Predsjednik Donald Trump odlučio je u subotu poslati 2000 pripadnika kalifornijske Nacionalne garde u Los Angeles nakon što su u gradu izbili prosvjedi protiv imigracije racija koje provodi Agencija za imigraciju i carinu (ICE).
Nacionalna garda stigla je u Los Angeles u nedjelju malo prije 16 sati po našem vremenu, a potez američkog predsjednika izazvao je oštre reakcije lokalnih i državnih dužnosnika koji ga smatraju nepotrebnim i kontroverznim.
Nesuglasice s lokalnim vlastima
Najkontroverzniji aspekt Trumpove odluke leži u činjenici da je nastupao bez zahtjeva i suglasnosti lokalnih i državnih vlasti. Guverner Kalifornije Gavin Newsom oštro je osudio odluku, nazvavši je "namjerno zapaljivom" i nepotrebnom, dok je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass jasno poručila da je slanje garde "potpuno nepotrebno".
"Naš grad je već prethodno proživio masovne civilne nemire i znamo kako s njima način", rekla je Bass u intervjuu, aludirajući na to da lokalne vlasti imaju dovoljno kapaciteta za održavanje reda.
Trump je koristio svoje ovlasti citirajući točku 10 američkog Zakona o oružanim snagama, što predstavlja neobičan potez kojim je federalna vlast direktno intervenirala u lokalnu situaciju. Ono što dodatno komplicira situaciju jest činjenica da predsjednik nije aktivirao Insurrection Act (Zakon o pobuni), što znači da je postupao u pravno "sivom" području.
Ovakav pristup postavlja pitanja o granicama federalne nadležnosti i odnosa između savezne vlade i saveznih država. Kritičari ističu da je Trump zaobišao ustavni princip prema kojem bi se najprije trebalo obratiti guverneru države za pomoć.
Politička polarizacija
Slanje Nacionalne garde u Los Angeles tako je postalo novi izvor političke polarizacije. Demokrati u tome vide pokušaj eskalacije situacije i nepotrebnu militarizaciju civilnog prosvjeda, dok Trumpovi pristaše tvrde da je predsjednik morao reagirati jer su lokalne vlasti izgubile kontrolu.
Posebno kontroverzno je to što se Nacionalnu gardu šalje u odgovor na prosvjede protiv imigracijskih racija, što neki tumače kao pokušaj zastrašivanja zajednica imigranata i njihovih pristaša.
Ovaj potez može postaviti opasan presedan za buduće situacije kada se federalna vlada ne slaže s pristupom država ili lokalnih vlasti po pitanju određenih problema. Kritičari upozoravaju da bi ovakav pristup mogao dovesti do erozije federalizma i koncentracije moći u rukama predsjednika.
Dok se situacija u Los Angelesu još uvijek razvija, jasno je da Trumpova odluka predstavlja prijelomnu točku u odnosima između različitih razina vlasti u SAD-u i da bi mogla imati dalekosežne političke i pravne posljedice.
Trump prije Trumpa
Inače, posljednji put kada je predsjednik SAD-a odlučio rasporediti pripadnike Nacionalne garde dogodio se u ljeto 2020., odnosno za vrijeme prvog Trumpovog mandata. Ali s jednom velikom razlikom...
Naime, Trump je tada u jeku prosvjeda u Washingtonu motiviranih ubojstvom Georgea Floyda zatražio od 15 guvernera da pošalju Nacionalnu gardu u glavni grad SAD-a. Četvorica su tada odbila njegovu inicijativu.
Ovaj put je Trump to učinio na svoju ruku, odnosno bez komunikacije s guvernerom Kalifornije Newsomom.
Ako govorimo o posljednjem primjeru kada je predsjednik SAD-a aktivirao Nacionalnu gardu bez zahtjeva upućenom guverneru, moramo se vratiti sve do 1965., kada je Lyndon B. Johnson povukao takav potez kako bi zaštitio prosvjednika za građanska prava u Alabami.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....