Trump: ‘Sve što tražim je komad leda koji nam treba za očuvanje svjetskog mira. Ne treba nam sila da preuzmemo Grenland‘

• Trump održao govor u Davosu

• Mnogi europski lideri prethodno demonstrativno otišli

• Trump: ‘Želim pregovore i Grenland hitno, ali neću koristiti silu‘

• ‘Europa ide u pogrešnom smjeru, a bez nas biste govorili njemački i japanski‘

 

 

Ključne točke Trumpova govora

Američki predsjednik Donald Trump isključio je u srijedu upotrebu sile u svojem pokušaju da preuzme Grenland, ali je u govoru u Davosu rekao da nijedna druga zemlja ne može zajamčiti sigurnost tom danskom teritoriju.

"Ljudi su mislili da ću upotrijebiti silu, ali ne moram upotrijebiti silu", rekao je Trump na godišnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. "Ne želim upotrijebiti silu. Neću upotrijebiti silu."

"Činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji zajamčiti sigurnost Grenlandu osim Sjedinjenih Država. Mi smo velika sila, mnogo veća nego što ljudi misle. Mislim da su to mogli otkriti prije dva tjedna u Venezueli", rekao je.

Trump je u srijedu kazao da se američki stav o kupovanju Grenlanda od Danske nije promijenio i zatražio je "hitne pregovore" o akviziciji tog arktičkog otoka, koji je nekoliko puta tijekom govora nazvao Islandom.

"Možete reći ‘da‘ i to ćemo veoma cijeniti ili možete reći ‘ne‘ i mi ćemo to zapamtiti", istaknuo je Trump.

Trump je žestoko kritizirao europske saveznike Sjedinjenih Država zbog njihove nelojalnosti i pogrešnih političkih koraka u područjima od energije vjetra i okoliša do imigracije i geopolitike.

Za Europu je kazao da ne ide u pravom smjeru. "Volim Europu, želim joj dobro. Ali ne ide u dobrom smjeru", istaknuo je američki predsjednik.

Trumpove sve veće prijetnje Europi zbog Grenlanda narušile su transatlantske veze i zabrinule Europljane, zasjenivši govor koji se trebao prvenstveno usredotočiti na američko gospodarstvo, koje je Trump ipak uvelike hvalio.

Nazvavši Dansku "nezahvalnom", republikanski američki predsjednik umanjio je problem kao "mali zahtjev" zbog "komada leda" i rekao da akvizicija ne bi predstavljala prijetnju NATO savezu.

Američki predsjednik inzistira na tome da je Grenland ključan za sigurnost Sjedinjenih Država i NATO-a s obzirom na Rusiju i Kinu.

Zaprijetio je uvođenjem novih carina do 25 posto za osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Europu da zaprijeti Sjedinjenim Državama odmazdom.

SAD je ‘ekonomski motor svijeta‘

Ekonomska i politička elita okupljena u švicarskim Alpama počela je stizati više od dva sata prije planiranog početka govora, a odaziv je bio toliko velik da su se uz dvoranu s 1300 mjesta morale otvoriti još četiri dodatne dvorane da bi se ondje mogao pratiti govor putem videozida, no čak ni tada nisu svi uspjeli ući.

Trump je stigao u luksuzno skijalište s kašnjenjem nakon problema na zrakoplovu Air Force One, koji su ga primorali da se vrati i presjedne u drugi avion.

"Sjedinjene Države ekonomski su motor svijeta", pohvalio se Trump u govoru koji je trajao više od sat vremena, premda ankete ukazuju na duboko nezadovoljstvo među Amerikancima zbog troškova života, koji predstavljaju prijetnju uspjehu Republikanske stranke s obzirom na sve bliže međuizbore u studenome.

"Kad Amerika napreduje, tada napreduje i svijet (...). Kad joj ide loše, tada je i ostalima loše", rekao je.

Kanada postoji zahvaljujući SAD-u

Američki je predsjednik rekao i da njegovi kanadski susjedi "postoje zahvaljujući Sjedinjenim Državama", dan nakon govora premijera Marka Carneyja u kojemu je on aludirao na "slom" svjetskog poretka.

"Kanada, usput rečeno, puno toga od nas dobiva besplatno. Trebali bi biti zahvalni, ali nisu. Gledao sam vašeg premijera jučer. Nije bio baš zahvalan. Kanađani bi trebali biti zahvalni", rekao je Trump, koji već mjesecima ističe želju da Kanada postane 51. američka savezna država.

Carney, koji radi na smanjenju ovisnosti svoje zemlje o Washingtonu otkako je Donald Trump pozvao Kanadu da postane 51. američka savezna država, u utorak je nakon govora u Davosu dobio ovacije publike.

Naslijedio nered vezan za rat u Ukrajini

"Europske zemlje moraju raditi na okončanju rata u Ukrajini", izjavio je također Trump, ističući da je "naslijedio nered" vezan za rat u Ukrajini.

On je naveo da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i da su mu obojica rekla da žele postići dogovor o okončanju rata.

Trump je naveo da će se kasnije tijekom dana sastati sa Zelenskim u Davosu, ali ukrajinska je strana nakon toga objavila da je njihov predsjednik u Kijevu.

Putin "to ne bi učinio (započeo rat) da sam ja bio predsjednik", kazao je Trump.

Dodao je i da ga je ruski predsjednik nazvao i rekao mu da "ne može vjerovati" da je Trump zaustavio sukob između Armenije i Azerbajdžana, a da je Trump zauzvrat "zatražio uslugu", odnosno da Putin zaustavi rat u Ukrajini.

Trump završio govor, počela rasprava

Nakon 75 minuta, Donald Trump završio je svoj govor u Davosu. Dobio je kratak pljesak Kongresnog centra, u kojem ga je slušalo 13.000 ljudi, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Potom je moderator započeo panel-raspravu o ekonomskim temama.

O ilegalnim migrantima, Somaliji, Švicarskoj...

Trump je došao do teme ilegalnih migranata, kaže da ih se Sjedinjene Države rješavaju te da je Washington postao jedan od najsigurnijih gradova.

"Sada ponovno možete prošetati sa suprugom ulicama toga grada", tvrdi.

Spominje i Somaliju, naziva je "propalom državom" koja "nema policiju, vladu, ništa".

Prije toga je kratko spomenuo i svoj odnos sa Švicarskom, koja je domaćin Svjetskog ekonomskog foruma.

"Uveli smo 30 % carine na Švicarsku i nastao je pravi kaos. Zatim sam ih smanjio jer ih nisam htio raniti. Ali Švicarska je samo jedan primjer mnogih mjesta koja zarađuju bogatstvo zahvaljujući SAD-u. A SAD drži cijeli svijet na površini. Bio sam vrlo pošten i dao sam im carine koje su u redu. Ali shvatio sam da bez nas to više nije Švicarska. Bez nas to nije nijedna od zemalja koje su ovdje zastupljene. I želimo surađivati ​​s tim zemljama. Ne želimo ih uništiti."

BBC: Netočno je da NATO nije učinio ništa za SAD

BBC ističe kako je Trumpova tvrdnja da SAD nije dobio "ništa" od NATO-a, osim što je igrao svoju ulogu zaštitnika tijekom hladnog rata – obmanjujuća.

Nakon što je SAD napadnut 11. rujna, NATO je aktivirao Članak 5, što je pokrenulo veliku podršku, uključujući zračne patrole za upozorenje i nadzor iznad SAD-a. To je, kako se podsjeća, prvi put da su NATO-ova vojna sredstva korištena nakon aktiviranja Članka 5.

Osim toga, više zemalja NATO-a – uključujući Njemačku, Francusku, Italiju i Velilku Britaniju – doprinijelo je snagama u Međunarodnim snagama za pomoć i stabilizaciju pod vodstvom NATO-a, ili ISAF-a, u Afganistanu.

Među zemljama koje su pridonijele bila je i Danska, koja je pretrpjela jednu od najvećih stopa žrtava po stanovniku među američkim saveznicima. Uglavnom su bili raspoređeni u teško osporavana područja uz britanske snage u pokrajini Helmand.

Burze porasle nakon Trumpove rečenice da neće koristiti silu

Burze su porasle u Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u nakon što je Trump rekao da neće silom preuzeti Grenland, javlja Telegraph.

FTSE 100 je porastao za 0,2 %, dok je Cac 40 u Francuskoj porastao za 0,1 %. Indeksi Wall Streeta otvorili su se u plusu, pri čemu je Dow Jones Industrial Average porastao za 0,3 %, S&P 500 za 0,4 %, a Nasdaq Composite za 0,2 %.

Trumpov govor traje gotovo sat vremena

Govor američkog predsjednika traje već gotovo sat vremena i nema naznaka da će uskoro završiti. Na dnevnom redu je Kina, pa odmah potom stambena politika u SAD-u, spominje rast cijena nekretnina i pogodnosti za kućevlasnike. Onda se prebacio na carine za švicarske proizvode, kaže da Švicarska i mnoge druge zemlje zarađuju na račun SAD-a. "Bez nas većina zemalja ne funkcionira", kaže. "Bez naše vojske ne biste se mogli oduprijeti brojnim prijetnjama."

Skače s teme na temu i prijeti Macronu, spominje Putina i Zelenskog

Trump sada ponovno skače s teme na temu. Bidena je ponovno nazvao najgorim predsjednikom u povijesti SAD-a. Obratio se i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, kojemu je zaprijetio uvođenjem stopostotnih carina na sva francuska vina i šampanjac.

"Zapravo volim Macrona, iako je teško u to povjerovati", kaže.

Dotaknuo se i rata u Ukrajini.

"To je ono što želim zaustaviti, to ne pomaže Sjedinjenim Državama, ali riječ je o mladim ljudima koji umiru. Želim to zaustaviti, to je užasan rat."

Kaže da ima posla s Vladimirom Putinom i tvrdi da ruski predsjednik "želi postići dogovor".

"Imam posla i s predsjednikom Zelenskim i mislim da i on želi postići dogovor", kaže te otkriva da će se danas sastati sa Zelenskim.

Pobrkao Grenland s Islandom

Trump je, čini se, već nekoliko puta u govoru zamijenio Grenland s Islandom, primjećuje Telegraph.

"Burza je jučer pala zbog Islanda", rekao je američki predsjednik, misleći na pad na Wall Streetu u utorak dok je najavljivao eskalaciju trgovinskog rata.

‘Izgradit ćemo zlatnu kupolu na Grenlandu‘

Trump najavljuje da će SAD na Grenlandu izgraditi zlatnu kupolu.

"Sve što želimo od Danske, za nacionalnu i međunarodnu sigurnost i kako bismo držali naše vrlo energične i opasne potencijalne neprijatelje podalje, jest ova zemlja na kojoj ćemo izgraditi najveću zlatnu kupolu ikad izgrađenu. To će po svojoj prirodi braniti i Kanadu", najavljuje američki predsjednik.

Ističe da Kanada "dobiva puno toga besplatnog" od SAD-a te da bi trebala biti zahvalna.

Sada je poslao poruku Danskoj.

"Možete reći ‘da‘ i jako ćemo to cijeniti. Ili možete reći ‘ne‘ i to ćemo zapamtiti", kaže Trump.

‘Sve što tražim je komad leda!‘

"Sve što tražim je komad leda koji nam treba za očuvanje svjetskog mira i zaštite", kaže Donald Trump.

"Problem s NATO-om je što ćemo mi biti tu za njih 100 posto. Nisam siguran da će oni biti tu za nas", ponavlja svoju jučerašnju izjavu iz Bijele kuće.

Tvrdi kako je on zaštitnik Europe te se referira na poruku koju mu je poslao glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.

"Zovu me ‘tatica‘. Vrlo mudar čovjek me je tako nazvao", kaže Trump.

Trump: Odmah tražim pregovore o preuzimanju Grenlanda

Trump se zadržao na temi Grenlanda. Ističe da "svaki saveznik NATO-a ima obvezu biti u stanju braniti vlastiti teritorij".

"Činjenica je da nijedna nacija ili skupina nacija nije u poziciji osigurati Grenland osim Sjedinjenih Država. Mi smo velika sila, puno veća nego što ljudi uopće razumiju."

Kaže da traži "momentalne pregovore" o američkom preuzimanju Grenlanda. 

Napomenuo je da mu "ne treba sila" da bi Sjedinjene Američke Države dobile Grenland.

"Sve što tražim je da Grenland bude naše vlasništvo. Jer da biste ga branili, mora biti u vašem vlasništvu. To je veliki komad leda usred oceana, i ako bude rata, puno akcije odvijat će se na tom komadu leda. Mnoge rakete letjet će preko njega."

Trump: Kako glupo od nas što smo Grenland dali natrag Danskoj

Sada je Trump spomenuo Grenland. Kaže da ima "nevjerojatan respekt" za ljude na Grenlandu i u Danskoj, ali da nijedna nacija nije u poziciji da osigura sigurnost Grenlandu osim SAD-a.

"Vidjeli smo u Drugom svjetskom ratu kako je Danska pala pod njemačke ruke nakon samo šest sati borbe. A SAD je osjećao obvezu poslati svoje snage da čuvaju teritorij Grenlanda. I obranili smo ga. Danska to dobro zna. Doslovno smo postavili svoje baze tamo zbog Danske. Borili smo se da ih spasimo, Dansku. Ta zemlja je prekrasan komad leda. Spriječili smo neprijatelje da dođu u našu hemisferu. A nakon rata, koji smo dobili, dali smo Grenland natrag Danskoj. Kako glupo od nas, ali učinili smo to. I sada se suočavamo s još većim rizicima, zbog oružja o kojem ne mogu ni govoriti", kaže američki predsjednik.

Trump se obrušio i na Veliku Britaniju zbog neiskorištavanja energije u Sjevernom moru.

"Ujedinjeno Kraljevstvo proizvodi samo trećinu ukupne energije iz svih izvora u odnosu na 1999. godinu. Zamislite to. Trećina, a oni sjede na vrhu Sjevernog mora, jedne od najvećih rezervi bilo gdje u svijetu, ali ga ne koriste. To je jedan od razloga zašto je njihova energija dosegnula katastrofalno niske razine s jednako visokim cijenama."

Kaže da "želi da Europa bude sjajna", kao i Ujedinjeno Kraljevstvo, no tvrdi da ne koriste resurse koje imaju.

Tri puta spomenuo Bidena

U prvih 10 minuta govora Donald Trump je triput spomenuo svojeg prethodnika Joea Bidena, uz obvezan pridjev "uspavani".

Trump: Venezuela je bila divno mjesto

Trump se sada dotaknuo kritika iz reda demokrata te, kako je opisuje, "uspavane administracije Joea Bidena".

"Mnoge druge zapadne vlade vrlo su glupo slijedile njegov primjer, okrećući leđa svemu što čini nacije bogatima, moćnima i jakima. Rezultat su bili rekordni proračunski i trgovinski deficiti te rastući državni deficit, potaknut najvećim valom masovnih migracija u ljudskoj povijesti", tvrdi.

Kaže da se u američkom gospodarstvu "događa čudo za koje nitko nije mislio da će ga ikada moći učiniti bilo koja zemlja". Dodao je da je njegov prvi predsjednički mandat iz financijske perspektive bio "najuspješniji mandat ikad".

Na red je došla i Venezuela. Trump kaže da je bila "divno mjesto" sve dok nije došla Madurova vlast.

"Sad će im ponovno biti fantastično. U sljedećih šest mjeseci zaradit će više novca nego u posljednjih 20 godina", ističe američki predsjednik.

Trump: Europa više nije prepoznatljiva

Trump kaže da Europa više nije prepoznatljiva, da uvozi "novu i potpuno nepoznatu" populaciju.

"Europa nije ono što je nekad bila. Možemo o tome raspravljati, ali zapravo se nema o čemu raspravljati", kaže.

Američki predsjednik dodaje da "voli Europu", ali da taj kontinent "ne ide u dobrom smjeru". Tvrdi da se "brojni dijelovi svijeta urušavaju pred našim očima".

Kao i jučer na brifingu u Bijeloj kući, Trump brzo skače s teme na temu. Sad je prešao na temu uvođenja carina. Kaže da SAD smanjuje poreze, a druge zemlje moraju platiti za štetu koju su nanijele Sjedinjenim Američkim Državama. Dotaknuo se i energetskog sektora.

"Umjesto da gradimo neučinkovite vjetroturbine, koje samo koštaju, mi ih u SAD-u rušimo", kaže.

Počeo govor

Donald Trump započeo je govor na Gospodarskom forumu u Davosu, pozdravljajući "prijatelje" i "ponekog neprijatelja". U nastavku se hvali "sjajnim" gospodarskim vijestima iz SAD-a.

"Jučer je bila prva godišnjica moje inauguracije. Gospodarstvo, prihodi, produktivnost, sve raste. Inflacija je na vrlo niskim razinama", započeo je Trump.

Govori o tome kako američko gospodarstvo briljantno stoji te da je inflacija "poražena".

"Ljudi su jako zadovoljni naporima koje postižem, ide im jako dobro", kaže Trump, te dodaje da je Amerika u posljednjih godinu dana izvela najveći gospodarski preokret ikad viđen.

Velika gužva na ulazu u dvoranu

Dok se čeka Trumpov dolazak u Kongresni centar u Davosu, na ulazu vlada velika gužva. U dvoranu očito neće moći ući svi koji žele čuti govor američkog predsjednika.

Plenković ostaje na Trumpovu govoru

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković ostaje u Davosu, gdje će slušati govor Donalda Trumpa, iako su neki europski lideri otišli sa Svjetskog gospodarskog foruma, a neki se nisu ni pojavili zbog najava o aneksiji Grenlanda i nametanja visokih carina zemljama koje se tome protive.

Trump sletio u Davos, uskoro drži govor

Donald Trump sletio je helikopterom u Davos, gdje bi njegov govor, unatoč ranijim problemima i kašnjenju na letu iz SAD-a u Zürich, trebao početi kako je predviđeno, u 14.30.

Izvjestitelji pišu da je pred ulazom u dvoranu gdje će Trump govoriti već nastao veliki red.

Witkoff bi se sutra trebao sastati s Putinom: ‘Imam dojam da želi mir‘

Posebni američki izaslanik Steve Witkoff izjavio je u Davosu da bi se sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trebao održati u četvrtak, a na stolu bi se trebala naći i pitanja teritorija u sklopu pregovora o Ukrajini.

U razgovoru za CNBC, Witkoff je rekao da je u posljednjih šest do osam tjedana ostvaren značajan napredak, dodavši da će on i zet predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, u srijedu navečer razgovarati s ukrajinskim dužnosnicima, prije nego što se u četvrtak sastanu s najvišim ruskim predstavnicima.

Prema Witkoffovim riječima, Putin bi osobno trebao sudjelovati na sastanku, koji je, kako navodi, zatražio sam Kremlj.

Witkoff je istaknuo da se postiže napredak i oko američkog mirovnog plana u 20 točaka, čiji se detalji trenutno usklađuju.

Najteže pitanje, kako je rekao, ostaju teritorijalni dogovori, koje je opisao kao "slona u sobi", ali dodao je da postoje "vrlo dobre ideje" kako bi se i taj problem mogao pomaknuti s mrtve točke.

Na pitanje vjeruje li da je Putin spreman na dogovor kojim bi se okončao rat u Ukrajini, Witkoff je odgovorio potvrdno, rekavši da ima dojam kako sve strane žele mir i da je došlo vrijeme za to.

Dosadašnji pokušaji postizanja prekida vatre nisu uspjeli, no pritisak iz Washingtona i nestrpljenje predsjednika Trumpa zbog rata koji traje gotovo četiri godine, uz stotine tisuća poginulih vojnika i civila, doprinijeli su povratku obiju strana za pregovarački stol.

Najveće prepreke miru i dalje ostaju ruski zahtjevi da Ukrajina prepusti istočni Donbas, kao i ukrajinski zahtjevi za čvrstim sigurnosnim jamstvima Zapada kako bi se spriječila nova ruska agresija u budućnosti.

Starmer: Nećemo uzmaknuti pred Trumpovim pritiscima

Britanski premijer Keir Starmer poručio je u Donjem domu Parlamenta da neće uzmaknuti pred pritiscima iz Washingtona, te da Velika Britanija neće odustati od svojih načela i vrijednosti kad je riječ o budućnosti Grenlanda, čak ni pod prijetnjama carinama.

Obraćajući se zastupnicima, Starmer je ponovio da su prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa uvođenjem carina državama koje mu se protive potpuno pogrešne.

Premijer je također najavio da će sutra ugostiti dansku premijerku u Londonu, što dodatno naglašava koordinaciju Londona i Kopenhagena oko Grenlanda.

Starmerove izjave dolaze nakon što je američki ministar financija Scott Bessent poručio da Ujedinjeno Kraljevstvo razočarava Sjedinjene Države zbog odluke da suverenitet nad otočjem Chagos preda Mauricijusu.

Trump je nakon slijetanja prešao u helikopter koji će ga odvesti u Davos, gdje bi danas trebao govoriti.

Američkom ministru rugali se na večeri, neki izašli iz dvorane

Američki ministar trgovine Howard Lutnick sinoć je doživio neugodne scene na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Kako ekskluzivno doznaje Financial Times, na večeri koju je organizirao Larry Fink, šef investicijske tvrtke BlackRock, Lutnickovi "ratoborni" komentari naišli su na veliko negodovanje drugih gostiju, koji su ga počeli otvoreno ismijavati i rugati mu se, do mjere da su neki gosti otišli s večere. Fink je, doznaje FT, morao smirivati situaciju.

Lutnick je prije toga u članku za FT rekao da "ne dolaze u Davos održati status quo" te da dolaze "kristalno razjasniti jednu stvar: s predsjednikom Trumpom kapitalizam je dobio novog šerifa u gradu".

Ministarstvo trgovine i Svjetski ekonomski forum zasad nisu FT-u službeno komentirali incident.

Costa: Spremni smo braniti naše zemlje i građane

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa je u govoru pred Europskim parlamentom u srijedu naglasio kako samo Danska i Grenland mogu odlučiti o sudbini Grenlanda te da su zemlje članice EU-a ujedinjene u potpori načelima međunarodnog prava, teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta.

"Ne možemo prihvatiti da zakon jačeg prevlada nad pravima najslabijih, jer međunarodna pravila nisu stvar odabira, a savezništva se ne mogu svesti samo na niz transakcija", rekao je Costa u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.

Predsjednik Europskog vijeća, koji je zbog Grenlanda sazvao i izvanredni samit EU-a za četvrtak, upozorio je na to da geopolitički izazovi s kojima se suočava Europska unija djeluju ponekada zastrašujuće, spomenuvši nastavak sveobuhvatne ruske agresije na Ukrajinu, ali i da se u takvim okolnostima ne smije potkopavati međunarodno pravo i ugroziti ključna savezništva. Priznao je da su euroatlantski odnosi na testu.

Govoreći o prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju dodatnih carina za neke zemlje EU-a, Costa je rekao da bi upravo takve mjere potkopale transatlantske odnose i bile nespojive s trgovinskim sporazumom između EU-a i SAD-a.

"Spremni smo braniti sebe, naše zemlje, naše građane i naša poduzeća od bilo kojeg oblika prisile. Europska unija ima snagu i instrumente za to", zaključio je Costa.

Telegraph: Macron je otišao iz Davosa

Sve veći broj europskih čelnika ili odlazi iz Davos ili se uopće neće pojaviti tamo, javlja dopisnik britanskog Telegrapha Hans van Leeuwen. Među njima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je otišao nakon što navodno nije uspio osigurati sastanak nasamo s Donaldom Trumpom.

Macron je, podsjetimo, prije dva dana poslao poruku Trumpu s prijedlogom da se nađu u Davosu, što je Trump odbio te je još k tome zaprijetio uvođenjem novih carina Francuskoj.

Predsjednica Europske unije Ursula von der Leyen otputovala je pak u Strasbourg, iako je navodno ostavila otvorenom mogućnost povratka u Davos. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odgodio je planove za sudjelovanje u Davosu, rekavši da mora ostati u Kijevu zbog ruskih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Ipak, rekao je da se "sve može promijeniti u bilo kojem trenutku".

Španjolski premijer Pedro Sanchez također je otkazao putovanje nakon što je u željezničkoj nesreći na jugu Španjolske poginulo 42 ljudi. U Davosu neće biti ni talijanske premijerke Giorgie Meloni, koja će, kako doznaje Reuters, ići Macronovim stopama te će odbiti pristupanje Trumpovu "Odboru za mir".

Trump je sletio u Zürich

Predsjednički zrakoplov Air Force One  sletio je na aerodrom u Zürichu, Donald Trump stigao je u Švicarsku i sada bi treba helikopterom o krenuti prema Davosu.

Čini se da je Trumpov raspored sada poremećen barem nekoliko sati, nakon što je noćni let prema Švicarskoj bio prekinut zbog manjeg električnog kvara na Air Force One, kako je objavila Bijela kuća.