U Americi čak 30,5 milijuna stanovnika ima ‘irske krvi‘. A koliko imaju ljudi hrvatskih korijena?

Amerikanci vole reći da na Dan svetog Patrika “svi postaju Irci”, ali brojke pokazuju da irsko zeleno u SAD-u traje cijele godine. Najnoviji podaci američkog popisnog ureda otkrivaju da je čak 30,5 milijuna stanovnika SAD-a u anketama 2023. prijavilo irsko podrijetlo – gotovo svaki deseti Amerikanac. U isto vrijeme, Irska je u travnju 2025. imala oko 5,5 milijuna stanovnika, što znači da u Americi živi otprilike pet i pol puta više ljudi koji se osjećaju Ircima nego u zemlji iz koje su nekad krenuli brodovi za Novi svijet.

Ova je priča rezultat stoljeća emigracije – od velike gladi u 19. stoljeću, preko industrijskog buma u SAD-u, do modernih valova koji su Irce vodili u Boston, New York, Chicago i dalje na zapad. Danas irska imena i prezimena nalazimo u politici, glazbi, sportu i Hollywoodu, a irska djetelina i piva Guinness postali su dio američkog folklora, ne samo etničke manjine. I dok je Irska na europskoj karti mala točka na rubu Atlantika, njezina “američka verzija” obuhvaća desetke milijuna ljudi – raspršene po svim državama i okruzima, ali povezane istom idejom: da je negdje u obiteljskom stablu barem jedna grana obojena u zeleno.

A Hrvati?

Prema američkim podacima, otprilike 420 tisuća stanovnika SAD-a u anketama je prijavilo da su hrvatskog podrijetla (barem djelomično), ovisno o godini i izvoru.

Istodobno, hrvatske institucije i udruženja iz dijaspore procjenjuju da ukupno, zajedno s potomcima koji se više ne izjašnjavaju formalno kao Hrvati, u SAD-u živi 1,1 – 1,2 milijuna ljudi hrvatskih korijena.