Sukobi na Bliskom istoku razvijaju se u smjeru koji bi mogao imati planetarne posljedice, daleko veće od poskupljenja goriva. Na prvi pogled, radi se o tri odvojena sukoba: Irana i SAD-a, jemenskih hutista, odnosno Ansar Alaha i Saudijske Arabije, te Izraela i Palestinaca u Gazi, na Zapadnoj obali i u Libanonu. Međutim, ova se tri rata na nekoliko razina stapaju u jedan i dodiruju na najosjetljivijem mjestu globalne trgovine – pomorskim koridorima kojima teče veći dio svjetske nafte i nemali dio globalne trgovine ostalom robom.
Osim što ova tri rata prijete globalnoj trgovini, time i stabilnosti u najširem smislu, izdvojeni incidenti doista mogu zapaliti iskru svjetskog rata. Već u dva navrata zabilježena su dva takva incidenta. Prvi, kad je Ukrajina u Kaspijskom moru pogodila iranski brod koji je dostavljao oružje Rusiji. Drugi je incident, međutim, bio daleko opasniji, a priča je potpuno suluda. Otkrio ju je CNN.
Američka mornarica u posljednji je trenutak obustavila desant na kineski brod za koji su u SAD bili uvjereni da prevozi komponente za iranski nuklearni program. Borbeni avioni za podršku već su bili u zraku, a postrojbe spremne za ukrcaj u helikoptere i desant na kineski brod. Operacija je otkazana u posljednji trenutak, kad je utvrđeno da je analitičar koristio chatbot umjetne inteligencije koji je pogrešno identificirao teret, a zatim je AI oblikovao nalaze kao standardno obavještajno izvješće. Jedan od CNN-ovih izvora opisao je izvješće kao „potpuno lažno” (entirely false) i rekao da je „zamalo izazvalo rat” (almost started a war).
Ovakvi bi incidenti mogli postati češći. Pete Hegseth, američki ministar rata, zatražio je uoči napada na Iran intenzivniju implementaciju umjetne inteligencije. Što je načelno ispravno, ako se informacije, analize i upute umjetne inteligencije uzmu „sa zrnom soli“. Međutim, i Hegset i njegov nadređeni Donald Trump nemaju mentalne zadrške prema razvoju i korištenju umjetne inteligencije. Trump smatra da „jedina kontrola ili ‘zaštitna ograda‘ koju AI treba jest snažan i pametan predsjednik“. Uvjeren je da SAD baš to ima, no ovaj ga je incident demantirao. Nakon što je Trump preimenovao Meksički zaljev u Američki, jezero Ontario u Američko i nakon što je najavio da bi saveznu državu New Mexico mogao preimenovati u New America, lako je moguće da i kratici AI dodijeli značenje – American Inteligence. Jer glupljeg načina da se započne svjetski rat od ovog doista nema.
Vratimo se trgovini i globalnoj energetskoj krizi koja bi mogla utjecati na mir i stabilnost u svijetu.
Problem je sve opasniji
Saudijska Arabija desetljećima se pripremala za mogućnost da neki ratni sukob s teokratskim režimom u Iranu blokira Hormuz. Zbog toga je izgradila cjevovod East-West kojim se nafta iz Perzijskog zaljeva prebacuje do Yanbua, luke na Crvenom moru. Sada su se u priču upleli hutisti, pripadnici organizacije Ansar Alah.
– Hutijevski teritorijalni dobici oko Mokhe (gdje se pije najbolja kava na svijetu, moka, nap. a.) vjerojatno neće zaustaviti saudijski ili regionalni izvoz nafte, ali će smanjiti otpornost saudijske izvozne rute prema Crvenom moru u strateški važnom trenutku – rekao je Jack Kennedy, direktor za rizike Bliskog istoka i sjeverne Afrike u S&P Global Market Intelligenceu.
Arapska nafta, koja je nekada imala dvije rute na raspolaganju, danas je u zastoju zbog dvije, manje ili više međuovisne blokade. Pritisak na područje Bab el-Mandeba (arapski, na Vrata tuge) utjecao je odmah i na Hormuz, gdje je tijekom vikenda prošlo samo 17 brodova u odnosu na 37 u prethodnom tjednu, a i to je neusporedivo s predratnim prosjekom od 125 brodova dnevno.
Čak i da su američki vojnici deblokirali Hormuz – a predsjednik Trump je u nekoliko navrata tvrdio da jesu – danas je problem što ta nafta iz Perzijskog zaljeva prema Europi mora proći kroz Sueski kanal. A da bi uopće došla do njega, mora proći pored hutista, za koje Iran čak i svojim kineskim saveznicima priznaje da ih ne uspijeva kontrolirati u cijelosti.
International Crisis Group upravo je postojeću situaciju opisao kao „sve opasniji problem s dva tjesnaca“, u kojem se saudijski brodovi suočavaju s opasnošću i u Hormuzu i u Bab el-Mandebu. Organizacija pritom upozorava na to da su sva tri elementa saudijske dosadašnje strategije – jačanje regularnih jemenskih postrojbi, multilateralno odvraćanje i održavanje kanala prema hutistima i Iranu – sada pod pritiskom.
Čak ako jemenski teroristi nisu u stanju zaustaviti sve brodove koji prolaze kroz Bab el-Mandeb, premije ili mjere osiguranja tolike su da se odražavaju na konačnu cijenu goriva. Kada su u srpnju hutisti zaprijetili saudijskim tankerima, pojedini su brodovi promijenili smjer, a azijski kupci počeli su razmatrati slanje saudijske nafte kroz Suez i Mediteran, pa oko čitave Afrike. Reuters je tada izračunao da bi takvo preusmjeravanje produljilo putovanje za četiri tjedna.
Ne dođe li zbog svega ovoga do trećeg svjetskog rata, tri su opcije. Prva je da se svijet mirno prilagodi skupljoj nafti zbog blokade Hormuza i Bab el-Mandeba. Druga je opcija da SAD koliko-toliko utječe na promet kroz Hormuz, a da se prolaz kroz Suez počne izbjegavati zbog hutista. Roba koja putuje iz Azije u Europi i obratno u tom bi slučaju stizala sporo i po visokoj cijeni. Treća opcija podrazumijeva rat u kojem će biti dobro ako se saveznici Irana odluče suzdržati. Ali zašto bi? Imaju i oni svojih interesa, a jedan od njih je da im kolektivni Zapad ne skače po indopacifičkom dvorištu. Već danas SAD s tog područja mora povlačiti snage da bi ih koristio u Omanskom zaljevu. Već danas SAD nije bio u mogućnosti zaštititi svoje saudijske saveznike u sukobu s jemenskim teroristima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....