Donald Trump i Vladimir Putin ipak se neće sastati licem u lice. Barem ne još. Bijela kuća je u utorak objavila da, nakon razgovora između američkog državnog tajnika Marca Rubia i njegova ruskog kolege Sergeja Lavrova, "nema planova" za samit u Budimpešti u nadolazećim tjednima.
Objava dolazi samo četiri dana nakon što je Trump najavio po drugi se put sastati s čelnikom Kremlja u nepuna dva mjeseca. Nakon Aljaske gdje je ratnom zločincu Trump harno prostro crveni tepih, isplaniran je bio skori susret i u mađarskoj prijestolnici. Za domaćina je odabran Viktor Orbán, valjda kako se Putin ne bi osjećao indisponirano bez svojih bliskih saveznika. Sastanak je bio dogovoren tijekom telefonskog razgovora čelnika SAD-a i Rusije u prošli četvrtak, samo dan prije nego što se Trump sastao u Bijeloj kući s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Američki predsjednik je tom prilikom još jednom pokušao prisiliti Zelenskog da pristane prepustiti okupatoru istočnu regiju Donbas, kako je izvijestio Financial Times.
No, Rusija je tijekom vikenda Sjedinjenim Američkim Državama privatnim kanalima navodno poslala dokument u kojem je samo ponovila svoje ranije "uvjete" za postizanje mirovnog sporazuma s Ukrajinom. Riječ je o takozvanom "neslužbenom dokumentu" ("non-paper"), potvrdila su dva američka dužnosnika za Reuters. U dokumentu se papagajski ponavlja ruski zahtjev za preuzimanjem kontrole nad cijelom ukrajinskom regijom Donbas, izjavio je jedan od dužnosnika. Takav stav u potpunosti potire prijedlog američkog predsjednika da se crte bojišnice zamrznu na trenutnim pozicijama. Uz to, Rusija je navodno ponovila i svoje ranije stajalište da se NATO snage ne smiju rasporediti u Ukrajini kao dio bilo kakvog mirovnog sporazuma.
Razgovor između Marca Rubija i Sergeja Lavrova trebao je također poslužiti kao priprema za samit koji je Trump namjeravao održati za "par tjedana", no naposljetku je samo otkrio još uvijek drastične razlike pri pogledu na Ukrajinu između Moskve i Washingtona. Premda Bijela kuća u svojoj službenoj objavi nije spomenula baš nikakvo neslaganje između dviju vlada.
"Tajnik Rubio i ministar vanjskih poslova Lavrov imali su produktivan razgovor. Stoga sastanak licem u lice između dvojice čelnika nije potreban", rekao je visoki dužnosnik Bijele kuće novinarima relativizirajući još jedan Trumpov mirovni fijasko. Priznao je i da "nema planova da se predsjednik Trump sastane s predsjednikom Putinom u bliskoj budućnosti".
Brza propast ambicija za još jedan tete-a-tete razgovor između Trumpa i Putina dva mjeseca nakon Aljaske očito je proizišla iz ruskoga neodustajanja od maksimalističkih stavova o tome što bi bilo potrebno da se zaustavi rat u Ukrajini. Na konferenciji za novinare u Moskvi u utorak, Sergej Lavrov je rekao kako je obavijestio Marca Rubia da se stav Rusije kako mirovni sporazum mora doći prije primirja s Ukrajinom – nije promijenio. Ruski pacifistički recept, dakle, postojano glasi: prvo mir, a tek onda prestanak pucanja.
"Neposredno primirje značilo bi zanemarivanje temeljnih uzroka sukoba i ostavljanje većeg dijela Ukrajine pod nacističkom vlašću", ponovio je Lavrov u utorak manipulativnu i ciničnu službenu retoriku Kremlja sa samog početka agresije na susjednu državu. "Nacisti" u službenim izjavama ruskih dužnosnika uvijek uskrsnu kad ideološkom maglom pokušaju zabašuriti stvarne namjere i realne argumente za svoje postupke.
Rusija, dakle, iznova odbija bilo kakvu stanku u krvavom trogodišnjem ratu koji su pokrenuli i iza sebe već ostavili milijunske žrtve. Uzalud je Trump agitirao u njihovu korist pritišćući još jednom Volodimira Zelenskog i tvrdeći da je "78% teritorija u Donjeckoj regiji već ionako zauzela Rusija".
"Ostavite to kako jest, stanite na prvim crtama. Idite kući, prestanite se boriti, prestanite ubijati ljude", prepričao je u nedjelju Trump svoje nedavne razgovore s dvije zaraćene zemlje. Nije da baš razumije ili da se uopće trudi razumjeti sukus ovog krvoprolića, ali tobože žarko želi da ono stane.
Prema američkom tisku, američki čelnik je navodno pokušao uvjeriti Volodimira Zelenskog da se odrekne teritorija koji je okupirala Rusija u zamjenu za "neuništavanje Ukrajine". Washington Post je, pak, izvijestio da je Putin navodno ponudio Trumpu kako bi ustupio dio kontroliranog ukrajinskog područja u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti u zamjenu za potpunu predaju Donjecka i Luganska od strane Kijeva. Službeni stav Kremlja još uvijek glasi da su sve četiri ukrajinske regije na koje polažu aspiracije, uključujući i područja koja ne kontroliraju, sastavni dio Rusije nakon što je Putin potpisao njihovo pripajanje i ugradio ih u rujnu 2022. u ruski ustav.
Čelnici glavnih europskih zemalja u utorak su istupili kako bi podržali Kijev suočen s ponovljenim zahtjevima američkog predsjednika da prepuste dijelove teritorija Rusiji. Prvaci Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Finske, Danske, Norveške, Švedske i Španjolske izdali su zajedničku izjavu, koju je potpisao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, a u kojoj se zalažu za hitno zamrzavanje trenutne linije fronte kako bi odmah započeo diplomatski dijalog. Čelnici 10 europskih zemalja s Ukrajinom (uključujući i čelnike Europske komisije i Europskog vijeća) naglasili su da podržavaju napore čelnika Bijele kuće za postizanje prekida vatre, ali da Kijev sebi ne može priuštiti gubljenje karata prije nego što sjedne za mirovni stol.
"Snažno podržavamo stav predsjednika Trumpa da borbe moraju odmah prestati i da trenutna linija fronte mora biti početna točka za pregovore", stoji u izjavi objavljenoj uoči europskog samita ovoga četvrtka. Na ovotjednom skupu država članica EU-a glavna će točka dnevnog reda biti podrška Ukrajini, posebno u ekonomskom smislu, baš kao i europsko vojno naoružavanje u kontekstu nepresušnih ruskih ratnih strasti.
EU i Ukrajina strahuju da će mirovni pregovori između Trumpa i Putina naposljetku rezultirati lošim dogovorom u koji će, logikom popuštanja agresoru, biti ugrađeno i sjeme novih europskih ratova. Iz tih razloga svi relevantni Europljani pokušavaju bezuvjetno poduprijeti zemlju koju je Rusija pokušala bezdušno podjarmiti.
"Ruska taktika odugovlačenja više je puta već dokazala da je Ukrajina jedina strana u ovom ratu koja ozbiljno želi mir. Svi možemo vidjeti da se Putin i dalje odlučuje za nasilje i uništenje", naglašavaju EU čelnici u zajedničkoj izjavi. "Jasno nam je da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji, prije, tijekom i nakon bilo kakvog primirja. Zato moramo pojačati pritisak na rusko gospodarstvo i obrambenu industriju dok Putin ne bude spreman potpisati mirovni sporazum", navodi se u njihovom tekstu.
No, Ukrajina se već svakodnevno suočava s ozbiljnim financijskim problemima. Nekoliko izvora iz EU-a ističe da Kijev ima dovoljno sredstava za život i rat samo do kraja prvog tromjesečja 2026. godine. Ova stvarnost, zajedno s činjenicom da države članice EU-a posluju sa sve limitiranijim proračunima, navela je Europsku komisiju da na stol stavi oslobađanje većine ruske imovine zamrznute na teritoriju EU-a zbog sankcija (riječ je o iznosu od 140 milijardi eura), i to u obliku kredita s nultom kamatnom stopom. Domaćin tim sredstvima je Belgija, koja je prethodno izražavala protivljenje takvoj mjeri zbog straha od budućih pravnih posljedica, no u zadnje vrijeme iskazuje sve manje otpora toj ideji. Očekuje se da će čelnici EU-a uskoro podržati prijedlog Europske komisije da Ukrajina koristi tu imovinu. Kremlj, koji je ideju nazvao "konfiskacijom imovine", obećao je odmazdu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....