obje zemlje proglase Hezbolah terorističkom organizacijom, da Kosovo i Srbija otvore veleposlanstva u Jeruzalemu, vrate Židovima oduzetu imovinu i da se angažiraju oko dekriminalizacije homoseksualnosti u 69 država svijeta u kojima je ona kazneno djelo.
Sporazum iz Washingtona od 4. rujna 2020. godine govori o jačanju ekonomske suradnje Kosova i Srbije, o izgradnji "autoceste mira" koja bi povezala Niš i Prištinu, o izgradnji koridora koji bi Kosovo i Srbiju spojio s nekom morskom lukom na Jadranu (ne navodi se u kojoj državi), o modernizaciji željeznice, suradnji u energetskom sektoru, priznavanju diploma, rješenju pitanja nestalih i drugih bitnih pitanja.
Tražilo se da Kosovo postane dio inicijative "mini Schengena" u kojoj su bile Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija. Ta inicijativa se pretvorila u inicijativu “Otvoreni Balkan” koja polako odumire, a u njoj su formalno i dalje samo Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.
Gotovo ništa od toga što piše u tim dokumentima nije implementirano, osim što je Izrael priznao Kosovo, a Kosovo otvorilo veleposlanstvo u Jeruzalemu, što je naišlo na oštre osude od strane Europske unije. Srbija nije ispunila tu obvezu i dalje ima veleposlanstvo u Tel Avivu.
Kako su ipak sve teme koje su u ovom dokumentu pozitivne, i Bidenova administracija je dolaskom na vlast tražila nastavak implementacije tog sporazuma. Ali to se nije dogodilo.
Trump sada govori kako je "Biden ugrozio taj uspjeh", ali za vrijeme Bidenove administracije SAD nije učinio ništa oko odnosa između Kosova i Srbije, osim što je u potpunosti podržavao napore EU-a koji posreduje u dijalogu koji se već 14 godina bezuspješno odvija u Bruxellesu.
Tada je angažman Trumpa bio predstavljen kao "rješavanje problema koje EU ne uspijeva riješiti više od deset godina".
Kako je dijalog između Kosova i Srbije sada u zastoju, a tenzije u međusobnim odnosima velike, pogotovo nakon terorističkog napada koji su u selu Banjska na sjeveru Kosova u rujnu 2023. godine izvele paravojne formacije iz Srbije, spominje se mogućnost ponovnog angažmana Trumpa koji bi sve to "riješio odmah".
Kao i 2020. godine, ako se Trump bude angažirao, izbacit će iz igre EU, koja nije u stanju osigurati implementaciju do sada postignutih sporazuma. To je već poznati pristup Trumpa i njegovih suradnika u stilu – "Europa je uzalud pokušala 15 godina, fulali su skroz i sada ćemo mi to riješiti odmah" ili "Samo Trump to može riješiti". A što je sadržaj ili konkretan rezultat, to je manje važno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....