Donald Trump je ovih dana dekretom ugasio američke državne medije od kojih su neki dulje od 80 godina širili američku "meku moć" i probijali informativne blokade diljem svijeta. Što će Americi i svijetu ikakvi mediji i ikakvo novinarstvo kad već imaju platformu X nacističkog simpatizera Elona Muska i privatnu društvenu mrežu u vlasništvu obitelji Trump nepretencioznog naziva Truth? Umjesto činjenica, poznato je da je puno zdravije konzumirati teorije zavjere i govor mržnje koje svima obilno serviraju ovi bijeli supremacisti. Ljudi koji empatiju smatraju slabošću čovjekovom, umjesto početka civilizacije i načela pluralizma, uključivosti i uvažavanja očito također drže dekadencijom i bespotrebnim rasipanjem novca i energije.
Između ostaloga, i slavni „Glas Amerike“ i „Radio Slobodna Evropa“ obustavili su nedavno voljom Donada Trumpa svoj rad. Više od 1300 zaposlenika „Glasa Amerike“ poslano je na prisilni odmor, a financiranje dvije američke novinske službe koje su dekadama emitirale programe ukinuto je samo dan nakon gašenja njihove matične kuće. Američka agencija za globalne medije financirala je još i Radio Slobodna Azija, koji se čuo u Kini i Sjevernoj Koreji, Mijanmaru, Kambodži... I on je rutinski ugašen.
Glas Amerike počeo je emitirati 1942., kao dio američkih napora tijekom Drugog svjetskog rata u borbi protiv nacističke propagande. Tijekom hladnog rata njegove kratkovalne radijske emisije iza Željezne zavjese bile su dio kampanje utjecaja američke vlade za suzbijanje informativnih blokada u komunističkim zemljama i poticanje slobode informiranja. I Hrvati su kradom u pedesetima na svojim prijemnicima redovito i prilično masovno slušali prekoatlantska javljanja slavnoga našijenca Grge Zlatopera. Ta emisija Glasa Amerike je u tadašnjoj Jugoslaviji praktično bila jedini medij na kojem su se mogle čuti od komunističkih vlasti cenzurirane vijesti. Sve do prošloga vikenda Glas Amerike je izvještavao na desecima svjetskih jezika i dosezao do stotina milijuna slušatelja izvan Sjedinjenih Država, uključujući zemlje poput Kine i Irana. Glavni novinarski kredo im je bio borba protiv autoritarnih svjetskih režima, sve dok autoritarni diktatori nisu zavladali i američkom kućom te rutinski ukinuli svoje prirodne neprijatelje.
Pravna borba protiv ovoga Trumpova poteza je već počela, ali dug je još put do pobjede. Odvjetnik David Z. Seide iz Vladina projekta odgovornosti brani brojne novinare Glasa Amerike i intenzivno razmatra pravne izazove s ciljem njihova vraćanja na posao. I Američka udruga za vanjske poslove, u koju spadaju i zaposlenici Glasa Amerike, objavila je da će "pokrenuti njihovu snažnu obranu".
Napori Trumpove administracije da se zatvori Glas Amerike dio su njihove puno šire kampanje za slabljenje svih konvencionalnih medija. Bijela kuća je, na primjer, već zabranila Associated Pressu da pokriva određene događaje u njihovu aranžmanu zbog odbijanja agencije da Meksički zaljev nazivaju Američkim zaljevom, kako ga je nedavno preimenovao bolesni Trump. Američki predsjednik sa suradnicima tužio je sve takve novinske kuće koje se odbijaju povinovati njegovim bizarnim naputcima, a nedavno su objavili i da planiraju nove slične parnice.
Osnivačka povelja Glasa Amerike osmišljena je kako bi zaštitila njihovu uređivačku neovisnost od administracije koja je trenutno na vlasti. Posao agencije je služiti kao pouzdan i nepristran izvor vijesti, predstaviti u svojem radu uravnotežen i sveobuhvatan portret Amerike, kao i prezentirati jasnu i učinkovitu politiku Sjedinjenih Država. Još tijekom prvoga Trumpova mandata Bijela kuća više puta se bunila protiv onoga što je nazivala "liberalnom pristranošću" Glasa Amerike. Napore administracije da uskladi novinarski rad kuće koju financiraju porezni obveznici s političkim programom samoga Trumpa, uključujući provođenje internih istraga nekih od njezinih novinara, savezni su istražitelji kasnije ocijenili posve neprikladnima. S Trumpovim povratkom na vlast stigla ih je osveta.
Ove je godine odmah nakon inauguracije Trump je krenuo u brzopotezno utišavanje neposlušnih emitera. Izabrao je desničarsku bivšu voditeljicu TV vijesti Kari Lake da vodi program Glasa Amerike. Čak i prije nego što je preuzela dužnost, ona je počela obeshrabrivati svoje novinare da govore ili pišu stvari koje bi se mogle protumačiti kao kritične prema Trumpu.
Bijela kuća je prošli tjedan izdala priopćenje za javnost osuđujući, kako je rekla, ulogu emitera Glasa Amerike u širenju "radikalne propagande" i optužujući svoje zaposlenike za "ukorijenjenu ljevičarsku pristranost". To je kritika koju Trump i njegovi fašistički suradnici rutinski iznose o gotovo svim tradicionalnim medijima.
Steven Herman, dugogodišnji dopisnik Glasa Amerike, dobio je produljeni "opravdani otpust” još prošlog mjeseca, čekajući internu istragu odjela za ljudske resurse o njegovim objavama na društvenim mrežama o Trumpovoj administraciji. U subotu je objavio svoj „rekvijem” za ovu televizijsku kuću.
"Ugasiti Glas Amerike znači prigušiti svjetionik koji je efikasno svijetlio kroz neka od najmračnijih svjetskih vremena još od 1942. godine", napisao je Herman.
Ono što Amerikanci sve uvjerljivije smatraju katastrofom, neki tradicionalni američki rivali zato smatraju razlogom za slavlje. Kineski državni mediji pozdravili su unisono odluku Donalda Trumpa da smanji javno financiranje novinskih kuća poput Voice of America (VOA) i Radio Free Asia (RFA), koje su dugo izvještavale o autoritarnim režimima, pa tako i o njihovome.
Koncept Trumpove vlasti ne definira se, međutim, kao krajnje neprijateljski samo prema novinarstvu, nego i prema obrazovanju. Bijela kuća je, naime, najavila ukidanje Ministarstva obrazovanja na čitavoj federalnoj razini, a što je svojim pristašama Trump obećavao još i u predizbornoj kampanji. Njegovim potezom ukinut će se programi koji mu smetaju i ingerencije za edukacijske programe imale bi samo savezne države. Trump i suradnici očito vape za što glupljim i neprosvjećenijim građanima jer ih jedino takvi dugoročno mogu održati na vlasti.
„Toj ekipi smetaju politike usmjerene na to da sva djeca imaju jednako pravo na obrazovanje, a to skrivaju iza priče da ne žele trošiti novce poreznih obveznika na ideološke teme. Međutim, federalno ministarstvo obrazovanja u SAD-u je osiguravalo i novac za stipendije siromašnih đaka i studenata, te za škole u siromašnim i zabačenim dijelovima zemlje. Bez svega toga oni bi mogli ostati. Ta odluka ide pod ruku i s pritiskom američkih ekstremnih sekti i skupina koje žele proširiti pravo roditelja da školuju djecu kod kuće” – komentirala je američka aktualna događanja bivša hrvatska ministrica obrazovanja Blaženka Divjak.
Ona ističe da je naprosto nevjerojatno da takvu jednu odluku može donijeti predsjednik SAD-a, a ne neki ljuti američki neprijatelj. Sudovi bi još i mogli blokirati njezinu provedbu, no u sve se već upleo Elon Musk i dao maksimalne donacije onim republikanskim članovima Kongresa koji će podržati smjenu sudaca koji se protive Trumpovim odlukama. Uzorke ovih djelovanja u Americi valja pomno pratiti, upozorava Divjak, jer se oni itekako prelijevaju i u naše dvorište te mnogi i kod nas planiraju kopirati slične akcije iz domene neprosvijećenog i anticivilizacijskog apsolutizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....