U intervjuu za POLITICO američki predsjednik Donald Trump nije pružio nikakvu utjehu američkim saveznicima vezano uz Rusiju te je najavio da će temeljito preoblikovati politiku prema Europi. Predsjednik je Europu opisao kao “propadajuću skupinu zemalja” kojima upravljaju “slabi” političari, oštro kritizirajući tradicionalne američke saveznike zbog neuspjeha u kontroli migracija i zaustavljanju ruskog rata protiv Ukrajine. Nagovijestio je i potporu europskim političarima koji dijele njegovu viziju kontinenta prenosni N1.
Ovakav napad predstavlja jednu od najžešćih Trumpovih osuda europskog vodstva dosad te dodatno pogoršava već narušene odnose s državama poput Francuske i Njemačke. “Mislim da su slabi,” rekao je o europskim čelnicima. “Previše su politički korektni i ne znaju što bi trebali učiniti. Europa ne zna što bi trebala učiniti.”
Trump je o Europi govorio s neuobičajenom izravnošću, dok je u istom intervjuu iznosio i niz tvrđih stavova o domaćoj politici: poručio je da će smanjenje kamatnih stopa biti ključni kriterij pri izboru novog šefa Federalnih rezervi, da bi mogao proširiti vojne operacije protiv narkokartela na Meksiko i Kolumbiju, te pozvao suce Vrhovnog suda Samuela Alita i Clarencea Thomasa da ostanu na dužnosti unatoč poodmakloj dobi.
Ove izjave dolaze u osjetljivom trenutku za Europu, dok traju pregovori o okončanju ruske invazije na Ukrajinu, a europski čelnici sve glasnije izražavaju zabrinutost da bi Trump mogao napustiti europske saveznike. U razgovoru za POLITICO Trump nije ponudio nikakvu sigurnost Europljanima te je ustvrdio da je Rusija očito u jačoj poziciji od Ukrajine.
Trump je razgovarao s novinarkom POLITICO-a Dashom Burns dan nakon što je proglašen najutjecajnijom osobom koja će oblikovati europsku politiku u nadolazećoj godini, priznanje koje je ranije išlo čelnicima poput Volodimira Zelenskog, Giorgije Meloni i Viktora Orbána. Njegovi komentari o Europi oštro odskaču od unutarnjopolitičkih izazova s kojima se suočava: viših troškova života, izbornih poraza i sve dublje disfunkcije u Kongresu. Ipak, ostaje iznimno utjecajan na globalnoj sceni.
Europa je nedavno s nelagodom reagirala na Trumpovu novu Strategiju nacionalne sigurnosti, dokument koji američku administraciju stavlja u otvoren sukob s europskom političkom strujom, najavljujući “njegovanje otpora” prema postojećem poretku, posebno oko migracija.
Trump je u intervjuu dodatno zaoštrio retoriku, opisavši London i Pariz kao gradove koji se urušavaju pod pritiskom migracija iz Afrike i Bliskog istoka. Ako se politike granica ne promijene, rekao je, neke europske države “neće biti održive”.
Posebno je napao londonskog gradonačelnika Sadiqa Khana, nazvavši ga “katastrofom” i njegov izbor pripisao porastu broja imigranata. Predsjednik Europskog vijeća António Costa oštro je kritizirao američku administraciju i pozvao je da poštuje europski suverenitet. Trump je, međutim, poručio da će i dalje otvoreno podupirati svoje kandidate na europskim izborima, uključujući i mađarskog premijera Viktora Orbána.
Najviše je govorio o ratu u Ukrajini. Tvrdio je da je iznio novi mirovni plan koji su neki ukrajinski dužnosnici pozitivno ocijenili, iako ga predsjednik Zelenski navodno još nije pročitao. Trump je izrazio malo povjerenja u sposobnost europskih lidera da okončaju rat: “Oni pričaju, ali ništa ne postižu.” Ponovio je i da bi Ukrajina trebala održati nove izbore, dovodeći u pitanje njenu demokratsku legitimnost.
Iako tvrdi da promiče mir, Trump je rekao da bi mogao proširiti vojne operacije protiv meta povezanih s trgovinom drogom, ne isključujući slanje američkih vojnika u Venezuelu radi rušenja režima Nicolása Madura. Također je naveo da bi mogao primijeniti silu u državama poput Meksika i Kolumbije.
Branio je i sporno pomilovanje bivšeg honduraškog predsjednika Juana Orlanda Hernándeza, osuđenog zbog sudjelovanja u zavjeri krijumčarenja droge, tvrdeći da ga je učinio na zahtjev “vrlo dobrih ljudi”, ne otkrivajući imena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....