Unatoč službenoj zabrani ropstva 1981. i kasnijim zakonima o kažnjavaju robovlasništva (2007., 2015.), u Mauretaniji, većinski muslimanskoj zemlji, još uvijek se dokumentira postojanje „nasljednog ropstva“, osobito unutar zajednice Haratin (crni Mauretanci). Procjene vodećih humanitarnih organizacija govore o tisućama - ili čak desecima tisuća ljudi koji su u poziciji prisilnog rada, eksploatacije i potpune ovisnosti o „gospodarima“, iako klasičnih tržnica robovima, kakve su postojale u povijesti, danas više nema u formalnom smislu.
Država uvodi povremene sudske procese, ali je stvarna borba protiv ropstva otežana neaktivnošću institucija, slabim provođenjem zakona i društvenim otporom vladajućih klanova. Još 2025. izvješća organizacija za ljudska prava potvrđuju da zlostavljanja, ekonomska ovisnost, prisilni rad i ropstvo i dalje postoje u dijelovima ruralnog društva Mauretanije.
Povijest islamske i arapske trgovine robljem
Arapsko-islamska trgovina crnim robljem u Africi traje više od tisuću godina, što je povijesna činjenica potvrđena velikim brojem istraživanja. Ova je trgovina u nekim razdobljima, osobito između 7. i 19. stoljeća, obuhvaćala milijune ljudi prevezenih iz zapadne, središnje i istočne Afrike prema sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Praksa kastriranja afričkih muškaraca zabilježena je u brojnim slučajevima, uglavnom kako bi se spriječilo stvaranje crnačkih zajednica u sjevernoj Africi – no, povijesni izvori ističu da to nije bilo univerzalno ni stalno pravilo, i da postoje brojni izuzeci.
Islam je povijesno legitimizirao ropstvo (kao i većina religija), ali su kasniji reformski pokreti i islamske zajednice kroz povijest donosile zabrane i naglašavale emancipaciju robova. Danas su robovlasnički odnosi zabranjeni po svim međunarodnim islamskim i državnim zakonima.
Kritika države
Unatoč formalnoj zabrani ropstva još 1981. godine, Mauretanija je višekratno kritizirana od UN-a, Human Rights Watcha i drugih organizacija zbog upornog postojanja nasljednog robovlasništva i ozbiljne diskriminacije crnog stanovništva (Haratin). Procjenjuje se da još uvijek tisuće ljudi žive u uvjetima klasičnog prisilnog rada, uz ograničena ekonomska i građanska prava. Vlasti povremeno procesuiraju pojedine robovlasnike, ali aktivisti tvrde da je ukupna politička volja za istinsku promjenu slaba.
Mauretanija je jedna od najslabije poznatih, ali i najkontroverznijih zemalja u zapadnoj Africi, obilježena ekstremnim kontrastima – od bogate arapsko-berberske baštine i ogromnih pustinjskih prostranstava, do siromaštva, političkih napetosti i skandala povezanih s ljudskim pravima.
Zapad Afrike
Mauritanija leži na zapadu Afrike, između Atlantskog oceana, Senegala, Malija, Alžira i Zapadne Sahare. Zemlja ima oko 4,9 milijuna stanovnika prema najnovijim procjenama za 2025. godinu. Glavni grad je Nouakchott, koji je ujedno i političko, ekonomsko i kulturno središte. Stanovništvo čine Arapi i Berberi (tzv. bijeli Mauretanci ili "Bidhan"), potomci bivših crnih robova (Haratini), kao i razne sub-saharske etničke skupine (Soninke, Wolof, Fulani).
Mauretanija je izborila neovisnost od Francuske 1960. Zemlja je danas islamska republika, a arapski je službeni jezik. Većina stanovnika su sunitski muslimani.
Politički život je obilježen vojnim pučevima (najnoviji 2008.), oslabljenom demokracijom, autoritarnim vladanjem i često zatvorenim javnim prostorom za slobodne medije i oporbu. Korupcija, trgovina ljudima, krijumčarenje drogom i migranata dodatni su izazovi s kojima se društvo suočava.
Prijepori i međunarodni skandali
Mauritanija je posljednjih godina pod lupom zbog niza međunarodnih prijepora – od sporova sa Senegalom oko granica i ribolova, masovnih migracija prema Europi, pa do optužbi za suradnju s militantnim islamističkim skupinama u Sahelu. Amnesty International redovito upozorava na policijsku brutalnost, suđenja bez transparentnosti i zatvaranje boraca za ljudska prava.
Ekonomija i društvo
Zemlja je izrazito siromašna, s gospodarstvom temeljenim na rudarstvu (željezo, zlato), ribarstvu i tradicionalnoj poljoprivredi. Prisutna je visoka nezaposlenost i ovisnost o međunarodnoj pomoći, uz velike razlike između sjevernog arapsko-berberskog dijela i podsaharskih zajednica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....