U ‘najsretnijoj državi svijeta‘ 300.000 nezaposlenih na burzi, najviše ekonomista, 20 tisuća ljudi moli za posao u Woltu

U Finskoj trenutačno 20 tisuća ljudi čeka da ih Wolt prihvati i da postanu vozači dostave hrane u jeku tamošnje rekordne stope nezaposlenosti od 10,6 posto, daleko najviše u EU-u, piše Jutarnji list.

– Finski mediji nedavno su izvijestili da već postoje dostavljači koji su spremni platiti ugovorenom "kuriru" 450 do 900 eura mjesečno ili trećinu svojeg dnevnog prihoda kako bi mogli raditi. Na ovaj način registrirani dostavljači pružaju priliku za rad onima koji nemaju posao, a sami su već pronašli drugi posao, ali ne raskidaju ugovor – javlja mađarska novinska agencija Telex, uz dodatak da je dostavljačka platforma Wolt portalu Yle.fi potvrdila saznanja o iznajmljivanju dostavljačkih "licencija" i najavila suzbijanje te pojave. Borba za radna mjesta u dostavi hrane samo je vrh "ledenog brijega" finskih problema na tržištu rada, dio kojih je i nedostatak radnika za određena zanimanja.

– Nezaposlenih je oko 300 tisuća, a istodobno nedostaje IT stručnjaka, liječnika, zdravstvenog osoblja, stručnjaka u raznim područjima zelene tranzicije i nekih drugih visokokvalificiranih radnika koji rade u specijaliziranim profesijama. Ta radna mjesta ne mogu popuniti tražitelji posla – navodi Telex. Najbrojniji su tražitelji posla u toj članici EU-a, inače "najsretnijoj zemlji na svijetu", prema istome izvoru, osobe sa završenom srednjom školom te sociolozi i ekonomisti sa sveučilišnom diplomom.

Rekord stoljeća

Poteškoće diplomiranih ekonomista u nalaženju posla Yle.fi ilustrira na primjeru Miike Alhopure iz Turkua, koji je izgubio posao u prosincu, kad je saznao da mu se ugovor na određeno vrijeme s poslodavcem, tamošnjom gradskom upravom, neće obnoviti.

– Znao sam da postoji rizik u preuzimanju radnog mjesta na određeno vrijeme, ali ne žalim ni za čim jer sam puno naučio – rekao je Alhopuro, koji je prije zapošljavanja u gradu imao stalni posao. Od prosinca je podnio desetke prijava za posao i bio je pozvan na dva razgovora za posao, a sve to uz bilježenje svojih iskustava na društvenim mrežama.

– Alhopuro nije sam. U prosincu prošle godine više od 50 tisuća visokoobrazovanih ljudi u Finskoj bilo je nezaposleno, prema statistikama sindikata Akava – napominje Yle.fi. Portal ističe da su spomenuti pokazatelji rekordno visoki i skreće pozornost na nedavno objavljena izvješća koja pokazuju da je broj nezaposlenih sveučilišnih diplomanata u Finskoj veći nego ikad u 21. stoljeću.

Ilustracija

Damir Skomrlj/Cropix

– Nema znakova usporavanja ovog trenda. Spor gospodarski rast zemlje jedan je od razloga za ovu situaciju, zbog čega su poslodavci oprezniji pri zapošljavanju. Drugi je čimbenik brzo transformirajuće tržište rada – komentira za spomenuti portal Miika Sahamies, stručnjak u Akavi. Spomenuti sugovornik dodaje da tržište rada prolazi kroz strukturnu transformaciju čiji su okidači digitalizacija, automatizacija i umjetna inteligencija, piše Jutarnji list.

Akavini podaci pokazuju da se broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba povećao brže od onih s nižim stupnjem obrazovanja, napominje Yle.fi. Prilaže i primjer Emme Wikström, koja je provela pola godine tražeći posao nakon što je u proljeće 2024. diplomirala sociologiju na Åbo Akademi.

– Kad čujete da ste jedan od 500 prijavljenih, shvatite koliko su nevjerojatno male šanse – rekla je Wikström, odnedavno zaposlenica jedne osiguravajuće kuće.

Manjak iskustva

Prema analizi Telexa, transformacija tržišta rada nije jedini čimbenik rekordne nezaposlenosti u Finskoj. Agencija skreće pozornost na rezultate nedavnog istraživanja prema kojima 57 posto nezaposlenih u Finskoj ne bi moglo pronaći posao čak ni kad bi gospodarstvo doživjelo značajan rast i time stvorilo nova radna mjesta.

– Vještine tražitelja posla također nisu usklađene s novim poslovima budućnosti ili neće biti zaposleni zbog sve dugotrajnijeg nedostatka radnog iskustva. Od tražitelja posla mlađih od 30 godina, 27 tisuća nije radilo niti jedan dan, a oni čine gotovo desetinu nezaposlenih – upozorava Telex, podsjećajući na to da je prosječna stopa nezaposlenosti u EU-u šest posto, a u Mađarskoj, primjerice, 4,6 posto. U Finskoj je ta brojka prešla 10 posto. Agencija napominje kako, za razliku od Mađarske, u Finskoj rad s niskom dodanom vrijednošću i prilično niskim plaćama općenito nije tipičan. Potonje, dodaje, ne bi bilo dopušteno sektorskim sporazumima o plaćama, ali finska vlada također već dugo pokušava usmjeriti gospodarstvo prema visokoj dodanoj vrijednosti.

Ilustracija

Ranko Suvar/Cropix

– Osnovna je situacija stoga prilično drugačija od one u Mađarskoj. Ili netko ima posao s pristojnom plaćom ili postaje tražitelj posla; međurješenje je relativno rijetko – komentira Telex.

U cijeloj priči oko finskog tržišta rada nezaobilazan je podatak da ta članica EU-a raspolaže jednim od najboljih obrazovnih sustava na svijetu. Pa gdje je onda problem, pita se Telex.

– Osnovni je problem taj što je, prema svim podacima, u međunarodnom okruženju, koje se sporo oporavlja od pandemije koronavirusa, finsko gospodarstvo zapalo u težu recesiju od ostalih zemalja eurozone. Unutar toga, osnovni podaci o tržištu rada kretali su se u skladu s prosjekom eurozone do 2023., ali tada je došlo do nagle promjene i finski pokazatelji krenuli su potpuno drugim smjerom. Tržište rada se u kratkom vremenu urušilo, a stopa nezaposlenosti počela je naglo rasti, dok se to u zemljama eurozone nije dogodilo – navodi agencija.

Raskid s Rusijom

Posrnuću finskog tržišta rada razmjerno je doprinijelo i urušavanje finsko-ruskih trgovačkih odnosa nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dok je 2013. 9,6 posto ukupnog finskog izvoza išlo u Rusiju, u 2024. spomenuti je pokazatelj pao na 0,4 posto.

Za razmatranje povećanja broja nezaposlenih, prema analizi Telexa, od važnosti su još dva čimbenika – umirovljenici i imigranti. Na burze rada, prema istome izvoru, povećano se javljaju umirovljenici koji bi željeli nešto raditi jer im mirovina ne pokriva životne rashode, a primjetno je i odugovlačenje onih koji imaju uvjete za mirovinu da to pravo iskoriste, piše Jutarnji list.

– Dok su 2018. osobe radne dobi rođene u inozemstvu činile oko šest posto ukupne radne snage u Finskoj, do 2024. taj se udio povećao na 11 posto. Imigranti povećavaju ponudu na tržištu rada u Finskoj u smislu udjela u većoj mjeri nego u prosjeku u zemljama eurozone – navodi agencija.

Imigranti su najčešći, ako ne i isključivi, primatelji poslova u dostavi hrane, utvrdio je Yle.fi.

– Trebali biste se zapitati zašto nijedna Finkinja ili Finac ne radi ovaj posao – kazao je jedan od dostavljača Wolta u razgovoru za spomenuti portal. Ovaj posao, dodao je, rade samo imigranti, a to je zato što je stvarno loš. Čak i među čistačima ima Finaca, ali ne u našem poslu – ističe dostavljač.